Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li za sekretara OIK može da bude imenovano lice koje nije sa mestom prebivališta na teritoriji opštine koja ga imenuje za sekretara, lice je sa mestom prebivališta u drugoj opštini? Takođe napominjemo da je isto lice postavljeno za sekretara SO.
Članom 12. stav 1. Zakona o lokalnim izborima propisano je da "članovi organa za sprovođenje izbora i njihovi zamenici mogu biti samo građani koji imaju izborno pravo , kao i prebivalište na teritoriji jedinice lokalne samouprave". Imajući u vidu citiranu zakonsku odredbu, navedeno ograničenje se ne odnosi na sekretara i zamenika sekretara izborne komisije, koji se, dakle, imenuju bez obzira na mesto prebivališta.
Što se tiče mogućnosti da za sekretara izborne komisije bude imenovan sekretar skupštine opštine, treba imati u vidu da je članom 30. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi propisano da sekretari skupština opština, kao lica koja postavlja skupština opštine, ne mogu da budu samo odbornici, što znači da se pitanje obavljanja druge javne funkcije rešava u postupku pred Agencijom za sprečavanje korupcije. U tom smislu, treba imati u vidu Mišljenje Agencije za borbu protiv korupcije.pdf, koje je utvrđeno na primeru gradske opštine Grocka u gradu Beogradu i prema kojem javne funkcije sekretara i zamenika sekretara skupštine opštine nisu spojive sa javnom funkcijom člana izborne komisije u stalnom sastavu u istoj gradskoj opštini. Navedeno mišljenje ne pokriva pitanje mogućnosti da sekretar skupštine opštine obavlja funkciju sekretara ili zamenika sekretara izborne komisije. Primeri postupanja po pojedinačnim zahtevima za dobijanje saglasnosti za obavljanje funkcije u izbornoj komisiji pokazuju da je Agencija davala odobrenje da sekretari skupština opština budu imenovani za sekretare i zamenike sekretara izbornih komisija, imajući u vidu da ove funkcije podrazumevaju učešće u radu izborne komisije bez prava učešća u odlučivanju, kako je to propisano članom 14. stav 3. Zakona o lokalnim izborima.
U skladu sa iznetim, mišljenja smo da sekretar skupštine opštine može da bude imenovan za sekretara izborne komisije te opštine, uz pribavljenu saglasnost Agencije za sprečavanje korupcije.
Članom 85. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je predviđeno da interni konkurs sprovodi konkursna komisija od tri člana. Konkursnu komisiju za sprovođenje internog konkursa imenuje službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije tako da konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, službenik koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima. Organizaciona jedinica u kojoj se popunjava radno mesto (npr. Služba za skupštinske poslove) u okviru Uprave gradske opštine, nema neposrednog rukovodioca (nema načelnika odeljenja, nema šefa službe, nema šefa odseka i nema rukovodioca grupe, tj, nema ni jednog neposrednog rukovodioca u službi). Služba je tek formirana i nema rukovodilaca. Da li u tom slučaju npr. sekretar Skupštine opštine ili zamenik načelnika uprave mogu da budu članovi konkursne komisije koja sprovodi interni konkurs i ako postoji prepreka da oni budu, ko može u navedenom slučaju da bude kao neposredni rukovidilac član konkursne komisije?
Članom 85. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je predviđeno da interni konkurs sprovodi konkursna komisija od tri člana.
Konkursnu komisiju za sprovođenje internog konkursa imenuje službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije tako da konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, službenik koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima.
S obzirom na navedene zakonske odredbe, konkursnu komisiju čine službenik koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto, službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima i neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto.
U konkretnom slučaju neposrednog rukovodioca nema, jer nema ni načelnika odeljenja, šefa odseka (službe) odnosno rukovodioca grupe, a time ni mogućnosti da komisija ima tri člana, već samo dva i to službenika koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto i službenika koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima.
Koji organ je nadležan za rešavanje u drugom stepenu, kada se radi o pravima i dužnostima izabranih lica koja jesu/nisu na stalnom radu (načelo dvostepenosti), ako je u prvom stepenu odlučivala Komisija/odbor, radno telo Skupštine?
Članom 172. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano da je žalbena komisija u jedinici lokalne samouprave kolegijalni organ koji u drugom stepenu odlučuje o žalbama službenika.
Shodno članu 173. ovog zakona žalbenu komisiju obrazuje Veće.
