Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li može da se objavi primer rešenja (ili samo dispozitiv) u kojem se odobrava plaćanje pozitivne kamate u smislu člana 75. stav 9. ZPPPA, jer je obveznik tokom 2017. godine uplatio iznos po rešenju koje je kasnije poništeno?
U skladu sa članom 99. Pravilnika o poreskom računovodstvu plaćanje se ne vrši sa računa javnog prihoda, već iz budžeta JLS. Ovim članom Pravilnika propisano je da kamata plaćena poreskom obvezniku, ako poreski organ u skladu sa Zakonom ne postupi u ostavljenom roku, po njegovom pismenom zahtevu, odnosno po presudi suda, se ne knjiži već pada na teret redovnog poslovanja poreskog organa, a sredstva se obezbeđuju iz prihoda poreskog organa.
U skladu sa navedenim, ovo rešenje se ne izvršava kao takvo u Upravi za trezor, niti ga izvršava LPA. Smatramo da uz poseban zahtev, ovo rešenje i zahtev obveznika, treba dostaviti organizacionoj jedinici koja vrši plaćanja iz budžeta jedinice lokalne samouprave (odeljenje za finansije). Pri tom je u budžetu potrebno da postoje sredstva za ove namene.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Na katastarskoj parceli koja je u vlasništvu rudnika kao vrsta nepokretnosti upisano je šumsko zemljište koje rudnik koristi za eksploataciju i prijavljuje zemljište kao eksploataciona polja po knjigovodstvenoj vrednosti. Na toj katastarskoj parceli izgrađen je objekat površine 4m2 koji služi kao portirnica (ima slučaj gde je na parceli izgrađen objekat u kojem čuvaju eksploziv). Postoji mišljenje Ministarstva da se zemljište na kojem je izgrađen objekat smatra građevinskim zemljištem, ali kako postupiti u ovom specifičnom slučaju, jer su ipak u pitanju eksploataciona polja?
U Mišljenju Ministarstva finansija broj 430-00-00516/2016-04 od 30.01.2017. godine, objavljenom u Biltenu MF za januar 2017 godine, citirano je Mišljenje Ministarstva rudarstva i energetike, u kome je, između ostalog, navedeno da je eksploataciono polje prostor na kojem se odobrava izvođenje eksploatacije mineralnih sirovina i eksploataciono polje određuje se rešenjem koje izdaje nadležni organ, tako da istekom važnosti rešenja isti prostor prestaje da bude eksploataciono polje, odnosno ako je istekla važnost izdatog odobrenja za eksploataciju, a novo odobrenje nije izdato, isti prostor se više ne smatra eksploatacionim poljem.
Prema tome, da li je nepokretnost eksploataciono polje ili ne, zavisi od napred navedenih uslova, a ne od toga da li je na njemu izgrađena portirnica od 4m2.
U svakom slučaju se Mišljenje Ministarstva da se zemljište na kome je izgrađen objekat ne može primeniti u svim slučajevima, jer zavisi od vrste zemljišta, kao i namene i vrste samog objekta (npr. ako je na poljoprivrednom zemljištu koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju izgrađen objekat koji se koristi za tu poljoprivrednu proizvodnju, to zemljište neće zbog tog objekta postati građevinsko).
Mišljenje Ministarstva finansija broj 430-00-00516/2016-04 od 30.01.2017. godine.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako da se zaduži pravno lice porezom na imovinu za 2014. i 2015. godinu, jer za te godine nije podneo poresku prijavu, a za ranije je podnosio. Imovinu je prodao u julu 2015. godine, poseduje se ugovor. Obveznik je pozvan da podnese prijavu i nije se odazvao.
Kаdа sе оbvеznik nе оdаzоvе zahtevu i nе pоdnеsе pоrеsku priјаvu, tаdа sе sprоvоdi postupak pоrеskе kоntrоlе (nајčеšćе kаncеlаriјskе), u skladu sa оdrеdbаmа Zаkоnа о pоrеskоm postupku i pоrеskој аdministrаciјi i sаčinjаvа zаpisnik, pо kоmе sе dоnоsi rеšеnjе о utvrđivаnju оbаvеzе pоrеzа nа imоvinu pоrеskоm оbvеzniku kојi niје pоdnео pоrеsku priјаvu. Pоrеskа оbаvеzа utvrđuје sе nа оsnоvu rаspоlоživih pоdаtаkа pоrеskоg оrgаnа, primеnоm оdrеdbi Zаkоnа о pоrеzimа nа imоvinu kојi је vаžiо u pеriоdu zа kојi sе utvrđuје pоrеskа оbаvеzа.
