Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je po zakonu dozvoljeno jednim rešenjem poništiti ili ukinuti više rešenja ili može samo jedno? Da li se mora otvarati crveni predmet za svako pojedinačno rešenje koje se poništava ili ukida?
Rešava se po pojedinačnom rešenju, bez obzira na podneti zahtev, i u tom smislu se mora doneti toliko rešenja kod ponavljanja postupka koliko ima prethodno donetih konačnih rešenja. Ne može se jednim rešenjem poništiti ili ukinuti više rešenja. Za svako doneto konačno rešenje u postupku se pojedinačno odlučuje i u tom smislu se donosi pojedinačno rešenje kojim se rešava o pravima i obavezama poreskog obveznika.
Iz tog razloga se i mora uplatiti i taksa za svaki pojedinačni predmet, odnosno svako konačno rešenje protiv koga se ulaže vanredni pravni lek - ponavljanje postupka.
Dakle, ne može se uplatiti jedna taksa za više konačnih rešenja protiv kojih je uloženo vanredno pravno sredstvo, bez obzira što je obveznik dostavio jedan zahtev i ne može se jednim rešenjem poništiti ili ukinuti više rešenja.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ako stranka podnese predlog za ponavljanje postupka i traži da se storniraju rešenja poreza na imovinu za više godina unazad, da li plaća taksu od 2540,00 dinara za svaku godinu ili samo jednu taksu za zahtev bez obzira na koji period traži storniranje rešenja?
Ponavljanje postupka ima značaj vanrednog pravnog sredstva u upravnom postupku, jer se može tražiti, odnosno ostvariti tek po nastupanju konačnosti rešenja. Ovo vanredno pravno sredstvo propisano je odredbama čl.176-182. Zakona o opštem upravnom postupku. Za ponavljanje postupka nije prepreka ako je rešenje postalo i pravnosnažno. Nadležnost za rešavanje pripada organu koji je doneo konačno rešenje.
Po ponavljanju postupka, nadležni organ može ostaviti na snazi konačno rešenje ili doneti novo rešenje kojim se, s obzirom na okolnosti slučaja, konačno rešenje poništava ili ukida.
Prema navedenom, zahtev za ponavljanje postupka podnosi se na konačno rešenje u upravnom (poreskom) postupku kojim je rešena pojedinačna poreskopravna situacija, pa saglasno tome s obzirom da organ rešava po pojedinačnom rešenju trebalo bi da se taksa plati po podnetom zahtevu za ponavljanje postupka, po svakom konačnom rešenju protiv koga se podnosi zahtev za ponavljanje postupka.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako postupati kada se uoče nepravilnosti u poreskoj prijavi PPI-1 (nije ispravno popunjena ili nije matematički tačna)? Do sada su pravnim licima slati zaključci, ali je novom izmenom brisan član 120. ZPPPA.
Nove odredbe ZPPPA koje se odnose na poresku kontrolu primenjivaće se od 1. januara 2019. godine, što je propisano u članu 94. stav 2. Zakona o izmenama i dopunama ZPPPA (to su odredbe koje ne ulaze u prečišćen tekst zakona). U tom smislu su i dalje na snazi odredbe starog člana 120. ZPPPA.
U vezi organizacije LPA i sistematizovanja radnih mesta, treba inicirati kod rukovodstva da se radna mesta usklade sa potrebama posla i zakonskim odredbama.
Od 1. januara 2019. godine, poreske prijave za porez na imovinu pravnih lica PPI-1 će se primati elektronskim putem, što znači da će se zamena utvrđene poreske obaveze po evidentiranim poreskim prijavama moći korigovati samo kroz postupak poreske kontrole, što zahteva radno mesto poreskog inspektora, kako bi LPA mogla da psotupa po ZPPPA, a koji je osnovni procesni zakon koji se primenjuje u radu.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li se nakon upisa zaloge u registar pokretnih stvari mora pristupiti prodaji istih, ili ne? Još nije oglašavana prodaja za nepokretnosti i jako dobar je odaziv za plaćanje već nakon upisa zabeležbe u katastar. Da li je nephodno da se pristupa prodaji ili može da se namiri kada je sam obveznik proda?
Postupak prinudne naplate iz pokretnih stvari uređen je odredbama čl.99-105. ZPPPA. Pravni efekti zaloge u članu 88. ZPPPA uređuju da kada se u postupku ustanovljavanja zaloge iz člana 87. stav 1. tačka 1) i 2), dakle iz pokretnih stvari i nepokretnosti, poreskom obvezniku nije dozvoljeno da raspolaže predmetima prinudne naplate na kojima je zaloga, odnosno hipoteka ustanovljena.
Takođe, u rešenju za ustanovljavanje zaloge na pokretnim stavrima u prinudnoj naplati mora da se posebnom tačkom u izreci rešenja poreskom obvezniku jasno stavi do znanja da mu nije dozvoljeno da raspolaže pokretnim stvarima kojima se ustanovljava založno pravo.
Istovremeno, odredbe člana 175. ZPPPA uređuju postupanje prema poreskim obveznicima koji ugrožavaju naplatu. Uzimajući u obzir da se radi o poreskim krivičnim delima za koje nismo nadležni, a u pitanju je ugrožavanje naplate, obaveza je da dopisom obavestimo Poresku upravu, Poresku policiju i priložimo raspoložive dokaze u svrhu vođenja daljeg postupka.
Dakle, poreski obveznik može da plati obavezu po osnovu koje je ustanovljeno založno pravo na pokretnoj stvari sve do momenta prodaje te pokretne stavri od strane nadležnog poreskog organa. U tom slučaju se u roku od 2 (dva) dana od dana namirenja poreske obaveze podnosi zahtev za brisanje zaloge.
Poreski obveznik ne može sam da izvrši prodaju i otuđi pokretnu stvar na kojoj je ustanovljeno založno pravo od strane nadležnog poreskog organa.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Dobijeno je obaveštenje od akcionarskog društva čiji je plan reorganizacije usvojen i koji izmiruje svoje obaveze po planu. Da je doneta Odluka o smanjenju osnovnog kapitala poništavanjem sopstvenih akcija uz primenu odredaba o zaštiti poverilaca, kao poverioci za potraživanja koja su nastala pre 04.05 mogli bi tražiti od društva obezbeđenje tih potraživanja. Kako postupiti u navedenoj situaciji odnosno koja sredstva obezbeđenja tražiti?
Zakonom o privrednim društvima u čl. 314-324. date su odredbe o smanjenju osnovnog kapitala.
Zaštita poverilaca uređena je čl. 319-321.
Takođe, treba imati u vidu i da privredno društvo svoje obaveze namiruje na način kako je to uređeno planom reorganizacije o čemu verovatno postoji i pravosnažno rešenje o usvajanju plana reorganizacije.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.