Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeČlanom 29. Zakona o lokalnim izborima propisana su merila za imenovanje biračkog odbora u stalnom sastavu. Obzirom da u Skupštini opštine postoje samo 2 odborničke grupe, jedna koja broji 39 odbornika i druga koja broji 6 odbornika (ukupno 45 odbornika), te kada se ispoštuje princip da se odborničkoj grupi koja ima više od polovine od ukupnog broja odbornika dodeli šta joj pripada po stavu 2. člana 29. Zakona, da li je obaveza da se sva preostala mesta dodele drugoj manjoj odborničkoj grupi (od 6 članova) ili se pak u raspodeli ostalih mesta pored manje i jedine odborničke grupe može opet srazmerno zastupljenosti dodeliti i većoj odborničkoj grupi?
Članom 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da „odbornička grupa koja na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu ima više od polovine od ukupnog broja odbornika predlaže u jednoj polovini biračkih odbora predsednika i dva zamenika člana, a u drugoj polovini biračkih odbora predlaže zamenika predsednika, jednog člana i zamenika drugog člana, dok se preostala mesta u biračkim odborima raspodeljuju ostalim odborničkim grupama srazmerno njihovoj zastupljenosti u skupštini na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu.“.
Primenjujući ovu odredbu na konkretni slučaj, proisteklo bi da bi manjoj odborničkoj grupi trebalo da pripadne srazmeran deo od preostalih mesta u stalnom sastavu biračkih odbora, te ostaje otvoreno pitanje ko bi, u tom slučaju, imao pravo da predloži preostali broj predsednika, odnosno zamenika predsednika, članova i zamenika članova stalnog sastava biračkih odbora.
Mišljenja smo da nema osnova da se u tu raspodelu uključi veća odbornička grupa, s obzirom na to da je njeno učešće u predlaganju lica u biračke odbore decidno i jasno propisano citiranom odredbom člana 29. Zakona o lokalnim izborima.
U traženju mogućeg rešenja, smatramo da bi bilo celishodno i primereno da se shodno primeni rešenje iz člana 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima, koje uređuje predlaganje stalnog sastava lokalne izborne komisije u situaciji kada u skupštini opštine/grada postoje samo dve odborničke grupe.
Naime, član 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima glasi: „Ako u skupštini postoje dve odborničke grupe, veća odbornička grupa predlaže predsednika, zamenika predsednika, članove čiji broj zajedno sa predsednikom nije veći od polovine broja članova izborne komisije i zamenike članova čiji broj zajedno sa zamenikom predsednika nije veći od polovine broja zamenika članova izborne komisije, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave predlaže jednog člana i zamenika člana iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koji imaju iskustva u sprovođenju izbora, dok preostale članove i zamenike članova u izbornoj komisiji predlaže manja odbornička grupa.“.
Shodno navedenom, mišljenja smo da bi u konkretnoj situaciji, načelnik opštinske uprave trebalo da predloži po jednog člana u svakom od biračkih odbora, a da bi preostala mesta a to su dva lica u svakom biračkom odboru (zamenika predsednika i jednog člana u jednoj polovini biračkih odbora, odnosno predsednika i zamenika jednog člana u drugoj polovini biračkih odbora), trebalo da predloži manja odbornička grupa.
Smatramo da bi se na ovaj način ispoštovala i odredba člana 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, kao i duh zakona kroz učešće načelnika opštinske uprave koji je i kroz član 30. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, prepoznat kao potencijalni predlagač lica u stalni sastav biračkih odbora, u slučaju kada neka odbornička grupa ne predloži lice u birački odbor.
Da li odbornici pojedinici koji su nekada činili odbornički grupu „XX“ imaju pravo da pojedinačno predlažu članove biračkih odbora u stalnom sastavu na predstojećim lokalnim izborima?
Prema članu 29. stav 5. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24), odborničkom grupom u smislu predlaganja člana biračkog odbora u stalnom sastavu smatra se odbornik pojedinac ili grupa odbornika koja broji manje od onog broja odbornika koji je potreban za obrazovanje odborničke grupe:
1) ako su svi ti odbornici izabrani sa iste izborne liste;
2) ako izborna lista na kojoj su izabrani nije osvojila onoliko mandata koliko je potrebno za obrazovanje odborničke grupe;
3) ako niko od njih nije pristupio nekoj odborničkoj grupi;
4) ako su svi ti odbornici potpisali predlog za imenovanje člana, odnosno zamenika člana biračkog odbora u stalnom sastavu.
Svrha ovih odredbi je da omogući da u predlaganju stalnog sastava biračkih odbora učestvuju i odbornici izabrani sa onih izbornih lista koje su osvojile manji broj mandata od broja koji je aktima skupštine opštine/grada propisan kao minimum za obrazovanje odborničke grupe. Da bi neki odbornik ili odbornici mogli da predlažu stalni sastav biračkih odbora u skladu sa ovim odredbama, moraju da kumulativno budu ispunjena sva četiri navedena uslova.
S obzirom na to da je, izborna lista osvojila pet odborničkih mandata, dakle više od minimuma za obrazovanje odborničke grupe, nije ispunjen uslov iz člana 29. stav 5. tačka 2) Zakona o lokalnim izborima, tako da odbornici sa navedene izborne liste koji nisu članovi nijedne odborničke grupe nemaju pravo da predlažu članove i zamenike članova stalnog sastava biračkih odbora.
Što se tiče spreja, lampi, džakova i zatvornica da li se to kao i do sada dobija ili JLS to sama nabavlja?
Obezbeđivanje materijala je obaveza organa za sprovođenje izbora.
Kada su u pitanju izbori na republičkom nivou (izbori za narodne poslanike i izbori za predsednika Republike), ta obaveza je na Republičkoj izbornoj komisiji, na način definisan Uputstvom o primopredaji izbornog materijala pre i posle glasanja („Službeni glasnik RS“, broj 91/23 – prečišćen tekst).
Kada su u pitanju lokalni izbori, ta obaveza je na opštinskim/gradskim izbornim komisijama, s obzirom na to da Republička izborna komisija nije nadležna za sprovođenje lokalnih izbora.
U slučaju istovremenog održavanja i izbora na republičkom nivou i na lokalnom nivou, kao što je to npr. bio slučaj u decembru 2023. godine, kada su istovremeno održani i izbori za narodne poslanike i lokalni izboru u značajnom broju opština i gradova, korišćeni su sprejovi i UV lampe koje je obezbedila Republička izborna komisija, ali su vreće za odlaganje izbornog materijala za lokalne izbore i sigurnosne zatvornice za pečaćenje tih vreća nabavljale opštinske/gradske izborne komisije.
U skladu sa navedenim, na opštinskoj upravi, odnosno lokalnoj izbornoj komisiji je obaveza da za sprovođenje izbora raspisanih za 2. jun 2024. godine obezbedi materijal za sprovođenje.
U slučaju kada je odbornik osuđen na kaznu zatvora dužu od šest meseci, a u članu 67. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22) u stavu 1. tački 6), nije navedeno da kazna mora biti bezuslovna, da li Skupština svojom Odlukom treba da konstatuje prestanak mandata odbornika u skladu sa članom 67. stav 1. tačka 6. Zakona o lokalnim izborima i da li odbornik kome treba otvrditi prestanak mandata ima pravo da učestvuje u radu te Skupštine?
U skladu sa članom 67. stav 1. tačka 6) Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, broj 14/22 i 35/2024), pre isteka vremena na koje je izabran odborniku prestaje mandat ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest meseci.
Ovako formulisana zakonska odredba propisuje pravnu posledicu osude na zatvorsku kaznu pod uslovom da je izrečena u trajanju ne manje od šest meseci i ta pravna posledica ogleda se u prestanku odborničkog mandata.
Međutim, u slučaju koji ste naveli u svom pitanju, kada je odborniku izrečena uslovna osuda, u trajanju od 8 meseci“, odborniku ne prestaje mandat.
Ovo stoga što je članom 94. stav 2. Krivičnog zakonika („Službeni glasnik RS“, br. 85/05, 88/05 - ispravka, 107/05 - ispravka, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13, 108/14, 94/16 i 35/19) propisano da „pravne posledice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično delo učiniocu izrečena novčana kazna, uslovna osuda, ako ne bude opozvana, sudska opomena ili kad je učinilac oslobođen od kazne“.
Iz navedenog proističe da odborniku na koga se odnosi vaše pitanje nije prestao mandat usled osude koju ste naveli, jer Krivični zakonik izričito zabranjuje da u tom slučaju nastupi pravna posledica iz člana 67. stav 1. tačka 6) Zakona o lokalnim izborima, tako da skupština opštine ne treba da donese odluku iz člana 69. Zakona o lokalnim izborima o konstatovanju prestanka mandata odbornika u pitanju.
Predsednik opštine je podneo ostavku i uskoro ističe rok za sazivanje Skupštine opštine. Prema članu 86. Zakona o lokalnoj samoupravi, privremeni organ jedinice lokalne samouprave obrazuje Vlada. Kakvu ulogu ima Skupština opštine i da li treba nekog da obavesti da je istekao rok za izbor predsednika opštine da bi se pristupilo imenovanju privremenog organa?
Zakon o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon, 47/18 i 111/21 - dr. zakon) ne propisuje obavezu organa jedinice lokalne samouprave da Vladu odnosno ministarstvo nadležno za sistem lokalne samouprave obaveste o tome da je nastupio neki od slučaja iz člana 85. tog zakona koji predstavlja osnov za raspuštanje skupštine jedinice lokalne samouprave.
Članom 78. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da organi Republike i teritorijalne autonomije vrše nadzor nad zakonitošću rada i akata organa jedinice lokalne samouprave, u skladu s Ustavom i zakonom, dok je stavom 3. istog člana propisano da je nadležan organ jedinice lokalne samouprave dužan da organu Republike, odnosno autonomne pokrajine, koji vrši nadzor nad zakonitošću rada i akata jedinice lokalne samouprave, blagovremeno dostavi tražene podatke, spise i isprave. Iz navedenog proističe da davanje podataka nadležnom organu Republike, odnosno autonomne pokrajine podrazumeva prethodni zahtev nadležnog organa.
Međutim, mišljenja smo da, bez obzira na to što ne postoji formalna obaveza, skupština jedinice lokalne samouprave treba da obavesti Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, u čijem je delokrugu, na osnovu člana 11. Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS“, br. 128/20, 116/22, 62/23 i 92/23 - dr. zakon), obavljanje poslova državne uprave koji se odnose na sistem lokalne samouprave, da je nastupio slučaj iz člana 85. Zakona o lokalnoj samoupravi, kako bi ovo ministarstvo moglo da postupi u skladu sa svojim ovlašćenjem iz člana 86. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi, da Vladi predloži raspuštanje skupštine jedinice lokalne samouprave.