Platforma Bioenergije - BIOGAS

BIOGAS

U ovom delu Platforme posetioci mogu da saznaju više o efikasnoj proizvodnji biogasa, odnosno o njegovom pretvaranju u korisne oblike energije. Pogodnosti za investiranje u elektrane na biogas su velike, ali su koristi za lokalnu zajednicu i uopšte za zaštitu životne sredine još značajnije. Stoga je i država usvojila propise kojima se regulišu uslovi otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energije, među kojima elektrane na biogas imaju nesumnjivo najveći pozitivan ekološki efekat.

U odgovorima na pitanja koja slede, posetioci se mogu upoznati sa različitim aspektima investiranja u izgradnju elektrane na biogas.

1. Šta je biogas?
2. Šta su elektrane na biogas?
3. Koje sirovine se najčešće koriste za dobijanje biogasa?
4. Koja količina sirovina je potrebna za dobijanje biogasa?
5. Koliko ljudi je potrebno za uspešan rad elektrane na biogas?
6. Koje benefite pružaju elektrane na biogas?
7. Da li postoji državni sistem podrške za izgradnju elektrana na biogas?
8. Da li se elektrane na biogas razlikuju od drugih obnovljivih izvora energije?
9. Da li je za izgradnju elektrana na biogas neophodna procena uticaja na životnu sredinu?
10. Koliki je uobičajeni period izgradnje elektrane na biogas?
11. Koja je visina investicije za izgradnju elektrane na biogas?
12. Da li je moguće udruživanje više investitora radi izgradnje elektrane na biogas?
13. Da li je moguće iskoristiti višak toplotne energije proizvedene u elektrani na biogas?


1. Šta je biogas?

Biogas je mešavina gasova nastala razlaganjem organske materije u uslovima bez prisustva kiseonika (anaerobnim uslovima), pri konstantnoj temperaturi. Tipičan sastav biogasa prikazan je u sledećoj tabeli.


2. Šta su elektrane na biogas?

Elektrane na biogas su postrojenja u kojima se biogas proizvodi na efikasan način, u kontrolisanim uslovima. Elektrane se sastoje od anaerobnih digestora, u kojima se odvija proces generisanja biogasa od ulaznih sirovina, kao i od sistema za konverziju biogasa, koji pretvara biogas u korisne oblike energije (uglavnom je to električna energija).


3. Koje sirovine se najčešće koriste za dobijanje biogasa?

Za dobijanje biogasa, najčešće se koriste otpadne i druge sirovine iz poljoprivrede prikazane u tabeli:


4. Koja količina sirovina je potrebna za dobijanje biogasa?

Količina sirovina potrebna za dobijanje biogasa zavisi od tipa sirovine koja se koristi, kao i od instalisane snage (veličine) elektrane na biogas. Radi sticanja osećaja o kojim količinama se radi, može se navesti primer da je za elektranu na biogas instalisane snage 1 MWel, potrebno pripremiti 16–20 t kukuruzne silaže na godišnjem nivou. U praksi se ipak radi o znatno većim količinama (30–35 t/g), jer je ideja da se prvo iskoriste razni oblici stajnjaka i drugih ostataka iz poljoprivrede koji ipak imaju manji biogasni potencijal od pomenute silaže kukuruza.


5. Koliko ljudi je potrebno za uspešan rad elektrane na biogas?

Savremene elektrane na biogas su visoko automatizovana postrojenja. Iz tog razloga, zadatak osoblja je da vodi računa o redovnom snabdevanju sirovinama potrebnim za rad elektrane u punom kapacitetu, nadgleda procese, svakodnevno proverava ispravnost opreme, po potrebi otklanja sitnije nedostatke, organizuje i prati redovno servisiranje opreme i vodi dnevnik svakodnevnih događaja. Iz tog razloga, na elektrani instalisane snage 1 MWel, obično ima 3 do 5 zaposlenih.


6. Koje benefite pružaju elektrane na biogas?

Benefiti koje donose elektrane na biogas su brojni i mogu se svrstati u dve kategorije: benefite koje ostvaruje investitor i one koje ostvaruje lokalna zajednica.

Benefiti koje ostvaruje investitor su:

  • zagarantovan prihod od prodaje električne energije tokom perioda važenja podsticajnih mera 
  • prihod od prodaje toplotne energije
  • prihod od prodaje visokokvalitetnog đubriva
  • korist od smanjenja upotrebe mineralnih đubriva
  • smanjenje gubitaka hranjivih materija i ispiranja iz obradivog zemljišta
  • redukcija patogena u stajskom đubrivu
  • brže usvajanje hranljivih materija od strane biljaka
  • značajno smanjenje neprijatnih mirisa
  • manja zakorovljenost na njivama i dr.

