Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeObveznik je podneo žalbu na rešenje kojim se utvrđuje poreska obaveza,ali nije uplatio administrativnu taksu za žalbu. Žalba je neosnovana i treba je proslediti drugostepenom organu. Prvostepeni organ je uputio žaliocu nalog za plaćanje takse. Kako takseni obveznik nije dostavio dokaz o uplati u predviđenom toku, upućena mu je opomena po kojoj takođe nije postupio. Kako bi prvostepeni organ mogao da izvrši prinudnu naplatu shodno članu 14. st. 4. Zakona o republičkim administrativnim taksama, potreban nam je Nacrt rešenja o prinudnoj napalti kako bi prvostepeni organ postupio po istoj . Posebno naglašavamo da je poreski obveznik korisnik penzije. Unapred Vam se zahvaljujem na odgovoru.
Obveznik koji ulaže žalbu plaća republičku administrativnu taksu u skladu sa Zakonom o republičkim administrativnim taksama. Tarifni broj 6. ovog zakona propisuje da se za žalbu organu, ako ovim zakonom nije drukčije propisano, plaća taksa u iznosu od 610 dinara. Ova taksa je u celosti prihod budžeta Republike Srbije. Član 14 Zakona o republičkim administrativnim taksama propisuje: Ako obveznik koji je dužan da plati taksu, organu neposredno podnese zahtev uz koji nije priložen dokaz o plaćenoj taksi u propisanom iznosu, osim u slučaju uplate u gotovom novcu kod DKP, odgovorno lice organa nadležnog za prijem zahteva zatražiće od obveznika da podnese dokaz o uplati propisane takse u roku od deset dana od dana podnošenja zahteva i upozoriti ga na posledice neplaćanja takse, o čemu se na podnetom zahtevu sačinjava zabeleška. Ako zahtev, uz koji nije priložen dokaz o plaćenoj taksi u propisanom iznosu stigne poštom, odgovorno lice organa nadležnog za prijem zahteva pozvaće obveznika pismenom opomenom da, u roku od deset dana od dana prijema opomene, plati propisanu taksu i taksu za opomenu i upozoriti ga na posledice neplaćanja taksi. Ako obveznik, u roku iz st. 1. i 2. ovog člana, ne podnese dokaz da je taksa uplaćena u propisanom iznosu, naplata propisane takse i takse za opomenu iz stava 2. ovog člana vrši se pre uručenja zatraženog rešenja ili druge isprave, odnosno pre saopštenja obvezniku da je radnja izvršena. Ako obveznik iz st. 1. i 2. ovog člana ne podnese dokaz da je propisana taksa, kao i taksa za opomenu, uplaćena, nadležni organ će obavestiti obveznika kada spis bude donet, odnosno radnja izvršena i, ako takse ne budu uplaćene i dokaz o tome dostavljen nadležnom organu, po isteku deset dana od dana obaveštenja obavestiti Poresku upravu i priložiti potrebne dokaze, radi pokretanja postupka prinudne naplate." Tarifni broj 18. ovog zakona propisuje taksu za opomenu kojom se obveznik poziva da plati taksu u iznosu od 360 dinara.
U skladu sa navedenim odredbama, lokalna poreska administracija nije nadležna da vrši prinudnu naplatu republičke administrativne takse, već je potrebno dostaviti obaveštenje sa dokazima Poreskoj upravi koja je nadležna za preduzimanje mera prinudne naplate republičke administrativne takse. Napominjemo da se termin "Poreska uprava" u ovom zakonu odnosi na Poresku upravu u sastavu Ministarstva finansija, a ne na lokalnu poresku administraciju, koja je organ jedinice lokalne samouprave.
Da li se zaposlenom koji je radio u Domu zdravlja, a sada je u radnom odnosu u gradskoj opštini, priznaje radni staž koji je ostvario u Domu zdravlja u minuli rad?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
S obzirom da dom zdravlja nije državni organ, organ autonomne pokrajine, niti organ jedinice lokalne samouprave, zaposleni u organu jedinice lokalne samouprave ne mogu ostvarivati pravo na minuli rad za godine provedene u toj ustanovi.
Da li su Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja obveznici poreza na imovinu pravnih lica za objekat koji je u katastru nepokretnosti uknjižen kao njihova, zajednička svojna, (nije u javnoj svojini). U evidenciji korisnika javnih sredstava evidentirani su sa šifrom KSJ-11?
