Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom u javnom preduzeću ili na univerzitetu može da obavlјa poslove pomoćnika gradonačelnika po ugovoru o dopunskom radu i pod kojim uslovima?
Članom 71. Zakona o zaposlenima u AP I JLS je propisano da se radni odnos sa nepunim radnim vremenom može zasnovati sa licem koje nije u radnom odnosu ili koje je u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom uz ispunjenje sledećih uslova:
1) da obim poslova ne zahteva angažovanje zaposlenog u toku punog radnog vremena;
2) da ukupno radno vreme lica ne prelazi puno radno vreme utvrđeno opštim propisima o radu.
Zakon o radu u čl. 51. propisuje:
“Puno radno vreme iznosi 40 časova nedelјno, ako ovim zakonom nije drukčije određeno”.
Odredbe o dopunskom radu iz čl. 202. Zakona o radu predviđaju da zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaklјuči ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena.
Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada.
Najzad, shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi, pomoćnike predsednika opštine postavlјa i razrešava predsednik opštine.
S obzirom na navedene odredbe, a prevashodno na činjenicu da poslovi pomoćnika predsednika opštine, Zakonom opisani odnosno konkretnim statutom predviđeni, po svojoj suštini ne predstavlјaju dopunski rad, to se izvodi zaklјučak da za radno angažovanje pomoćnika predsednika opštine ne može da se zaklјuči ugovor o dopunskom radu. Pored navedenog, zakonodavac nije ni predvideo mogućnost zaklјučivanja ugovora sa pomoćnicima, što onemogućava radno angažovanje na način kako je to postavlјeno u pitanju.
Da li pomoćnik gradonačelnika može biti angažovan bez zasnivanja radnog odnosa, i bez nadoknade, imajući u vidu da već ima radni odnos na neodređeno puno radno vreme u privatnom sektoru?
Shodno članu 58. Zakona o lokalnoj samoupravi statutom opštine može se predvideti da se u opštinskoj upravi postavlјaju pomoćnici predsednika opštine za pojedine oblasti (ekonomski razvoj, urbanizam, primarna zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, polјoprivreda i dr.). Pomoćnike predsednika opštine postavlјa i razrešava predsednik opštine.
Članom 70. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je propisano da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu).
Uzevši u obzir navedenu odredbu dolazi se do zaklјučka da postavlјenjem od strane predsednika opštine/gradonačelnika pomoćnici predsednika opštine/gradonačelnika zasnivaju radni odnos i to radni odnos na određeno vreme, pa bi odgovor na postavlјeno pitanje bio negativan.
Članom 163. stav 1. tačka 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS uređeno je da službeniku prestaje radni odnos po sili zakona ako je neraspoređen, a ne bude premešten na drugo radno mesto narednog dana od proteka dva meseca otkad je postao neraspoređen, a čl. 164. Zakona da se pretanak radnog odnosa utvrđuje rešenjem, kao i da protiv rešenja žalba nije dopuštena, ali može da se pokrene upravni spor. Ukidanjem JP „Direkcija za izgradnju“ Arilјe svi zaposleni su preuzeti u Opštinsku upravu opštine Arilјe i dobili rešenja o raspoređivanju, a ostalima je prestao radni odnos po isteku dva meseca od kada su postali neraspoređeni. Da li se na rešenje o prestanku radnog odnosa u konkretnom slučaju primenjuju odredbe čl. 163.st.1 tačka 3. i čl. 164. Zakona o zaposlenima u AP i JLS odnosno da li to znači da se u ovom slučaju ne može podneti prigovor žalbenoj komisiji?
Shodno članu 163. stav 1. tačka 3. službeniku prestaje radni odnos po sili zakona ako je neraspoređen, a ne bude premešten na drugo radno mesto - narednog dana od proteka dva meseca otkad je postao neraspoređen.
O prestanku radnog odnosa po sili zakona, što u prethodnom pasusu opisana situacija jeste, poslodavac donosi rešenje kojim utvrđuje razlog zbog koga je radni odnos prestao i dan kad je radni odnos prestao.
Protiv rešenja žalba nije dopuštena, ali može da se pokrene upravni spor.
Dakle, u konkretnom slučaju postoji mogućnost pokretanja upravnog spora, a žalba žalbenoj komisiji nije dopuštena.
Da li pomoćnik predsednika opštine može biti u radnom odnosu na tom radnom mestu sa 30% radnog vremena, s tim što bi zadržao ranije radno mesto sa 100% radnog vremena? Pitanje postavlјam zbog različite prakse opština.
Članom 71. Zakona o zaposlenima u AP I JLS je propisano da se radni odnos sa nepunim radnim vremenom može zasnovati sa licem koje nije u radnom odnosu ili koje je u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom uz ispunjenje sledećih uslova:
1) da obim poslova ne zahteva angažovanje zaposlenog u toku punog radnog vremena;
2) da ukupno radno vreme lica ne prelazi puno radno vreme utvrđeno opštim propisima o radu.
Zakon o radu u čl. 51. propisuje:
“Puno radno vreme iznosi 40 časova nedelјno, ako ovim zakonom nije drukčije određeno”.
Odredbe o dopunskom radu iz čl. 202. Zakona o radu predviđaju da zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaklјuči ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena.
Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada.
Najzad, shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi, pomoćnike predsednika opštine postavlјa i razrešava predsednik opštine.
S obzirom na navedene odredbe, a prevashodno na činjenicu da poslovi pomoćnika predsednika opštine, Zakonom opisani odnosno konkretnim statutom predviđeni, po svojoj suštini ne predstavlјaju dopunski rad, to se izvodi zaklјučak da za radno angažovanje pomoćnika predsednika opštine ne može da se zaklјuči ugovor o dopunskom radu. Pored navedenog, zakonodavac nije ni predvideo mogućnost zaklјučivanja ugovora sa pomoćnicima, što onemogućava radno angažovanje na način kako je to postavlјeno u pitanju.
Poštovani, u gradskoj opštini Mladenovac se do donošenja novog Zakona o zaposlenima u ap i jls, primenjivao Zakon o zaposlenima u državnim organima kao poseban zakon pored važećeg Zakona o radu. Takođe, smo kao lex specialis primenjivali i Aneks posebnog kolektivnog ugovora za državne organe. Nakon donošenja novog Zakona o zaposlenima u ap i jls dotadašnji zaposleni su stekli status službenika i nameštenika. Kako se Aneks ne odnosi na te kategorije zaposlenih već se na državne službenike i nameštenike primenjivao Poseban kolektivni ugovor za državne organe, a ne njegov Aneks moje pitanje je da li od sada treba kao lex specialis primenjivati Poseban kolektivni ugovor. Pitanje je i praktične prirode obzirom da recimo u pogledu dužine godišnjih odmora Poseban kolektivni ugovor daje šira prava, nego Aneks, a mi uskoro pristupamo izradi rešenja o godišnjim odmorima. Molim Vas za hitan odgovor.
Čl. 1a Posebnog kolektivnog uogovora za državne organe (“Sl.glasnik RS”, broj 25/15 i 50/15) je propisano da se na prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenih u organima pokrajinske autonomije i organima jedinice lokalne samouprave, kao i na pojedina pitanja od značaja za učesnike ovog ugovora, primenjuju odredbe Aneksa ovog kolektivnog ugovora.
Čl. 1a Aneksa Posebnog kolektivnog uogovora za državne organe je propisano da se Aneksom Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe (u dalјem tekstu: Aneks), uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca.
Dakle, na zaposlene u AP i JLS se i dalјe primenjuju odredbe Aneksa Posebnog kolektivnog uogovora za državne organe.