Benefiti koje ostvaruje lokalna zajednica su:

  • kreiranje novih radnih mesta u ruralnim sredinama 
  • finansijska stabilnost za lokalne poljoprivrednike
  • rešavanje problema odlaganja organskog otpada i zaštita životne sredine
  • redukcija neprijatnih mirisa i emisije gasova sa efektom staklene bašte
  • poboljšanje kvaliteta zemljišta upotrebom „organskog“ đubriva
  • „besplatna“ (raspoloživa) toplotna energija za plastenike, sušare, štale
  • stabilizacija naponske mreže u ruralnim područjima.


7. Da li postoji državni sistem podrške za izgradnju elektrana na biogas?

Vlada Republike Srbije je tokom 2009. godine usvojila čitav set propisa kojima se uređuje proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i utvrdila feed-in tarifu koja proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora omogućava da pod povoljnim i garantovanim subvencionisanim uslovima prodaju električnu energiju „Elektroprivredi Srbije“, u periodu od 12 godina.


8. Da li se elektrane na biogas razlikuju od drugih obnovljivih izvora energije?

Svakako! Od svih obnovljivih izvora energije, elektrane na biogas imaju daleko najveći doprinos zaštiti životne sredine. To i jeste njihova primarna uloga. Proizvodnja električne i toplotne energije, ma koliko značaje bile, ovde su u stvari posledica zbrinjavanja neiskorištenih sirovina.


9. Da li je za izgradnju elektrana na biogas neophodna procena uticaja na životnu sredinu?

Zakon o energetici predviđa obaveznu izradu procene uticaja na životnu sredinu za elektrane instalisanog kapaciteta većeg od 1 MWel. Za manje elektrane na biogas ovo nije obavezno, ali je jedinicama lokalne samouprave ostavljena sloboda da mogu da traže izradu tog dokumenta, ukoliko smatraju da je potrebno.


10. Koliki je uobičajeni period izgradnje elektrane na biogas?

Period izgradnje elektrane na biogas zavisi od mnogo faktora. Ipak, u najvećem broju slučajeva u Republici Srbiji, ukupan vremenski period od ideje do puštanja u rad elektrane je oko 2 godine.


11. Koja je visina investicije za izgradnju elektrane na biogas?

Visina investicije izgradnje elektrane na biogas zavisi od instalisane snage, od tipa odabrane tehnologije i od specifičnosti vezanih za investitora i projekat. Tipično, za elektranu na biogas instalisane snage 1 MWel, cena se kreće u granicama od 3 do 3,5 miliona €. To znači da je cena izgradnje po kWel instalisane snage oko 3500 €. Za elektrane na biogas manjeg kapaciteta, cena po kWel instalisane snage raste, pa može da dostigne i 10.500 €.


12. Da li je moguće udruživanje više investitora radi izgradnje elektrane na biogas?

Udruživanje nije samo moguće, već je i veoma poželjno. Visina potrebne investicije je često nedostižna za pojedinca, a sa aspekta zaštite životne sredine, zaista je šteta da svako naselje nema u pogonu barem jednu elektranu na biogas. Visina planiranog profita se zna unapred jer je zakonski regulisana i zagarantovana isplata ukupno proizvedene količine električne energije. Iz tog razloga je osnovni zadatak suvlasnika da vode računa o redovnom snabdevanju elektrane kvalitetnim sirovinama, kako bi se ostvarila što veća proizvodnja, a time i dobit tokom celokupnog perioda važenja podsticajnih mera. Da podsetimo, u Republici Srbiji je to period od 12 godina.


13. Da li je moguće iskoristiti višak toplotne energije proizvedene u elektrani na biogas?

Pored električne energije, elektrane na biogas proizvode i toplotnu energiju. Deo te toplotne energije, 25 do 30 %, koristi se za održavanje samog procesa proizvodnje biogasa. Ostatak može da se upotrebi na razne načine, na primer za:

  • grejanje poslovnog prostora ili pogona i štala
  • grejanje sanitarne vode
  • grejanje plastenika i staklenika
  • upotreba u raznim tipovima sušara
  • prodaja toplotne energije pod povoljnim uslovima privrednim subjektima, školama, bolnicama…

Treba napomenuti da je za iskorišćenje toplotne energije u okviru investicije za izgradnju elektrane na biogas, potrebno predvideti dodatna sredstva za izgradnju odgovarajućeg toplovoda ili druge potrebne infrastrukture.