Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeMožete li da objavite formu rešenja za naknadu za korišćenje javnih površina, kod fizičkih lica? Da li se ova rešenja knjiže (zadužuju) R-nalogom kroz program ili postoji posebna aplikacija?
Model rešenja_naknada za korišćenje prostora na javnoj površini_2019.docx
Rešenje postoji u aplikaciji, samo svaka LPA treba da prilagodi tekst rešenja svojim aktima. Rešenja ne treba knjižiti R-nalogom, već donositi rešenja u aplikaciji.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li kuće i stanove koji se izdaju turistima, a imaju Rešenje nadležnog organa o kategorizaciji, oporezivati kao poslovni prostor?
Mišljenje Ministarstva finansija 10/2016.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija 11/2014.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako poreski obveznik nije uzeo u obzir iznos po rešenju iz kontrole, već iznos koji je naveo u prvobitnoj PPI-1, mora se započeti poreska kontrola poreske prijave kojom se prijavljuje izmena utvrđenog poreza. Kako bi glasio dispozitiv rešnja iz kontrole (da li se utvrđuje prestanak dela obaveze)? Može li se objaviti model takvog rešenja.
Ako rešenje o kontroli bude poništeno, onda će se u ponovnom postupku, zbog novih činjenica, poništiti rešenje o kontroli poreske prijave kojom je prijavljena izmena utvrđenog poreza i onda ostaju na stanju njihove poreske prijave.
U obrazloženju utvrđuje se umanjenje utvrđenog poreza koje nije utvrđeno podnetom poreskom prijavom.
Tabelarni prikaz računice.xlsx
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Preduzetnička fotografska radnja uzima u zakup poslovnu prostoriju u kojoj obavlja delatnost a reč je u stvari o zajedničkoj prostoriji svih stanara u stambenoj zgradi. Preduzetnik ima Ugovor o zakupu zajedničke prostorije sa Stambenim zajednicama koje zastupa profesionalni upravnik. Koga u ovoj situaciji zadužiti porezom na imovinu, tj. ko je poreski obveznik?
Zakon o porezima na imovinu u odredbama člana 6. stav 2) propisuje korisnu površinu kao elemenet vrednosti nepokretnosti za utvrđivanje poreske osnovice. Za objekat je to, zbir podnih površina između unutrašnjih strana obodnih zidova objekta (iz koje su isključene površine balkona, terasa, lođa, stepeništa izvan gabarita objekta, neadaptiranog tavanskog prostora i prostora u zajedničkoj nedeljivoj svojini svih vlasnika posebnih delova istog objekta, osim površine ispod nosećih zidova i nosećih stubova koji prolaze kroz objekat koji su istovremeno poseban i zajednički deo objekta), a za objekat koji nema horizontalnu podnu površinu ili obodne zodove korisna površina je površina njegove vertikalne projekcije na zaemljište. Prema navedenom prostor koji je u zajedničkoj nedeljivoj svojini, koji po položaju i nameni služi zgradi-objektu kao celini, ne uključuje se u korisnu površinu objekta, odnosno posebnog dela objekta. Prema odredbama člana 19. Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, pravo svojine na posebnom delu zgrade može postojati na stanu, poslovnoj prostoriji ili garaži, odnosno gražnom mestu. Na zajedničkim delovima zgrade i uređajima u zgradi vlasnici posebnih delova zgrade imaju pravo zajedničke nedeljive svojine.
Odredbama člana 2. Zakona o porezima na imovinu propisani su predmeti oporezivanja. Kada je u pitanju zakup, oporezivo je samo pravo zakupa, odosno korišćenja, stana ili kuće za stanovanje, konstituisano u korist fizičkog lica, što se odnosi na pravo zakupa za period duži od jedne godine ili na neodređeno vreme, za koji je propisano plaćanje neprofitne zakupnine ili zakupnine koja se obračunava primenom propisanih kriterijuma i merila, u skaldu sa zakonima kojim se uređuju:stanovanje i održavanje zgrada, odnosno u skladu sa posebnim propisima kojima je bilo uređeno stanovanje koji su prestali da važe danom početka primene zakona kojim je uređeno stanovanje i održavanje zgrada, javna svojina, prava boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca, zbrinjavanje izbeglica.
Dakle, preduzetnik koji obavlja delatnost u poslovnoj prostoriji koja ima status „zajedničke nedeljive svojine“ svih vlasnika posebnih delova te zgrade, a po osnovu ugovora o zakupu sa stambenom zajednicom, za vreme trajanja zakupa nije poreski obveznik za tu nepokretnost.
U konkretnoj poreskopravnoj situaciji nema oporezivog prava pa nema ni poreskog obveznika.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kojim propisom je regulisano donošenje prosečnih cena nepokretnosti po zonama za 2020. godinu?
Vrednost nepokretnosti, kao poreska osnovica, utvrđuje se primenom sledećih elemenata:
1) korisna površina;
2) prosečna cena kvadratnog metra (u daljem tekstu: prosečna cena) odgovarajućih nepokretnosti u zoni u kojoj se nalazi nepokretnost.
Prosečnu cenu odgovarajućih nepokretnosti po zonama na teritoriji jedinice lokalne samouprave, utvrđuje svaka jedinica lokalne samouprave aktom nadležnog organa, na osnovu cena ostvarenih u prometu odgovarajućih nepokretnosti po zonama u periodu od 1. januara do 30. septembra godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez na imovinu (u daljem tekstu: tekuća godina).
Prosečna cena u zoni u kojoj nije bilo najmanje tri prometa (u daljem tekstu: zona u kojoj nije bilo prometa) odgovarajućih nepokretnosti u periodu od 1. januara do 30. septembra tekuće godine, za te nepokretnosti utvrđuje se na osnovu proseka prosečnih cena ostvarenih u graničnim zonama u kojima je u tom periodu bilo najmanje tri prometa odgovarajućih nepokretnosti.
Granične zone su zone čije se teritorije graniče sa zonom u kojoj nije bilo prometa, koje pripadaju istoj jedinici lokalne samouprave.
Ako ni u graničnim zonama nije bilo prometa odgovarajućih nepokretnosti u periodu od 1. januara do 30. septembra tekuće godine, odnosno ako se vrednost drugog zemljišta ne može utvrditi u skladu sa stavom 8. člana 6. Zakona o porezima na imovinu, osnovica poreza na imovinu za te nepokretnosti u zoni u kojoj nije bilo prometa jednaka je osnovici poreza na imovinu te, odnosno odgovarajuće nepokretnosti u toj zoni obveznika koji ne vodi poslovne knjige za tekuću godinu.
Prema navedenom, odredbe člana 6. Zakona o porezima na imovinu uređuju način utvrđivanja prosečnih cena odgovarajućih nepokretnosti po zonama na teritoriji JLS. Izmenama Zakona o porezima na imovinu koje su na snazi od 16.12.2018. godine, granične zone su zone u okviru iste JLS,a ne zone koje pripadaju drugim JLS.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.