Članom 3. stav 1. Zakona o javnoj svojini propisano je da su u javnoj svojini prirodna bogatstva, dobra od opšteg interesa i dobra u opštoj upotrebi, za koja je zakonom utvrđeno da su u javnoj svojini, stvari koje koriste organi i organizacije Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, ustanove, javne agencije i druge organizacije čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave i druge stvari koje su, u skladu sa zakonom, u javnoj svojini. Stavom 2. istog člana propisano je da se pod javnom svojinom iz stava 1. ovog člana ne smatraju stvari organizacija obaveznog socijalnog osiguranja. Članom 12. stav 1. tačka 1. Zakona o porezima na imovinu propisano je poresko oslobođenje za nepokretnosti u javnoj svojini koje koriste direktni i indirektni korisnici budžetskih sredstava, korisnici sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje i drugi korisnici javnih sredstava koji su uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora, prema propisima kojima se uređuje budžetski sistem, osim javnih preduzeća. Da bi se primenom člana 12. stav 1. tačka 1) Zakona o porezima na imovinu ostvarilo pravo na oslobođenje od poreza na imovinu, potrebno je da su ispunjeni svi sledeći uslovi: − da je predmet oporezivanja porezom na imovinu nepokretnost u javnoj svojini; − da je poreski obveznik za konkretnu nepokretnost u javnoj svojini direktni ili indirektni korisnik budžetskih sredstava, ili korisnik sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje ili drugi korisnik javnih sredstava − osim javnih preduzeća − da je obveznik poreza na imovinu za konkretnu nepokretnost uključen u sistem konsolidovanog računa trezora, prema propisima kojima se uređuje budžetski sistem. Imajući u vidu da nepokretnosti organizacija obaveznog socijalnog osiguranja (za koje je upisano pravo svojine na ime tih organizacija) nisu u javnoj svojini, navedeni obveznici nemaju pravo na poresko oslobođenje po ovom osnovu, bez obzira što su da li su kao korisnici javnih sredstava uključeni u konsolidovani račun trezora.
Pravilnik o načinu utvrđivanja i evidentiranja korisnika javnih sredstava i o uslovima i načinu za otvaranje i ukidanje podračuna konsolidovanog računa trezora kod Uprave za trezor ("Sl. glasnik RS", br. 11/13, 84/23, 103/24) u članu 1. uređuje da se ovim pravilnikom propisuje se način utvrđivanja i evidentiranja (upis, promena podataka i brisanje) korisnika javnih sredstava i drugih subjekata u Evidenciji korisnika javnih sredstava (u daljem tekstu: Evidencija KJS) kod Ministarstva finansija – Uprave za trezor (u daljem tekstu: Uprava). Ovim pravilnikom propisuju se i uslovi i način za otvaranje i ukidanje dinarskih i deviznih podračuna konsolidovanog računa trezora, koji se vode u Evidenciji podračuna korisnika
javnih sredstava (u daljem tekstu: Evidencija podračuna KJS) kod Uprave. Član 2. ovog Pravilnika propisuje da korisnici javnih sredstava (u daljem tekstu: KJS), u smislu ovog pravilnika, jesu KJS koji su propisani članom 2. tačka 5) Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/1 – ispravka, 108/13, 142/14, 68/15 – dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19, 72/19, 149/20, 118/21, 118/21 – dr. zakon , 138/22, 92/2023 i 94/24 – u daljem tekstu: Zakon), i to: 1) direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti; 2) indirektni korisnici budžetskih sredstava u nadležnosti direktnih korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti; 3) korisnici sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje, u koje spadaju organizacije za obavezno socijalno osiguranje i korisnici sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje; 4) drugi KJS čiji je osnivač Republika Srbija i u nadležnosti su direktnih korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije; 5) ostali KJS u nadležnosti direktnih korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti. Član 3. pravilnika propisuje da se KJS iz člana 2. ovog pravilnika evidentiraju u spisku KJS, koji posebnim aktom utvrđuje ministar finansija, na predlog Uprave, u skladu sa članom 8. stav 1. Zakona, i to kao: – KJS koji su uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora (član 2. tač. 1–4. ovog pravilnika); – ostali KJS koji nisu uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora, a pripadaju javnom sektoru (član 2. tačka 5. ovog pravilnika), čija sredstva se uključuju u sistem konsolidovanog računa trezora. Član 4. ovog pravilnika propisuje da su KJS klasifikovani u Evidenciji KJS po tipovima KJS, sa pripadajućom numeričkom oznakom. Oznaka tipa KJS: 1) tip KJS 0 – Nosioci budžeta – Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave; 2) tip KJS 