Vesti

Zaštita životne sredine - lokalni i nacionalni prioritet

Konferencija u okviru inicijative za uspostavljanje dijaloga o životnoj sredini i lokalnom razvoju, pod nazivom „Planiranje i prioritizacija projekata na lokalnom nivou", održana je u Beogradu 24. oktobra 2017. godine i zajednički su je organizovali Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština. Ovaj skup je organizovan uz podršku Programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu ka EU - Druga faza", koji finansira Vlada Švedske.

Cilj konferencije bio je da se predstavnici lokalnih samouprava upoznaju sa prioritetima Ministarstva zaštite životne sredine i da se kroz reformski proces koji sprovodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, pruži podrška opštinama i gradovima, kako bi mogle da daju svoj puni doprinos ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, kao i da unaprede svoje usluge koje pružaju građanima u oblasti zaštite životne sredine.

"Zaštita životne sredine je pitanje budućnosti i opstanka i više nećemo moći da ne brinemo o njenom očuvanju. Nema života sa zagađenom vodom i zemljištem", rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i dodao da briga o zaštiti životne sredine nije moguća bez pomoći lokalnih samouprava, ali i da je Ministarstvo uvek spremno da pomogne.

Trivan je istakao da su razvijene zemlje pre 25 godina bile na nivou na kom je sada Srbija ali da, poučeni njihovim iskustvom, mi možemo da skratimo taj period. On je apelovao na lokalne samouprave da poljoprivrednicima obezbede stručnu pomoć u korišćenju sredstava za zaštitu biljaka jer je, kako je rekao, poljoprivreda najveći zagađivač i koristi preparate koje je Nemačka izbacila iz upotrebe.

„Većim angažovanjem u pružanju efikasnih usluga u oblasti životne sredine možemo osigurati budućnost u kojoj je obezbeđena zdrava hrana, pristojni poslovi i prihodi, čista životna sredina i dobra uprava. Time omogućavamo i pravo građana da žive u zdravom okruženju", rekao je ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić i naglasio da je razvoj lokalne samouprave neraskidivo povezan sa unapređenjem zaštite životne sredine.

On je rekao da je pogrešno shvatanje da ulaganje u životnu sredinu predstavlja dodatno finansijsko opterećenje i objasnio da sistemski pristup, kao i koordinacija republičkih, pokrajinskih i lokalnih aktivnosti i sredstava dovode do rešavanja problema u pogledu potrebnih finansija, naročito sada, kada su nam u procesu pristupanja Evropskoj uniji dostupniji alternativni izvori finansiranja. Ružić je podvukao da analize pokazuju da u Srbiji postoji potencijal da se samo iz oblasti reciklažne industrije mogu ostvariti prihodi i do 1,5 milijardi evra.

Predsednik SKGO i gradonačelnik Niša Darko Bulatović je rekao da je delovanje Srbije u domenu zaštite životne sredine u mnogome određeno strateškim opredeljenjem zemlje da postane članica Evropske unije, uz konstataciju da je Poglavlje 27 - životna sredina, jedno od najambicioznijih i po uticaju najdalekosežnijih poglavlja pravnih tekovina Evropske unije.

"Stalna konferencija gradova i opština kao predstavnik svih jedinica lokalne samouprave u Srbiji, prepoznaje složenost i važnost pitanja zaštite životne sredine i Poglavlja 27 u okviru pregovora sa Evropskom unijom. U procesu pristupanja EU i usklađivanja sa standardima Evropske unije na polju zaštite životne sredine jedinice lokalne samouprave u Srbiji će se suočiti sa mnogim izazovima, ali će takođe, uz adekvatnu pripremu, biti u poziciji da ostvare mnoge koristi za sebe i svoje građane", istakao je Bulatović.

Šefica Pregovaračkog tima za pristupanje Srbije EU Tanja Miščević istakla je da će Srbija kao pomoć u zaštiti prirodnih resursa od EU dobijati godišnje po 200 miliona evra, a kada postane članica verovatno i 53 odsto od vrednosti projekta.

U zaključcima sa konferencije prepoznati su i načini za rešavanje postojećih problema među kojima su donošenje adekvatnih strateških dokumenata na nacionalnom i lokalnom nivou, bolje planiranje budžeta kroz programsko budžetiranje, intenzivnija međuopštinska saradnja i svrsishodna i planska priprema projekata.