Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeVlasnik objekta je upisan u List nepokretnosti sa upotrebnom dozvolom. Na zemljištu postoji vise vlasnika i to Državna lutrija Srbije kao držalac sa udelom, grad kao držalac sa udelom, Republika Srbija svojina državna sa udelom i 3 privatna lica sa pravom korišćenja i udelima. Da li podnosiocu zahteva, tj. vlasniku objekta može da se dodeli zemljište za redovnu upotrebu objekta?
Organ gradske/opštinske uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove shodno članu 70. stav 10) tačka 1, 2 i 3) Zakona o planiranju i izgradnji nije nadležan za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu zgrade u upravnom postupku, ukoliko je zgrada izgrađena sa upotrebnom dozvolom.
U ovom konkretnom slučaju, potrebno je da vlasnik objekta u smislu člana 3. Zakona o prometu nepokretnosti pred nadležnim sudom pokrene parnični postupak.
Pre pokretanja parničnog postupka potrebno je kod RGZ-a izvršiti promenu vrste prava upisanih sopstvenika zmljišta (iz državine u pravo korišćenja ili pravo svojine).
Ko je nadležan za izdavanje lokacijskih uslova (i nakon toga rešenja po članu 145. Zakona) za izgradnju podzemnog elektro kabl voda 35kV koji se prostire na teritoriji 2 ili više opstina?
Ukoliko je uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova dostavljeno idejno rešenje za izgradnju podzemnog voda koji se kao celina prostire na teritoriji više različitih JLS, u tom slučaju je zaključak opštine Požega o odbacivanju zbog nenadležnosti u smislu člana 133. stav 2. tačka 23) Zakona o planiranju i izgradnji ispravno donet.
U takvom slučaju nadležni organ za izdavanje akata kojima se odobrava izgradnja objekata je Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva.
Investitor je podneo zahtev za završetak višeporodičnog stambenog objekta u konstruktivnom smislu. Objekat je izveden u gabaritima i visini u skladu sa građevinskom dozvolom i projektom za građevinsku dozvolu. Odstupanje od projekta odnosi se na izveden bazen na lokaciji terase na 4. etaži, koji nije sadržan u građevinskoj dozvoli i projektu za građevinsku dozvolu. Kako da postupi građevinski inspektor u navedenoj situaciji? Da li može da potvrdi konstrukciju i naloži izmenu građevinske dozvole ili ne može da potvrdi konstrukciju?
Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020 i 52/2021) je članom 142. stav 1. propisano da je investitor dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole, ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu.
Istim članom u stavu 2. definisano je da se izmenom u smislu stava 1. ovog člana smatra svako odstupanje od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, kao i drugih parametara i uslova utvrđenih u građevinskoj dozvoli, odnosno izvodu iz projekta.
Građevinski inspektor je, u skladu sa odredbama člana 176. stav 1. tačka 1. Zakona, ovlašćen da naredi rešenjem obustavu radova i uklanjanje objekta ili njegovog dela, ako se objekat gradi suprotno građevinskoj dozvoli.
U skladu sa odredbama člana 142. stav 1. tačka 2. Zakona o planiranju i izgradnji, građevinski inspektor je ovlašćen da naloži rešenjem obustavu radova i odredi rok koji ne može biti duži od 30 dana od dana urednog uručenja investitoru - za podnošenje zahteva sa urednom dokumentacijom za izmenu građevinske dozvole, ako se objekat ne gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi, odnosno ne izmeni građevinsku dozvolu, da naloži rešenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela.
Zakonom je propisano da se rešenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela odnosi i na delove objekta koji nisu opisani u rešenju o rušenju, a nastali su nakon sastavljanja zabeležbe i čine jednu građevinsku celinu.
Na osnovu navedenog, mišljenja smo da je u konkretnom slučaju građevinski inspektor dužan da, najpre, obustavi dalje izvođenje radova i naloži podnošenje zahteva za izmenu građevinske dozvole, pa da tek po izmenjenoj građevinskoj dozvoli postupa po prijavi investitora da je objekat završen u konstruktivnom smislu.