1 – Direktni korisnici budžetskih sredstava (u daljem tekstu: DBK) – organi i organizacije Republike Srbije, odnosno organi i službe lokalne vlasti; 3) tip KJS 2 – Indirektni korisnici budžetskih sredstava (u daljem tekstu: IBK) – pravosudni organi, mesne zajednice, ustanove osnovane od strane Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti, nad kojima osnivač preko DBK-a, vrši zakonom utvrđena prava u pogledu upravljanja i finansiranja; 4) tip KJS 6 – Drugi korisnici javnih sredstava – javne agencije, organizacije na koje se primenjuju propisi o javnim agencijama ili su kontrolisane od strane države, pravna lica čiji je osnivač Republika Srbija, koji obavljaju poverene, razvojne, stručne i regulatorne poslove
od opšteg interesa i u nadležnosti su DBK-a Republike Srbije; 5) tip KJS 7 – Ostali korisnici javnih sredstava – javna preduzeća osnovana od strane Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti, pravna lica osnovana od strane tih javnih preduzeća, pravna lica nad kojima Republika Srbija ima direktnu ili indirektnu kontrolu nad više od 50% kapitala ili više od 50% glasova u upravnom odboru, druga pravna lica u kojima javna sredstva čine više od 50% ukupnih prihoda ostvarenih u prethodnoj poslovnoj godini; 6) tip KJS 9 – Organizacije za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: OOSO) – Republički fond za zdravstveno osiguranje, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Nacionalna služba za zapošljavanje i Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika; 7) tip KJS 10 – Korisnici sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje – zdravstvene i apotekarske ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, odnosno lokalna vlast. Član 5. Pravilnika propisuje da se u Evidenciji KJS evidentiraju i drugi subjekti (u daljem tekstu: DS) koji nisu utvrđeni u spisku KJS, i to: 1) tip KJS 4 – Organizacione jedinice direktnog korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije (u daljem tekstu: OJ DBK) – unutrašnje jedinice kojima je prenet deo nadležnosti i ovlašćenja u obavljanju poslova u ime i za račun DBK-a Republike Srbije i koje se u javnom registru kod nadležnog organa vode pod istim matičnim brojem (u daljem tekstu: MB) i poreskim identifikacionim brojem (u daljem tekstu: PIB), kao i DBK u čijem su sastavu; 2) tip KJS 5 – Namene sredstava direktnog korisnika budžetskih sredstava (u daljem tekstu: Namena sredstava DBK) – zbirno iskazana sredstva budžeta, utvrđena zakonom o budžetu Republike Srbije, odnosno odlukom o budžetu organa lokalne vlasti, određena u okviru aproprijacije DBK-a, za finansiranje IBK-a po vrstama korisnika, odnosno nameni u različitim oblastima javne potrošnje. Dodeljuje se na zahtev DBK-a u slučaju kada vrši finansiranje jednog ili više IBK-a iste namene, odnosno oblasti javne potrošnje; 3) tip KJS 8 – Pravna lica i drugi subjekti koji ne pripadaju javnom sektoru – pravna lica i drugi subjekti koji ne pripadaju javnom sektoru, a kojima se vrši prenos sredstava iz budžeta na poseban namenski dinarski račun kod Uprave; 4) tip KJS 11 – Organizacione jedinice u sastavu organizacija za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: OJ OOSO) – unutrašnje jedinice kojima je prenet deo nadležnosti i ovlašćenja u obavljanju poslova u ime i za OOSO i vode se u javnom registru kod nadležnog organa, pod istim MB-om i PIB-om. Član 6. Pravilnika propisuje da se Tip KJS utvrđuje propisom, odnosno aktom nadležnog organa. Tip KJS: 0, 1 i 9 utvrđuju se zakonom ili aktom nadležnog organa Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti. Tip KJS: 2, 4, 5, 6, 7, 10 i 11 određuje DBK odnosno OOSO, u čijoj je nadležnosti KJS,
odnosno DS, na osnovu propisa ili akta nadležnog organa. Tip KJS 8 utvrđuje se na osnovu akta, odnosno podataka nadležnog organa za registraciju subjekta. Imajući u vidu odredbe člana 12. Zakona o porezima na imovinu, kojima je uređeno da poreska oslobođenje mogu ostvariti direktni i indirektni korisnici budžetskih sredstava, korisnici sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje i drugi korisnici javnih sredstava koji su uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora, prema propisima kojima se uređuje budžetski sistem, osim javnih preduzeća, proizilazi da se poresko oslobođenje može ostvariti samo za korisnike javnih sredstava koji nisu javno preduzeće, a koji se razvrstavaju prema Zakonu o budžetskom sistemu, odnosno koji imaju oznaku tip KJS1, tip KJS 2, tip KJS 6, tip KJS 9 i tip KJS 10. To potvrđuje i spisak korisnika javnih sredstava koji je sastavni deo Pravilnika o spisku korisnika javnih sredstava objavljenog u Sl. glasniku RS broj 103/24.
