Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposleni koji odlazi u starosnu penziju septembra 2022. godine ima pravo na pun ili srazmeran godišnji odmor za 2022. godinu?
Član 69. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) kaže da u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu. Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019, 55/2020 i 51/2022) su članom 17. propisana merila za utvrđivanje dužine godišnjeg odmora.
Članom 72. Zakona o radu predviđeno je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora iz člana 69. ovog zakona (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.
Imajući ove odredbe u vidu, smatramo da zaposlenom kome radni odnos prestaje septembra 2022. godine treba utvrditi pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora u 2022. godini za osam meseci.
Da li je urbanističkim planom moguće utvrditi koje zemljište će biti građevinsko zemljište i da li se poljoprivredno zemljište može pretvoriti u građevinsko, i nakon toga izraditi projekat parcelacije u cilju sprovođenja u katastar tih parcela?
Zakon o planiranju i izgradnji u članu 11. definiše planske dokumente. U skladu sa stavom 3. član 11, urbanistički planovi su:
S druge strane, član 13. Zakona o planiranju i izgradnji definiše urbanističko-tehničke dokumente, među kojima je i urbanistički projekat.
Članom 60. i 61. Zakona bliže se uređuju razlozi kada se pristupa izradi urbanističkog projekta. Član 61. definiše da se urbanističkim projektom za urbanističko-arhitektonsku razradu lokacije može utvrditi promena i precizno definisanje planiranih namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, u skladu sa kapacitetima infrastrukture u okviru kapaciteta koji su opredeljeni planskim dokumentom, prema proceduri za potvrđivanje urbanističkog projekta utvrđenoj ovim zakonom. Promena i precizno definisanje planiranih namena je dozvoljena kada je planom predviđena bilo koja od kompatibilnih namena.
U konkretnom slučaju, ukoliko je Prostornim planom opštine definisano da je za bliže definisanje namena parcela neophodno izraditi plan nižeg reda, onda je potrebno pristupiti izradi urbanističkog plana (definisanih članom 11. Zakona o planiranju i izgradnji).
U svakom slučaju, opštinska Komisija za planove će dati stručno mišljenje o opravdanosti izrade planskog dokumenta odnosno urbanističkog projekta, ceneći odredbe plana višeg reda – prostornog plana JLS.
Kako postupiti u situaciji kad je poreski obveznik preminuo 1995. godine a u katastru se celokupna imovina vodi na njegovo ime. Da li treba da se zatvori poreska prijava ili zaduženja treba da se vode na preminulog? Kako postupiti u slučaju kad ostavilac nema naslednika ili kada sud ne zna da li ostavilac ima naslednika? Da li postoji mogućnost otpisa duga?
U skladu sa članom 22. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva.
Ako ostavilac nema naslednika ili se nijedan od naslednika ne prihvati nasledstva, ostaviočeva poreska obaveza se otpisuje.
Poresku obavezu poslovno nesposobnog fizičkog lica ili odsutnog fizičkog lica kome se ne zna prebivalište ispunjava zastupnik iz imovine poreskog obveznika. Ako imovina lica iz stava 3. ovog člana nije dovoljna da se namiri dug po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja, nenamireni deo duga se otpisuje. Ako prestanu razlozi iz stava 3. ovog člana zbog kojih je licu određen zastupnik, rešenje o otpisu poreskog duga će se ukinuti, ali se za period od dana kada je nenamireni poreski dug tog lica dospeo do dana kada su razlozi prestali, kamata ne obračunava.
Prestanak poreske obaveze u skladu sa članom 23. prestaje naplatom poreza; zastarelošću poreza; otpisom poreza ili na drugi na drugi zakonom propisani način.
Shodno zakonskim odredbama, poreskom obavezom ne može da se zadužuje preminulo lice, a poreski organ je u obavezi da kroz postupak kontrole utvrdi tačno činjeničko stanje, odnosno da li postoji naslednik imovine, da li se naslednici prihvataju nasledstva u skladu sa sudskim rešenjem, ukoliko je doneto, da li postoji obveznik koji je držalac ili korisnik imovine, a kako bi u konkretnom slučaju prestala poreska obaveza, a nastali dug se otpisao.
