Vesti

Plenarno zasedanje Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope

XXV plenarno zasedanje Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope, održano je u Strazburu od 28. do 31. oktobra 2013. godine. Na ovom zasedanju učešće je uzelo 317 predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti iz 46 zemalja članica Saveta Evrope.

Centralna tema zasedanja Kongresa u 2013. godini je "Kriza u Evropi - izazovi za lokalnu i regionalnu demokratiju".

Prvog dana zasedanja predstavljena je zajednička deklaracija Parlamentarne skupštine i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope "Suočavanje sa ekonomskom krizom - potreba za pojačanom saradnjom svih nivoa vlasti". Posle duge rasprave, usvojen je predlog rezolucije u kojoj se podvlači da je finansijskа i ekonomskа krizа imala, i još uvek ima, dvostruki negativni uticaj na lokalne i regionalne vlasti, pošto su one morale da se suoče sa značajnim smanjenjem svojih budžeta (zbog umanjenih sopstvenih prihoda i smanjenog iznosa transfera sa centralnih nivoa vlasti), a u isto vreme, sa povećanim zahtevima za socijalno davanje građanima. U izveštaju se analizira trenutna situaciju, razmatraju neki odgovori lokalnih i regionalnih vlasti na krizu, i daju preporuke kako nacionalnim vladama, tako i lokalnim i regionalnim vlastima za dalje strategije i političke mere za prevazilaženje krize.

Podvlači se da je neophodno da lokalne i regionalne vlasti budu priznate kao punopravni akteri u traženju odgovora na ekonomsku krizu, kao i da je potrebno uspostavljanje redovne komunikacije između njih i centralnih vlasti u cilju obezbeđenja koherentne razvojne politike i adekvatnih mera kao odgovora na postojeću krizu, fokusirajući se na oživljavanje investicija koje će stimulisati lokalni i regionalni ekonomski rast, inovacije i zapošljavanje. U izveštaju se preporučuje veća decentralizacija (administrativna i fiskalna), jačanje mehanizama za ravnomeran razvoj, i revizija finansiranja u cilju osiguranja stabilnog transfera lokalnom i regionalnom nivou. U izveštaju se traži da vlade prestanu da koriste krizu kao izgovor za recentralizaciju i prisilno spajanje lokalnih i regionalnih vlasti i poziva na povećanje učešća građana u procesu donošenja odluka na lokalnom i regionalnom nivou.

Posebne preporuke za lokalne i regionalne vlasti tiču se upravljanja lokalnim troškovima, oživljavanja investicija, promocije preduzetništva, racionalizacije mreže usluga, veće transparentnosti u upravljanju (posebno javnim nabavkama), upravljanja socijalnim servisom (posebno kroz partnerstvo s neprofitnim sektorom), razvoja međuopštinske i međuregionalne saradnje kako bi se iskoristio efekat ekonomije obima, i izgradnje partnerstava sa privatnim i nevladinim sektorom.

Kongres je razmatrao i usvojio izveštaje o stanju lokalne i regionalne demokratije u Irskoj, Mađarskoj, Ukrajini, Albaniji i Danskoj, kao i izveštaje sa posmatranja lokalnih izbora u Jermeniji i Makedoniji. Posebna tačka dnevnog reda je bila posvećena Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, koja je ratifikovana u San Marinu i time postigla 100 odsto svoje primene na teritoriji Evrope.

Ostale tačke dnevnog reda odnosile su se na mogućnost efikasnije prekogranične saradnje u Evropi, na borbu protiv političkog ekstremizma na lokalnom i regionalnom nivou, na promovisanje preduzetništva migranata u evropskim lokalnim samoupravama, kao i na promovisanje uključivanja Roma u političkom i društvenom životu.

Kao sastavni deo zasedanja Kongresa održan je sastanak partnera buduće Agencije lokalne demokratije u Dnjeprpetrovsku (Ukrajina). Na sastanku, kojim je predsedavao prof.dr Dobrica Milovanović, član Gradskog veća za međunarodnu saradnju Grada Kragujevca, kao član Upravnog odbora ALDA, definisani su naredni koraci koji treba da dovedu do otvaranja Agencije u prvoj polovini 2014. godine (http://www.alda-europe.eu/newSite/news_dett.php?id=774).

Dobrica Milovanović je takođe, zahvaljujući ljubaznosti Andreasa Kifera, generalnog sekretara Kongresa imao priliku da prisustvuje 25. zasedanju, kao i ostalim događajima koji su se u okviru njega održavali.

Republika Srbija je bila jedina zemlja članica Kongresa koja na ovom zasedanju nije imala svoju delegaciju i to treći put zaredom. Naime, sastav Delegacije RS u Kongresu je potvrđen od strane Vlade RS neposredno pred održavanje 25. Plenarnog zasedanja, zbog čega nije bilo vremena i mogućnosti da isti bude razmatran od strane odgovarajućih tela Kongresa.