Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeMolimo da navedete obavezne elemente Pravilnika o ocenjivanju zaposleni
Članom 134. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je propisana shodna primena ocenjivanja državnih službenika, konkretnije, u pogledu cilja i predmeta ocenjivanja, vrste ocena, posledica ocenjivanja i drugih pitanja vezanih za ocenjivanje i kretanje u službi koja nisu uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju propisi kojima se uređuje ocenjivanje državnih službenika.
Analizom akata u pogledu ocenjivanja ne može se reći da postoje elementi za izradu takvog pravilnika.
Da li postoji softver za vođenje kadrovske evidencije ili smo u obavezi da ga sami kreiramo?
U ovom trenutku ne postoji softver za vođenje kadrovske evidencije i ne možemo da se izjasnimo o tome da li će biti sačinjen.
Na koji vremenski period treba ažurirati kadrovsku evidenciju u delu podataka o radnom stažu ( jednom mesečno ili jednom godišnje ili češće)?
Na osnovu čl. 190. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, u kadrovsku evidenciju upisuju se podaci koji se odnose na:
1) lično ime, adresu i jedinstven matični broj građana;
2) maternji jezik;
3) jezik na kome je stečeno osnovno, srednje i visoko obrazovanje;
4) vrstu radnog odnosa i datum njegovog zasnivanja;
5) promenu radnog mesta;
6) obrazovanje, položene stručne ispite, druge oblike stručnog usavršavanja;
7) posebna znanja i veštine;
8) godine radnog iskustva, staža osiguranja i staža osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem;
9) datum navršenja radnog veka;
10) godišnje ocene rada;
11) izrečene disciplinske mere i utvrđenu materijalnu odgovornost;
12) obračun plate;
13) prestanak radnog odnosa.
Kadrovska evidencija može da sadrži i druge podatke određene zakonom i drugim propisom.
Pored navedenih podataka iz stava 2. ovog člana, kadrovska evidencija sadrži i podatak o nacionalnoj pripadnosti službenika i nameštenika u skladu sa propisom kojim se uređuje registar zaposlenih u javnoj upravi u Republici Srbiji.
Podaci iz stava 2. tačka 2) ovog člana, upisuju se u kadrovsku evidenciju uz pisanu saglasnost zaposlenog, bez obaveze izjašnjavanja zaposlenog.
Podaci iz stava 4. ovog člana upisuju se u kadrovsku evidenciju uz pisanu saglasnost zaposlenog, bez obaveze izjašnjavanja.
Svaki zaposleni ima pravo na uvid u podatke iz kadrovske evidencije ako se ti podaci odnose na njega.
Dakle, iz odredbi Zakona o zaposlenima u AP i JLS ne proizilazi obaveza u pogledu dinamike ažuriranja podataka o radnom stažu.
Da li i kada doneti novi Pravilnik o zvanjima, zanimanjima i platama?
Članom 39. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru propisano je donošenje posebnog zakona kojim će se urediti plate i druga primanja zaposlenih u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i da do početka primene ovog posebnog zakona ostaju na snazi, odnosno da pravo na platu i druga primanja iz radnog odnosa zaposleni ostvaruju na osnovu propisa koji su na snazi do početka primene posebnog zakona.
Kako se rešenjima o razvrstavanju i ugovorima o radu ne zasniva radni odnos, već se nastavlјa radni odnos koji je ranije zasnovan, to se u ovim aktima konstatuje nastavak tog radnog odnosa, pa u tom smislu se konstatuje da zaposleni nastavlјa da ostvaruje pravo na platu prema važećim propisima, odnosno konstatuje se da zadržava zatečeni koeficijent, uz navođenje pojedinačnog akta kojim je utvrđena visina prava na platu, odnosno visina koeficijenta (rešenje o koeficijentu), odnosno navodi se koji je koeficijent zaposleni imao u trenutku stupanja na snagu Pravilnika.
S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da u ovom momentu nije stupio na snagu zakon koji bi regulisao plate zaposlenih u JLS, pravilnik o zvanjima, zanimanjima i platama se ni ne može doneti, uz napomenu da ne postoji, shodno Zakonu o zaposlenima u AP i JLS, obaveza donošenja navedenog pravilnika.
Da li treba doneti Pravilnik o radu u skladu sa odredbama Zakona o zaposlenima u AP i JLS i aneksom posebnog kolektivnog ugovora i da li je obaveza poslodavca JLS odnosno načelnika Opštinske uprave koji vrši funkciju poslodavca da donese novi Pravilnik o radu?
Zakon o zaposlenima u AP i JLS ne propisuje obavezu poslodavca odnosno načelnika gradske/opštinske uprave da donese pravilnik o radu.
Donošenje pravilnika o radu ne predstavlja obavezu ni shodno Posebnom kolektivnom ugovoru za državne organe odnosno Aneksu Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe, kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave.