Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li rešenje o prekidu i obustavi postupka prinudne naplate može da se donosi u svakom stadiju postupka? Ako poreski obveznik podnese zahtev za reprogram ili predlog za reorganizaciju, postupak se prekida, a obustavlja se u slučaju kad poreski obveznik izmiri obaveze po rešenju o prinudnoj naplati iz nepokretnosti u celosti sa troškovima postupka, na ista rešenja rok za žalbu je 15 dana, ko je nadležan za odlučivanje u drugom stepenu?
Zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza u skladu sa odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji može se podneti:
Na osnovu navedenog proističe da se zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza može podneti u bilo kojem trenutku, sve dok taj dugovani porez ne bude plaćen.
U slučaju kada je zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza poreski obveznik podneo posle početka postupka prinudne naplate, a dužnik ispunjava uslove iz člana 2. Uredbe o bližim uslovima za odlaganje plaćanja poreskog duga, nadležna LPA, imajući u vidu fazu u kojoj se postupak prinudne naplate nalazi, odnosno da li je postupak prinudne naplate tek pokrenut ili je u završnoj fazi, može da prekine postupak prinudne naplate, o čemu se donosi zaključak. Napominjemo da se prekid postupka prinudne naplate može izvršiti tek kada se donese rešenje/sporazum o odlaganju plaćanja poreskog duga, a ne neposredno po podnošenju zahteva za odlaganje plaćanja dugovanog poreza.
Ako se dužniku odobri odlaganje plaćanja dugovanog poreza i prekine postupak prinudne naplate, zaključak o prekidu postupka prinudne naplate će trajati sve dok poreski obveznik uredno izmiruje odloženi dugovani porez, tj. uredno vrši uplate u rokovima iz rešenja/sporazuma o odlaganju plaćanja dugovanog poreza i uredno (u propisanim rokovima) izmiruje tekuće obaveze.
Žalba se podnosi nadležnom drugostepenom organu.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kome se podnosi žalba za rešenja o prodaji i predaji nepokretnosti kupcu?
Žalba se uvek podnosi nadležnom drugostepenom organu a predaje se neposredno ili preporučenom poštom u roku koji je zakonom propisan a preko prvostepenog organa. Postupak po pravnom leku propisan je odredbama čl. 144-154. ZPPPA.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ko odlučuje o prigovoru na rešenje o utvrđivanju početne vrednosti (ima rok od 3 dana)? Da li je to Opštinsko veće? Na čije rešenje žalba nije dozvoljena?
O utvrđivanju početne vrednosti nepokretnosti sastavlja se zapisnik koji potpisuje poreski izvršitelj, veštak-procenitelj i svedoci, a primerak zapisnika se uručuje obvezniku na licu mesta.
Na osnovu zapisnika, donosi se rešenje o utvrđivanju početne vrednosti nepokretnosti koje se dostavlja poreskom obvezniku. Članom 107. stav 5. ZPPPA propisano je da protiv rešenja o utvrđivanju početne vrednosti nepokretnosti poreski obveznik može izjaviti prigovor u roku od tri dana, a stav 4. istog člana propisuje da protiv rešnja po prigovoru žalba nije dopuštena. Znači, ako poreski obveznik na rešenje o utvrđivanju početne vrednosti nepokretnosti blagovremeno izjavi prigovor, izvršitelj ga razmatra i prvo proverava da li je blagovremen i izjavljen od ovlašćenog lica, pa ukoliko nije, odbacuje ga zaključkom, shodno članu 144. stav 1. ZPPPA. Protiv ovog zaključka nije dopuštena žalba.
Ako se utvrdi da je prigovor osnovan, vrši se ponovno utvrđivanje početne vrednosti i donosi rešenje koje se uručuje obvezniku. Protiv ovog rešenja o utvrđivanju početne vrednosti nepokretnosti nije dopuštena žalba, ali je dopušten upravni spor.
U slučaju da je prigovor neosnovan donosi se rešenje kojim se prigovor odbija, uručuje se poreskom obvezniku koji na ovo rešenje ne može uložiti žalbu već samo pokrenuti upravni spor.
Na osnovu navedenog o prigovoru na rešenje o utvrđivanju početne vrednosti odlučuje organ koji je i doneo rešenje.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Po rešenju o utvrđivanju vrednosti nepokretnosti donosi se zaključak o prodaji koji prati Oglas. Zatim o javnom nadmetanju se sačinjava Zapisnik, ukoliko prodaja uspe donosi se rešenje o prodaji nepokretnosti putem javnog nadmetanja, a po isplati od strane kupca, donosi se rešenja o predaji nepokretnosti kupcu. Da li je tačan redosled ovih radnji?
Uplata iznosa za koji je izvršena prodaja nepokretnosti, kupcu, vrši se takođe na evidencioni račun sa obavezom da se bez odlaganja, donese rasporedno rešenje iz člana 93. stav 4. ZPPPA, kojim se raspoređuje uplata sa evidencionog računa na račune javnih prihoda propisane Pravilnikom o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i raspored sa tih računa, prema redosledu namirenja iz člana 70. ZPPPA. U isto vreme vrši se raspoređivanje i uplata za iznos troškova prinudne naplate i uvećanje poreskog duga koji u sebi ne sadrži kamatu i koji je predmet prinudne naplate na propisane uplatne račune.
Rasporedno rešenje se, zajedno sa popunjenim nalozima za prenos, bez odlaganja, dostavlja na izvršenje Upravi za trezor – nadležnoj filijali. Broj popunjenih naloga za prenos mora da odgovara broju računa na koje se vrši raspored sredstava (preknjižavanje sa evidencionog računa na račune javnih prihoda na kojima je iskazan dug).
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Postoji nedoumica u vezi prosečne cene nepokretnosti u zoni u kojoj nije bilo najmanje tri prometa. Na primer: postoji treća zona (koju čine pretežno seoska područja) i ona se graniči sa drugom zonom (šire gradsko područje) i zonama koje se nalaze u drugim opštinama. U dosadašnjoj praksi uziman je prosek prosečnih cena, između druge i zone koja se nalazi na teritoriji druge JLS. Da li je to ispravno ili ne, imajući u vidu da član 6. stav 7. Zakona o porezima na imovinu koji kaže da: "granične zone iz stava 6. ovog člana su zone čije se teritorije graniče sa zonom u kojoj nije bilo prometa, koje pripadaju istoj jedinici lokalne samouprave". Da li se može zaključiti da se moraju uzeti samo granične zone koje pripadaju jedinici lokalne samouprave? Takođe, ako u graničnim zonama nije bilo prometa odgovarajućih nepokretnosti, da li se kao osnovica poreza za narednu (2019. godinu) uzima iznos osnovice iz prethodne 2018. godine, ili se uzimaju tržišne vrednosti iz najopremljenije zone?
Odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu u članu 33. (koje nisu ušle u prečišćeni tekst), u stavu 5. propisuje da će se kod utvrđivanja poreza na imovinu za 2019. godinu koristiti prosečne cene kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti u zonama, koje su objavljene do 30. novembra 2018. godine, osim:
Prema navedenom, izmene odredbe člana 6. stav 7. Zakona o porezima na imovinu primenjivaće se kod utvrđivanja prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretrnosti u zoni, za utvrđivanje poreza na imovinu od 2020. godine.
Kada ni u graničnim zonama nije bilo prometa odgovarajućih nepokretnosti, osnovica poreza na imovinu za te nepokretnosti u zoni u kojoj nije bilo prometa jednaka je osnovici poreza na imovinu te, odnosno odgovarajuće nepokretnosti u toj zoni obveznika koji ne vode poslovne knjige za tekuću godinu (godina koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez).
Odredbe člana 7a. Zakona o porezima na imovinu odnose se na obavezu objavljivanja prosečnih cena odgovarajućih nepokretnosti u zoni koja je prema odluci utvrđena kao najopremljenija zona i primenjuju se za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na imovinu obveznicima koji vode poslovne knjige.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.