Da li je u nadleznosti pravobranilaštva davanje mišljenja na ugovore koji se zaključuju nakon sprovedenog postupka javnih nabavki? I zbog čestih zabuna u postupcima pred sudom, koji ugovori se smatraju ugovorima iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa?
Prema odredbama Zakona o pravobranilaštvu, član 52. stav 3. propisuje da pravobranilaštvo autonomne pokrajine i pravobranilaštvo jedinice lokalne samouprave daje mišljenja prilikom zaključivanja ugovora koje zaključuje to pravno lice, posebno ugovora iz oblasti imovinskopravnih odnosa, privredno pravnih ugovora i daje pravne savete svim organima autonomne pokrajine i organima jedinice lokalne samouprave koje zastupaju.
Vaše pitanje se odnosi na to koji se ugovori smatraju Ugovorima iz imovinsko-pravne oblasti.
Ugovori iz imovinsko-pravnih oblasti su ugovori koji se odnose na pribavljanje i otuđenje nepokretnosti u javnoj svojini, a koji postupci se sprovode prema odredbama Zakona o javnoj svojini i pratećih podzakonskih akata, za koje postupke je pre samog zaključivanja ovakvih ugovora neophodno mišljenje pravobranilaštva.
Drugi deo pitanja odnosi se na mišljenje da li pravobranilaštvo daje saglasnost na ugovore koji se zaključuju po sprovedenom postupku javne nabavke.
Odgovor je da pravobranilaštvo nije u obavezi da daje saglasnost na Ugovore koji se zaključuju nakon sprovedenog postupka javnih nabavki.
Da li član Opštinskog Veća može da se Javi na Konkurs koji raspisuje načelnik OU i da li po tom konkursu može da koristi subvencije LS koje se isplaćuju iz Budzeta opštine?
Ukoliko lice ispunjava uslove konursa za dodelu subvencija i ukoliko aktom uprave ne postoje ograničenja u pogledu ostvarivanja ovog prava za funkcionere te jedinice lokalne samouprave, funkciner kao građanin sa teritorije te jedinice lokalne samouprave može pod jednakim uslovima učestvovati u konkursu.
U ovom slučaju treba imati u vidu član 9. stav 2. Zakona o zaposlenima u AP i JLS ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon, 47/2018, 111/2021 - dr. Zakon i 92/2023) kojim je predviđeno da funkcioner ne sme da koristi rad kod poslodavca u cilju uticanja na ostvarivanje svojih prava ili prava s njime povezanih lica.
Takođe, članom 46. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon, 47/2018 i 111/2021 - dr. zakon) predviđeno je između ostalog da opštinsko veće vrši nadzor nad radom opštinske uprave, poništava ili ukida akte opštinske uprave koji nisu u saglasnosti sa zakonom, statutom i drugim opštim aktom ili odlukom koje donosi skupština opštine, te je u smislu ovih odredbi potebno da se ovaj konkretno član veća izuzme iz odlučivanja po svim pitanjima po kojima opštinsko veće odlučuje u vezi sa ovim konkursnom.