Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Po nalogu DRI naknadu za rad u komisiji koju je formirala Skupština opštine za zaposlenu iz reda Opštinske uprave, platili smo sa razdela Skupštine opštine na teret konta 416100. Da li je to ispravno?

Planiranje i izvršavanje rashoda za isplatu naknade komisijama, stalnim radnim telima SO i drugim stručnim savetodavnim telima treba da bude realizovano na teret razdela organa – direktnog korisnika budžeta – koji ih je imenovao. Napominjemo, da za poslove koji su sistematizovani i za koje zaposleni već primaju zaradu, odnosno za sednice komisija, radnih tela koje se održavaju u toku radnog vremena, za koje su izabrana, postavljena i zaposlena lica već primili platu, nije moguće isplatiti dodatnu naknadu koja je predviđena posebnim pojedinačnim aktom organa javne uprave.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Da li je izrada srednjoročnog plana obavezujuća?

Prema članu 26. Zakona o planskom sistemu, JLS je obavezna da izrađuje srednjoročni plan. Srednjoročni plan jeste sveobuhvatan planski dokument koji se donosi za period od tri godine i koji omogućava povezivanje javnih politika sa srednjoročnim okvirom rashoda. Srednjoročno planiranje mera i aktivnosti obveznika srednjoročnog planiranja i srednjoročno finansijsko planiranje čine objedinjeni proces koji se odvija kontinuirano tokom godine. Kalendar objedinjenog procesa obezbeđuje da predlog finansijskog plana korisnika budžetskih sredstava bude izrađen na osnovu nacrta srednjoročnog plana, kao i da finalne verzije srednjoročnog plana i finansijskog plana budu usklađene.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

U okviru programa 11 – Socijalna i dečija zaštita, programske aktivnosti 0902-0001 Jednokratne pomoći i drugi oblici pomoći su planirana sredstva za socijalnu zaštitu (jednokratne pomoći po odluci o socijalnoj zaštiti) koji pripadaju funkciji 070, a u okviru ove programske aktivnosti su planirana i sredstva za projekte nevladinih organizacija po konkursu, koja bi mogla da bude druga funkcija?

Funkcionalna klasifikacija iskazuje izdatke po funkcionalnoj nameni za određenu oblast i nezavisna je od organizacije koja tu funkciju sprovodi, dok je programska klasifikacija namenjena iskazivanju rashoda i izdataka prema zadacima i aktivnostima korisnika budžetskih sredstava koji se sprovode u cilju efikasnog upravljanja javnim sredstvima i doprinosa ostvarenju konkretnih ciljeva definisanih dokumentima javne politike. Svakoj planiranoj programskoj aktivnosti u budžetu JLS odgovara jedna funkcionalna namena. U konkretnom slučaju potrebno je preispitati osnovanost planiranja aproprijacije za dotaciju udruženjima građana (sredstva za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koja realizuju udruženja) koja se raspoređuju u konkursnom postupku za organizacije, upravo u programskoj aktivnosti 0902-0001 Jednokratne pomoći i drugi oblici pomoći.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Na koji način evidentirati dobrovoljne transfere roditelja Predškolskoj ustanovi?

Dobrovoljni transferi roditelja Predškolskoj ustanovi mogu biti uplaćeni u skladu sa principima "roditeljskog dinara". Roditeljski dinar je, kao termin, prvi put upotrebljen u Nacionalnoj strategiji obrazovanja u Srbiji 2005–2010. godine, što podrazumeva uvođenje dodatnih izvora finansiranja delatnosti školskih i predškolskih ustanova, i to ne samo iz budžetskih sredstava već i iz sredstava roditeljskog dinara. Postavlja se pitanje da li se taj vid finansiranja ustanova obrazovanja i vaspitanja odnosi na njihovu redovnu ili samo proširenu, odnosno dodatnu delatnost. Uvođenje roditeljskog dinara zasnovano je na principu dobrovoljnosti, a ne zakonske obaveze. Roditeljski dinar treba shvatiti apsolutno kao dobrovoljno davanje i ukoliko se smatra da će biti ispravno uložen, roditelj će ga i uplatiti, a ukoliko nije u mogućnosti da plati ili ne smatra da je potraživanje opravdano, ne mora da plati. Predškolska ustanova treba da otvori poseban račun za prijem predmetnog izvora finansiranja. Sredstva za izvršenje konkretnog rashoda će se planirati sa izvora 08 - Dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica, PU će izvršenje prikazati u koloni "iz donacija i pomoći" u obrascu 5.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Opštinska uprava planira rashode za kapitalno održavanje ulica na ekonomskoj klasifikaciji 5113. Građani opštine hoće da učestvuju u finansiranju rashoda za asfaltiranje ulica. Da li je to moguće i na koji način u pogledu obezbeđenja pravnog osnova i računa na koji se uplaćuju njihova sredstva?

Učešće (dobrovoljno) građana u finansiranju pojedinih kapitalnih investicija npr. asfaltiranje ulica je moguće, i u te svrhe se može koristiti uvedeni mesni samodoprinos, koji se uplaćuje u budžet opštine, kroz evidencioni podračun i predstavlja izvorni prihod opštine. Uvođenje mesnog samodoprinosa (na zaradu ili na imovinu) se realizuje putem uspešno sprovedenog referenduma u lokalnoj zajednici (najčešće mesnoj zajednici) i donošenja Odluke o uvođenju samodoprinosa u skladu sa propisima kojima je uređen postupak neposrednog izjašnjavanja građana (Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi). Imajući u vidu da je to kompleksan proces, počev od izrade programa finansiranja investicija iz strogo namenskih sredstava samodoprinosa, do izglasanja većine birača koji su izašli na referendum, ova problematika u slučaju konkretne ulice i njihovih stanovnika bi trebala da bude regulisana putem uplate dobrovoljnih transfera od fizičkih i pravnih lica (grupa prihodnog konta 744, odnosno 744251 - Kapitalni dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica u korist nivoa opština), uz regulisanje međusobnih prava i obaveza zaključivanjem pojedinačnih tipskih ugovora, sve sa ciljem obezbeđivanja normativno-pravne pozadine ove transakcije i namenskog utroška predmetnih uplata u konkretne svrhe.