U pоstupku kаncеlаriјskе kоntrоlе pоrеski inspеktоr, nаkоn pоzivаnjа pоrеskоg оbvеznikа dа učеstvuје u pоstupku kаncеlаriјskе kоntrоlе, sаčinjаvа zаpisnik u kоmе kоnstаtuје svе činjеnicе оd znаčаја zа оpоrеzivаnjе, nаvоdi svе dоkаzе i dоkumеntаciјu kојimа rаspоlаžu, kао i prоpisе nа оsnоvu kојih sе pоrеskа оbаvеzа utvrđuје. Zаpisnik sе dоstаvlја pоrеskоm оbvеzniku, nа isti оbvеznik imа prаvо dа pоdnеsе primеdbе u rоku оd pеt dаnа, kоје pоrеski inspеktоr rаzmаtrа u rоku оd pеt dаnа i sаčinjаvа dоpunu zаpisnikа. Nаkоn tоgа sе dоnоsi rеšеnjе о utvrđivаnju pоrеzа nа imоvinu u pоstupku kаncеlаriјskе kоntrоlе.
U rešenju se pored poreza utvrđuje i kamata kоја sе оbrаčunаvа оd dаnа dоspеćа kvаrtаlа dо dаnа kоntrоlе (dana sačinjavanja zapisnika). Ukupnо utvrđеnе оbаvеzе pоrеzа nа imоvinu zа rаniјe gоdine i kаmаta knjižе sе sа dаnоm kоntrоlе.
Forma zapisnik i rešenje - kada nije podneta prijava.docx
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li poreski obveznik koji ima pravo zakupa građevinskog zemljišta, čiji je vlasnik Republike Srbija, treba da plaća porez na imovinu od 2014. godine?
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu koji se primenjuje od 1.1.2014. godine, pravo zakupa građevinskog zemljišta u javnoj svojini, odnosno poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini preko 10 ari prestalo je da bude predmet oporezivanja. Znači, poreski obveznik koji ima pravo zakupa građevinskog zemljišta u javnoj svojini nije obveznik poreza na imovinu od 1.1.2014. godine.
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 11, Bilten 6/15.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 1, Bilten 12/16.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Šta od dokaza treba da dostave pravna lica koja u Prilogu-2 iskazuju vodno zemljište i vodne objekte?
Poreskim obveznicima koji poresku obavezu utvrđuju samooporezivanjem, dokazi se mogu tražiti samo u postupku poreske kontrolu.
Članom 51. ZPPPA propisano je da poreski obveznik snosi teret dokaza za činjenice od uticaja na smanjenje ili ukidanje poreza.
Članom 12. stav 1. tačka 7a) propisano je poresko oslobođenje za vodno zemljište i vodne objekte koji su upisani u registar katastra vodnog dobra, odnosno katastra vodnih objekata, osim za ribnjake. Navedena odredba se primenjuje od 1.1.2016. godine. U period od 1.1.2014. do 31.12.2015. poresko oslobođenje propisano je za vodno zemljište, kao i za vodne objekte za koje je izdata pravosnažna vodna saglasnost, odnosno za koje se vodna dozvola ne izdaje u skladu sa zakonom kojim se uređuju vode, osim za ribnjake.
Zakonom o vodama uređeno je šta se smatra vodnim zemljištem, a šta vodnim objektima. Od 2017. uslov za poresko oslobođenje je da je to zemljište upisano u katastar vodnih dobara, a za objekat da je upisano u registar vodnih objekata.
Vodno zemljište, u smislu ovog zakona, jeste zemljište na kome stalno ili povremeno ima vode, zbog čega se formiraju posebni hidrološki, geomorfološki i biološki odnosi koji se odražavaju na akvatični i priobalni ekosistem. Vodno zemljište tekuće vode, u smislu ovog zakona, jeste korito za veliku vodu i priobalno zemljište. Vodno zemljište stajaće vode, u smislu ovog zakona, jeste korito i pojas zemljišta uz korito stajaće vode, do najvišeg zabeleženog vodostaja. Vodno zemljište obuhvata i napušteno korito i peščani i šljunčani sprud koji voda povremeno plavi i zemljište koje voda plavi usled radova u prostoru (pregrađivanja tekućih voda, eksploatacije mineralnih sirovina i slično).
Vodni objekti, u smislu ovog zakona, jesu građevinski i drugi objekti, koji zajedno sa uređajima koji im pripadaju čine tehničku, odnosno tehnološku celinu, a služe za obavljanje vodne delatnosti. Vodni objekti su dobra od opšteg interesa, osim objekata koje su pravna i fizička.
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 22, Bilten 6/15.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 11, Bilten 4/14.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.