Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePoštovani, potrebna mi je jedna konsultacija u vezi sa merom dodatne podrške – upućivanje deteta u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, u konkretnim slučajevima. Da li IRK može da predloži meru dodatne podrške – upućivanje deteta u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, a da to nije bio primarni razlog za podnošenje zahteva IRK? Konkretno, zahtev IRK podnet povodom odlaganja upisa u školu ili zahtev IRK podnet povodom donošenja individualnog obrazovnog plana IOP 2 (dete već pohađa redovnu osnovnu školu). Da li IRK nakon postupka procene, a povodom gore navedenih razloga za podnošenje zahteva IRK (odlaganje upisa, donošenje IOP 2), može da donese Zajedničko mišljenje o upućivanju deteta u školu za učenike sa smetnjama u razvoju ili da u individualnom planu podrške navede tu meru (upućivanje deteta u školu za učenike sa smetnjama u razvoju)?
Od 2009. godine, kada je Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja uvedena komisija za procenu potreba za dodatnom podrškom, uloga ove komisije je da treba da spreči neopravdano isključivanje deteta iz obrazovnog sistema, ili njegovo preuranjeno i neopravdano uključivanje u manje podsticajna obrazovna okruženja. Za razliku od ranijih komisija za “kategorizaciju”, koje su imale mandat da na osnovu dijagnoze i stručnog mišljenja odluče da li je dete za tzv. redovnu ili tzv. specijalnu školu, interresorna komisja ima zadatak da predloži i objedini raznovrsne mere podrške iz sistema zdravstva, socijalne zaštite i obrazovanja kako bi se omogućilo obrazovanje deteta u prirodnoj vršnjačkoj grupi u predškolskoj ustanovi ili školi. Zbog toga ove mere obuhvataju čitav spektar različitih vrsta podrške, od prevoza, preko uklanjanja arhitektonskih barijera… obuka nastavnika, uključivanja ličnog pratioca do stručnjačke podrške učeniku, zaposlenima u školi i roditeljima. Iz ovog razloga, upis u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, upis u odeljenje ili u školu za učenike sa smetnjama u razvoju Ii invaliditetom, kao i prelazak na izmenjeni individuani obrazovni pan (IOP2) ne može se dogoditi bez pozitivnog mišljenja IRK.
Ako škola ili roditelj podnesu zahtev interresrnoj komisiji za upis (ili prelazak) u školu za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, zadatak iRK je da proceni da li su iscrpljeni svi vidovi podrške, da li je podrška pružana na pravi način, da li i pored svih preduzimanih mera kroz duži vremenski period nema napretka u različitim domenima koji su opisani u pedagoškom profile deteta. Zatim da eventualno predloži nove mere podrške koje do tada nisu primenjivane (npr. primena asistivne tehnologije i sl.). Ako sve to ne daje efekta u smislu razvoja, napredovanja i dobrobiti deteta, onda se IRK može saglasiti sa upisom u školu za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Predlaganje (iniciranje) upisa u školu za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom od strane interresorne komisije u suprotnosti je sa misijom IRK i ulogom koju interresorna komisija ima u sistemu obrazovanja i vaspitanja.
Da li Izveštaj o radu za prethodnu godinu, može da usvoji upravni odbor ustanove kulture čiji je osnivač lokalna samouprava, ako je predsednik upravnog odbora podneo ostavku?
U skladu sa čl. 42 st. 8. Zakona o kulturi propisano je da „u slučaju sprečenosti predsednika upravnog odbora, sednicu upravnog odbora može zakazati i njoj predsedavati, najstariji član upravnog odbora“, tako da upravni odbor ustanove kulture čiji je osnivač lokalna samouprava može, po pravilima o većinskom donošenju odluka, na sednici da usvoji izveštaj i u periodu od kada je predsednik upravnog odbora podneo ostavku dok skupština lokalne samouprave ne izglasa razrešenje sa funkcije predsednika na lični zahtev.
U čijoj nadležnosti je sanacija objekta osnovne ili srednje škole, ako je imalac prava na objektu 1/1 Republika Srbija, odnosno da li se škola za saglasnost i potrebna finansijska sredstva prvo obraća nadležnom ministarstvu ili lokalnoj samoupravi?
Nadležnost za sanaciju objekata osnovnih i srednjih škola u Republici Srbiji zavisi od osnivača škole. Prema Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, osnivač može biti Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.
U slučaju kada je Republika Srbija osnivač škole, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je odgovorno za finansiranje delatnosti ustanove, uključujući i sredstva za investiciono održavanje, odnosno sanaciju objekata.
Međutim, jedinice lokalne samouprave, takođe mogu učestvovati u finansiranju određenih aktivnosti vezanih za škole na njihovoj teritoriji, posebno kada je reč o investicionom održavanju objekata.
Shodno tome, škola bi trebalo da se prvo obrati svom osnivaču, u ovom slučaju Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, radi dobijanja saglasnosti i potrebnih finansijskih sredstava za sanaciju objekta.
Paralelno, preporučuje se da škola kontaktira i lokalnu samoupravu, kako bi istražila mogućnosti dodatnog sufinansiranja ili podrške za planirane radove na sanaciji.
Zaposlena u ustanovi kulture je navršila 35.god.u radnom odnosu a od toga 5.god u bivšoj SFRJ sadašnjoj BiH od 1986-91.god. Te godine su upisane i overene u radnoj knjižici. Da li poslodavac može priznati pravo na jubilarnu nagradu za 35.god.u radnom odnosu na osnovu radne knjižice s obzirom da te godine nisu upisane u M4, M1 i M2 obrascu iz PIA?
Članom 31. stav 1. tačka 2) Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 3/2022 i 114/2023) predviđeno je da zaposlenima pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate; (5) za 40 godina rada provedenog u radnom odnosu, u visini podtačke (4) ove tačke. Platom u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se prosečna mesečna plata zaposlenog, odnosno zaposlenih u ustanovi, odnosno prosečna zarada u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku, u prethodnih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem se isplaćuje jubilarna nagrada, u zavisnosti šta je za zaposlenog povoljnije. Visina pomoći u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tački 1) podtač. 1-6. ovog člana, priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, a najviše do visine dva neoporezovana iznosa predviđena Zakonom o porezu na dohodak građana.
Dakle, pomenutim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se jubilarna nagrada isplaćuje na osnovu uredne dokumentacije, što je rukovodilac ustanove dužan da ceni u svakom konkretnom slučaju.
Da li umetnički/programski direktor u pozorištu može dobiti uvećan koeficijent za zaradu po osnovu zvanja – doktor nauka, a imajući u vidu da je po Uredbi o katalogu radnih mesta definisana stručna sprema – visoko obrazovanje, izuzetno: srednje obrazovanje?
Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama ("Sl. glasnik RS", br. 44/2001, … 13/2025 i 17/2025), u delu koji govori o ustanovama kulture, nije predviđen poseban koeficijent za obračun i isplatu plata zaposlenih u vezi sa zvanjem doktor nauka ili uvećanje koeficijenta koje je u vezi sa tim zvanjem.