Kako ozakoniti objekat za koji je Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj poništio rešenje o rušenju građevinskog inspektora, a prvostepeni organ nije ponovio postupak, jer je smatrao da je rešenje poništeno dva puta i vratio ga Pokrajini na odlučivanje?
Zakon o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US i 1/2023 - odluka US) propisao je članom 6. i 23, da se postupak ozakonjenja, može pokrenuti:
Ukoliko je, u konkretnom slučaju, rešenje građevinskog inspektora jedini dokaz da se radi o objektu, tj. građevinskim radovima koji mogu biti predmet ozakonjenja, dužni ste da sačekate da se okonča postupak po žalbu na rešenje građevinskog inspektora, bez obzira na vaše mišljenje o tome kako je bio dužan da postupi građevinski inspektor.
Do okončanja drugostepenog postupka i, eventualno, upravnog spora, vi ćete to tretirati kao prethodno pitanje, koje čini samostalnu pravnu celinu i za čije rešavanje je nadležan drugi organ, bez čijeg rešenja ne možete odluči o upravnoj stvari koja predmet vašeg postupka, te ćete postupak ozakonjenja prekinuti rešenjem dok drugi organ ne reši prethodno pitanje. Rešenje o prekidu postupka ćete doneti primenom odredaba člana 107. i člana 100. Zakon o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US).
Da li je potrebna promena namene za izgradnju hladnjače, koja je u svrsi poljoprivrede, jer prema prostornom planu parcela pripada građevinskom reonu ali je u katastru registrovano kao poljoprivredno zemljište?
Postupak prenamene poljoprivrednog u građevinsko zemljište uređen je članom 88 Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020 i 52/2021), kao i članovima 43 - 47 Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018, 49/2019, 86/2019 - usklađeni din. izn., 156/2020 - usklađeni din. izn., 15/2021 - dop. usklađenih din. izn. i 15/2023 - usklađeni din. izn.)
Stavom 5. člana 88. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da je vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište, dužan da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište ili zakonom kojim se uređuje šumsko zemljište.
Član 47. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara predviđa izuzetke od obaveza plaćanja naknade za prenamenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pa se predviđa (tačka 2) da se naknada neće plaćati kod izgradnje ekonomskih objekata koji se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno koji su u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje, a vlasniku je poljoprivreda osnovna delatnost i ako ne poseduje drugo odgovarajuće poljoprivredno zemljište.
Članom 2. Zakona o planiranju i izgradnji je definisano da su Ekonomski objekti - objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića, ukrasne živine i ptica); prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje čvrstog stajnjaka, objekti za skladištenje osoke); objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini za skladištenje koncentrovane stočne hrane, betonirane silo jame i silo trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi), ribnjaci, krečane, ćumurane i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za mašine i vozila, pušnice, sušionice i sl.).
U konkretnom slučaju, potrebno je utvrditi da li je objekat koji se gradi na predmetnoj parceli (hladnjača) ekonomski objekat, odnosno da li je to objekat u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko se utvrdi da jeste, u tom slučaju bi bilo moguće primeniti izuzetak iz člana 47. Zakona o naknadama, a ukoliko nije, utvrđuje se obaveza plaćanja naknade u skladu sa Zakonom.
Predmetna parcela po prostornom planu nalazi se u gradjevinskom području i samim tim za potrebe gradnje iste shodno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, Zakonu o zaštiti zemljišta, Zakonu o naknadama za korišćenje javnih dobara, kao i Zakonu o planiranju i izgradnji potrebno je utvrditi naknadu za plaćanje za promenu namene. Imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo, ali to ih ne oslobađa od plaćanja promene namene. Hladnjače ne spadaju u kategoriju objekata koja bi se oslobađala od plaćanja. Naknada se utvrđuje za celu površinu parcele.