Vesti

PETI SASTANAK MREŽE ’UGROŽENI GRADOVI I OPŠTINE’


U Pančevu je 1. decembra 2006. godine održan V sastanak mreže ’’Ugroženi gradovi i opštine’’, na kom su, pored predstavnika grada Novog Sada i opština Pančevo, Obrenovac i Lazarevac, prisustvovali i predstavnici Uprave za zaštitu životne sredine, Elektroprivrede Srbije i Naftne industrije Srbije. Organizovanjem sastanka upravo u opštini Pančevo, članovi Mreže su želeli da rukovodstvu opštine još jednom pruže podršku u naporima koje ulažu radi obezbeđivanja boljih uslova životne sredine u ovoj opštini.

Alarmantan nivo zagadjenosti vazduha, koji je u Pančevu zabeležen i na sam ’’Svetski dan opstruktibnih bolesti pluća’’, sa nivoom benzena od 125 mg/m3 , ponovo je ovu opštinu stavio u samu žižu interesovanja svih koji se bave zaštitom životne sredine. Iskoristivši svoje pravo da na ovako alarmantnu situaciju reaguje alarmantnim sredstvima upozorenja, Srdjan Miković, predsednik Opštine, je još jednom pokrenuo sve mehanizme kako bi se počelo sa preduzimanjem konkretnih aktivnosti na realizaciji usvojenih zaključaka nerealizovanih mera zaštite.

Na bazi Zaključaka Skupštine opštine Pančevo, kojim se od nadležnih organa zahteva hitno postupanje, a predsednik opštine zadužuje da ih sprovede, održan je i sastanak Koordinacionog tela za praćenje aero-zagadjenja u Pančevu, u čijem sastavu su prestavnici nadležnih ministarstava, pokrajinskih organa, fabrika južne industrijske zone, opštinskih institucija i nevladinih organizacija. Potvrđeni su Zaključci SO Pančevo, a Vladi Republike Srbije je dostavljena informacija o neophodnim merama i aktivnostima za sprečavanje i smanjenje zagađenosti vazduha u Pančevu, koje je Vlada prihvatila i na osnovu kojih je na sednici 23. novembra 2006. godine definisala svoje Zaključke. Na ovaj način su jasno definisani zadaci nadležnih ministarstava, inspekcijskih organa i republičkih institucija u cilju sprečavanja i smanjenja zagađenosti vazduha u Pančevu.

Svetlana Nojković, načelnica odseka za normativne poslove Uprave za zaštitu životne sredine obavestila je prisutne da je, pripremljen Predlog uredbe o kriterijumima za određivanje statusa posebno ugrožene životne sredine i za utvrđivanje prioriteta za sanaciju i remedijaciju. Gospodja Nojković je naglasila da su elementi koji su potrebni da bi se definisali valjani kriterijumi za određivanje statusa ugrožene životne sredine stigli upravo iz opštine Pančevo i još nekih lokalnih zajednica, čime je uvažena inicijativa ove mreže da se taj akt što pre donese.

Pored evidentnog zadovoljstva što je predlog ovog propisa skoro završen, gospodin Miković je podestio da je nadležno ministarstvo u kašnjenju sa donošenjem velikog broja podzakonskih akata kojima bi se obezbedilo uspešno sprovodjenje zakona koji su usvojeni decembra 2004. godine. Pored ostalih, Vlada se obavezala da u roku od šest meseci propiše privremene granične vrednosti emisija štetnih materija u vazduhu i vodi za prvih pet godina usklađivanja pojedinih privrednih grana sa odredbama Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagadjivanja životne sredine. Budući da je kao značajan problem za realizaciju ove Uredbe konstatovan i problem u komunikaciji i saradnji više ministarstava koja su nadležna za zaštitu vazduha i voda, dogovoreno je da se Vladi pošalje dopis kojim će se insistirati na donošenju uredbe o privremenim graničnim vrednostima emisije, a Mreža će preduzeti dodatne napore da pronađe način i na konstruktivan način pomogne realizaciju ove inicijative.

Kako su se u diskusiju o temi privatizacije i uticaja na zaštitu životne sredine uključili svi učesnici sastanka, zaključeno je treba pokrenuti inicijativu Mreže u cilju obezbeđivanja značajnijeg nivoa učešća same lokalne samouprave u procesu privatizacije, odnosno utvrđivanja tačnog stanja zagađenosti životne sredine, kao i identifikovanje subjekta koji je obavezan stanje sanira.

Osim toga, Mreža će pokrenuti inicijativu da se tačno utvrdi koji organ je nadležan da utvrdi štetu koju je subjekt privatizacije naneo životnoj sredini. Iznesen je predlog je da to budu državni organi, imajući u vidu da su preduzeća koja se privatizuju, državna svojina.