Članom 174. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je predviđeno da žalbena komisija odlučuje o žalbama službenika na rešenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dužnostima, kao i o žalbama učesnika internog i javnog konkursa.
Članovima 170. i 171. navedenog zakona je propisano da se akt kojim se odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima službenika iz radnog odnosa donosi u formi rešenja, saglasno zakonu kojim se uređuje opšti upravni postupak, i ima karakter upravnog akta, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, kao i da se žalba izjavljuje u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja, ako ovim zakonom nije određen kraći rok.
Dakle, žalbena komisija odlučuje o žalbama službenika na rešenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dužnostima odnosno o žalbama učesnika internog i javnog konkursa, što dalje znači da u svojoj nadležnosti nema odlučivanje o žalbama izabranih lica, bez obzira da li su ili nisu na stalnom radu, što dalje znači da ova lica zaštitu svojih prava mogu ostvariti u sudskom postupku.
Da li se može sporazumno preuzeti radnik iz Javnog komunalnog preduzeća u opštinsku upravu?
Pravni osnov za preuzimanje zaposlenog iz javnog preduzeća u opštinsku upravu ne postoji. Ranija mogućnost putem internog tržišta rada koji su činili svi zaposleni iz svih organizacionih oblika u sistemu lokalne samouprave, prestala je da važi 01.01.2020. godine, kada je prestao da važi Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru.
Što se važećih odredbi o preuzimanju tiče, članom 91. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da organ, služba ili organizacija iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona može preuzeti, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme u drugom organu, službi ili organizaciji kod istog poslodavca.
Poslodavac može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme.
Preuzimanje službenika vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju uz saglasnost službenika koji se preuzima.
Pre preuzimanja iz st. 1. i 2. ovog člana može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Kako javno preduzeće nije poslodavac od koga opštinska uprava može preuzeti zaposlenog u smislu citiranih odredbi, mišljenja smo da nema pravnog osnova za preuzimanje.
Da li Strategija razvoja opštine za period 2020-2030, može biti smatrana „zamenom“ za Plan razvoja opštine do njegovog usvajanja ili ne? Da li po usvajanju Plana razvoja treba Strategiju razvoja opštine za period 2020-2030 staviti van snage ili je potrebno istu uskladiti odnosno revidirati u skladu sa usvojenim planom?
Naša preporuka je, ako je to izvodljivo za JLS, da postojeću verziju Strategije razvoja (trenutno u statusu nacrta kako smo razumeli) prilagodite formi Plana razvoja opštine u skladu sa Zakonom o planskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 30/18) i Uredbom o obaveznim elementima Plana razvoja autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 107/20). To bi omogućilo da se ne mora naknadno revidirati dokument u skladu sa obavezama koje je predvideo Zakon i prateća uredba.
Ovde posebno ukazujemo da Zakon o planskom sistemu, već od 2018. godine od kada je počeo da se primenjuje (oktobar 2018. godine) - ne predviđa donošenje novih Strategija razvoja kao krovnih planskih dokumenata nego - Planova razvoja. A u čl. 55. predviđa da čak ako se i samo menjaju važeći dokumenti – treba da budu usklađeni sa Zakonom prilikom prvih izmena i dopuna. Znači i da je Vaša JLS samo pristupila izmeni krovne strategije, trebalo bi da se tom prilikom preformatira u Plan razvoja, a tim pre je to nužan pristup u situaciji kada idete na usvajanje novog planskog dokumenta.
Ponavljamo stoga da je naša preporuka da se JLS već sada preorijentiše na izmenu forme ovog planskog dokumenta, za šta postoje sva zakonska utemeljenja i da se dakle ne ide na usvajanje Strategije razvoja, već da se uloži koliko bude potrebno vremena i dokument postavi kao Plan razvoja JLS. Ukoliko bi ovo značilo da se tome mora posvetiti i neko vreme početkom 2021. godine, smatramo da je ipak celishodnije da se tako učini i da se dokument pripremi i usvoji u razumnom roku u 2021. godini. Preporuka je da se ima dokumentovan proces rada - do sada na nacrtu Strategije, a zatim i eventualno odluku Veća kojom se obrazlaže potreba izmene forme ovog planskog dokumenta odnosno prilagođavanje istog formi i zahtevima izrade Plana razvoja JLS.
Kada je u pitanju praktično prilagođavanje vašeg krovnog planskog dokumenta sa obavezama iz Zakona o planskom sistemu, ovde Vas podsećamo da se u Uredbi kao preporuka dobre prakse preporučuju Smernice za izradu Plana razvoja JLS.pdf.