Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeČlanom 54. stav 1. Zakona o zaposlenima u AP i JLS (“Sl. glasnik RS” broj 21/16, 113/17, 95/18 i 113/17 – dr.zakon) predviđeno je da službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove, dok je članom 51. tačka 1. predviđeno da službeniku prestaje rad na položaju protokom vremena na koje je postavljen, tačkom 2. podnošenjem pismene ostavke i tačkom 10. ukidanjem položaja. Pitanje se odnosi na primenu člana 54. stav 1., u slučaju da lice koje je službenik na položaju (načelnik Opštinske uprave), a pre stupanja na položaj nije bio u radnom odnosu u Opštinskoj upravi može da bude raspoređen na upražnjeno radno mesto za koje ispunjava uslov, a rad na položaju je prestao u slučajevima iz člana 51. tač. 1), 2) i 10) i da li je tad potrebna saglasnost Komisije za novo i dodatno radno angažovanje u smislu Zakona o budžetskom sistemu? Lice pre stupanja na položaj nije bilo u radnom odnosu u Opštinskoj upravi, već istom miruje radni odnos.
U slučaju kada se u skladu sa članom 54. Zakona o zaposlenima u AP i JLS službenik na položaju kome je prestao rad na položaju raspoređuje na drugo radno mesto u tom organu nije potrebna saglasnost Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava, bez obzira da li je na mesto službenika na položaju izabran kandidat koji je pre toga radio u tom organu ili ne.
Da li je moguće isplatiti i jubilarnu nagradu i otpremninu jednom licu ako ispunjava zakonom propisane uslove?
Imajući u vidu važeće propise iz oblasti koja uređuje pravo na jubilarnu nagradu i otpremninu, ne postoji odredba koja govori da jedno pravo isključuje drugo.
Koji je minimalan broj zaposlenih koji mora imati Odsek kao organizaciona jedinica i koji propis to reguliše?
Vrste organizacionih jedinica i uslove za njihove obrazovanje u gradskim/opštinskim upravama utvrđuje se Odlukom o organizaciji uprave.
Dakle, za razliku od državnih organa kod kojih je struktura unutrašnjih organizacionih jedinica, odnosno vrste organizacionih jedinica i uslove za njihovo obrazovanje uređen Uredbom o načelima za unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima, posebnim organizacijama i službama Vlade („Sl. glasnik RS“, br. 81/2007 - prečišćen tekst i 69/2008), u slučaju uprava gradova i opština ne postoji uniformno uređenje, već svaka JLS to uređuje sama, svojom Odlukom o organizaciji gradske/opštinske uprave.
Da li zaposleni koji je do 1.12.2016. godine bio raspoređen u Opštinskoj upravi na radno mesto Pomoćnik predsednika opštine za poslove organa opštine nastavlja da prima platu prema koeficijentu za obračun plate koju je imao do 1.12.2016. godine. Napomena, zaposleni je posle 11.12.2016. godine raspoređen na radno mesto načelnik Odeljenja za poslove organa opštine i određeno mu je drugo zvanje i koeficijent.
Što se tiče utvrđivanja plate zaposlenih u JLS, do početka primene Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, nastavljaju da se primenjuju postojeći propisi, odnosno Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. Visina koeficijenta i dodatnih koeficijenata, kao i uvećanja koeficijenata, koji su utvrđeni navedenom uredbom, korespondira sa složenošću i odgovornošću poslova koji se obavljaju u odgovarajućim zvanjima.
S tim u vezi, do izmene u visini osnovnog koeficijenta koji se vezuju za zvanje službenika, kao i dodatnog koeficijenta koji se vezuje takođe za zvanje, može doći ukoliko službenik bude raspoređen, odnosno premešten na radno mesto na kome se poslovi obavljaju u drugom zvanju koje podrazumeva drugačiju složenost i odgovornost poslova.
Stranka želi da ozakoni porodičnu stambenu zgradu. Za istu je izdata građevinska dozvola 25.07.1988. godine, ali do danas nije podnet zahtev za izdavanje upotrebne dozvole. Za predmetni objekat nikada nije podnet zahtev za legalizaciju, niti je podnet zahtev za ozakonjenje. Takođe, građevinski inspektor nije doneo rešenje na osnovu kojeg bi se mogao pokrenuti postupak ozakonjenja. Objekat je evidentiran u katastru nepokretnosti, po osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole. Upoređivanjem projekta za građevinsku dozvolu i kopije plana, uočava se odstupanje od izdate građevinske dozvole, u smislu odstupanja u dimenzijama i obliku objekta. Da li u ovom slučaju stranku treba uputiti na izmenu građevinske dozvole i nakon toga na pribavljanje upotrebne dozvole u skladu sa članom 4. stav 3. Zakona o ozakonjenju objekata, odnosno članom 142. stav 1. i 8. Zakona o planiranju i izgradnji ili postoji mogućnost ozakonjenja porodične stambene zgrade na osnovu obaveštenja o vidljivosti objekta, dostavljenog od strane nadležne službe za katastar nepokretnosti?
Zakonom o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole ("Službeni glasnik RS", broj 25/2013) bilo je propisano članom 1. da se ovim zakonom uređuju posebni uslovi za upis prava svojine na objektima, odnosno delovima objekata koji su izgrađeni bez građevinske dozvole do 11. septembra 2009. godine, odnosno koji se koriste bez upotrebne dozvole ( u daljem tekstu: bespravno izgrađeni objekti).
Najpre treba da se utvrdi šta je upisano po odredbama Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole i da li je na upisanom objektu bilo naknadno izvedenih bespravnih građevinskih radova.
Članom 6. stav 8. Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015) bilo je propisano da je predmet ozakonjenja i objekat na kome je upisano pravo svojine u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Članom 23. stav 1. Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015) bilo je propisano da se postupak ozakonjenja pokreće za lica iz člana 6. stav 8. ovog zakona, odnosno lica iz člana 13. stav 2. Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, po čijem zahtevu je izvršen upis prava svojine na objektu izgrađenom bez građevinske dozvole, postupak se pokreće podnošenjem zahteva za ozakonjenje, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Članom 25. stav 1. Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015 i 83/2018) je propisano da se postupci ozakonjenja koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončavaju po odredbama ovog zakona.
Članom 13. stav 2. Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015 i 83/2018) propisano je da se za objekte na kojima je pravo svojine upisano u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole ne sprovodi postupak propisan ovim zakonom, već nadležni organ, po pribavljanju dokaza iz člana 10. stav 5. ovog zakona, obaveštava podnosioca da uplati taksu za ozakonjenje i po dostavljanju dokaza o uplati, donosi rešenje o ozakonjenju.
Ukoliko su nakon upisa izvedeni bespravni građevinski radovi, onda to više nije onaj objekat koji je upisan u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole i za njega se sprovodi postupak propisan Zakona o ozakonjenju objekata.