Da li lice zaposleno u opštinskoj upravi koje je imenovano u privremeni školski odbor odlukom Vlade o osnivanju srednje škole, može biti odlukom skupštine opštine imenovano u školski odbor osnovne škole iz reda predstavnika na predlog JLS shodno odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja?
Imenovanje privremenog organa upravljanja propisano je članom 118. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i to: Ministar imenuje privremeni organ upravljanja ustanove ako jedinica lokalne samouprave ne imenuje organ upravljanja do isteka mandata prethodno imenovanim članovima organa upravljanja. Mandat privremenog organa upravljanja ustanove traje do imenovanja novog organa upravljanja od strane jedinice lokalne samouprave.
Članom 116. stav 5 istog zakona propisano je da: članove organa upravljanja ustanove imenuje i razrešava skupština jedinice lokalne samouprave, a predsednika biraju članovi većinom glasova od ukupnog broja članova organa upravljanja. Takođe u članu 116. stav 9 tačka 4) propisano je da člana organa upravljanja ne može da bude predloženo ili imenovano lice koje je već imenovano za člana organa upravljanja druge ustanove.
Nadležnosti privremeni organ upravljanja su iste kao i organ upravljanja, i shodno tome isto lice ne može biti predloženo i imenovano za člana organa upravljanja u dve ustanove.
Imajući u vidu da se pitanje odnosi i na sprečavanje sukoba interesa, svakako je potrebno obratiti se za zvanično mišljenje Agnciji za sprečavanje korupcije.
Da li se licu priznaje radni staž iz BiH, gde je radio u opštini kao inspektor za poljoprivredu, za obračun plate kao minuli radni staž?
Član 108. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) kaže sledeće:
“Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to:
1) za rad na dan praznika koji je neradni dan - najmanje 110% od osnovice;
2) za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade - najmanje 26% od osnovice;
3) za prekovremeni rad - najmanje 26% od osnovice;
4) po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca (u daljem tekstu: minuli rad) - najmanje 0,4% od osnovice.
Pri obračunu minulog rada računa se i vreme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika iz člana 147. ovog zakona, kao i kod povezanih lica sa poslodavcem u skladu sa zakonom.
Ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova utvrđenih u stavu 1. ovog člana, procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova uvećanja.
Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu, kao što je uvećanje zarade po osnovu rada u smenama.
Osnovicu za obračun uvećane zarade čini osnovna zarada utvrđena u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.”
Član 2. istog zakona kaže da se odredbe ovog zakona primenjuju na zaposlene koji rade na teritoriji Republike Srbije, kod domaćeg ili stranog pravnog, odnosno fizičkog lica (u daljem tekstu: poslodavac), kao i na zaposlene koji su upućeni na rad u inostranstvo od strane poslodavca ako zakonom nije drukčije određeno. Odredbe ovog zakona primenjuju se i na zaposlene u državnim organima, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave i javnim službama, ako zakonom nije drukčije određeno. Odredbe ovog zakona primenjuju se i na zaposlene kod poslodavaca u oblasti saobraćaja, ako posebnim propisom nije drukčije određeno. Odredbe ovog zakona primenjuju se na zaposlene strane državljane i lica bez državljanstva koji rade kod poslodavca na teritoriji Republike Srbije, ako zakonom nije drukčije određeno.
Član 5. istog zakona dalje kaže da je zaposleni, u smislu ovog zakona, fizičko lice koje je u radnom odnosu kod poslodavca. Poslodavac, u smislu ovog zakona, jeste domaće, odnosno strano pravno ili fizičko lice koje zapošljava, odnosno radno angažuje, jedno ili više lica.
Dakle, zaposleni će ostvariti pravo na minuli rad za godine rada kod domaćeg, odnosno stranog pravnog ili fizičkog lica koje zapošljava, odnosno radno angažuje, jedno ili više lica na teritoriji Republike Srbije, ukoliko kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije predviđeno.