Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOpština je kupila poslovnu zgradu sa 3 pomoćne zgrada sve izgrađene na istoj parceli. Utvrđena je cena od npr. 1.000.000,00 dinara za sve nepokretnosti. Nakon overe kupoprodajnog ugovora isti je dostavljen i Odeljenju za finansije. Pošto se radi o 4 objekta, u osnovna sredstva moraju se uneti kao 4 različita inventarna broja, a cena je utvrđena za sve objekte zajedno, pa nema mogućnost da se odredi vrednost za objekte pojedinačno. Molimo za mišljenje po ovom problemu?
U ovom slučaju potrebno je angažovati sudskog veštaka ili ovlašćenog procenitelja koji će, imajući u vidu ukupno isplaćenu kuprodajnu cenu utvrditi vrednost svakog pojedinog objekta.
U opštini postoji problem oko uspostavljanja "pravične" naknade, iz razloga što su u pitanju velike table zemlje, tipa 60 i više hektara, gde ima po 15 suvlasnika i Republiku Srbiju (zemljište koje je vraćeno u postupku restitucije), pa se dešava da sama cev prođe samo kroz deo zemljišta koje zahvata recimo 5 suvlasnika, ali na papiru, i ostalih 10 imaju pravo na naknadu. Da li pravo na naknadu imaju svi suvlasnici?
Da, svi suvlasnici koji su upisani u list nepokretnosti imaju pravo na naknadu srazmerno svom suvlasničkom udelu, ako je predmet eksproprijacija parcela u suvlasništvu više fizičkih ili pravnih lica.
Kako upisati objekat (vodovod) koji je izgrađen na više katastarskih parcela i u dve katastarske opštine?
Pravila upisa sadržana su u Zakonu o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova i u Praivlniku o katastarskom premeru. Potrebno je geodetski snimiti svaku deonicu vodovoda u okviru jedne katastarske opštine i preko ovlašćene geodetske organizacije podneti zahtev RGZ nadležnoj Službi za katastar nepokretnosti za evidentiranje u katastru vodova.
Da li postoji mogućnost nekog masovnog importa utvrđenih vrednosti jer u protivnom ponovo se moraju ubacivati podaci knjigovodstva za svaku nepokretnost?
Postoji mogućnost masovonog importa podataka za veći broj nepokretnosti u aplikaciju Registar nepokretnosti u javnoj svojini. Prilikom korišćenja aplikacije Registar nepokretnosti u javnoj svojini preporučujemo obraćanje korisničkoj podršci Republičke direkcije za imovinu.
Da li se promene aproprijacija u toku godine mogu vršiti između različitih JBKJS bez rebalansa?
Članom 61. Zakona o budžetskom sistemu (“Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019 i 149/2020), definisano je u kojim slučajevima je moguće vršiti promene aproprijacija u toku godine:
“U slučaju da se u toku godine obim poslovanja ili ovlašćenja direktnog, odnosno njegovog indirektnog korisnika budžetskih sredstava promeni, iznos aproprijacija izdvojenih za aktivnosti tog korisnika povećaće se, odnosno smanjiti.
Ako se obim poslovanja ili ovlašćenja direktnog, odnosno njegovog indirektnog korisnika budžetskih sredstava iz stava 1. ovog člana poveća, sredstva će se obezbediti iz tekuće budžetske rezerve.
U slučaju osnivanja novog direktnog, odnosno indirektnog korisnika budžetskih sredstava, sredstva za njegovo poslovanje ili ovlašćenja obezbeđuju se iz tekuće budžetske rezerve.
Ako korisnik budžetskih sredstava prestane da postoji, a njegovi zadaci nisu preneti na drugog korisnika budžetskih sredstava, neiskorišćena sredstva se prenose u tekuću budžetsku rezervu i mogu se koristiti za namene za koje je predviđeno korišćenje sredstava stalne budžetske rezerve.
Ako se u toku godine od jednog direktnog, odnosno indirektnog korisnika budžetskih sredstava obrazuje više direktnih, odnosno indirektnih korisnika, neiskorišćena sredstva raspoređena tom korisniku prenose se u tekuću budžetsku rezervu i raspoređuju novoobrazovanim direktnim, odnosno indirektnim korisnicima budžetskih sredstava.
Odluku o promeni u aproprijacijama iz st. 1-5. ovog člana i o korišćenju sredstava tekuće budžetske rezerve donosi Vlada, odnosno nadležni izvršni organ lokalne vlasti.
Direktni korisnik budžetskih sredstava, uz odobrenje ministra, odnosno lokalnog organa uprave nadležnog za finansije, može izvršiti preusmeravanje aproprijacije odobrene na ime određenog rashoda i izdatka koji se finansira iz opštih prihoda budžeta u iznosu do 10% vrednosti aproprijacije za rashod i izdatak čiji se iznos umanjuje, u okviru razdela, kao i između glava unutar razdela tog direktnog korisnika budžetskih sredstava.
Preusmeravanje aproprijacija iz stava 7. odnose se na aproprijacije iz prihoda iz budžeta, dok se iz ostalih izvora mogu menjati bez ograničenja, s tim što korisnik budžetskih sredstava, koji ostvari prihode i primanja čiji iznosi nisu mogli biti poznati u postupku donošenja budžeta, podnosi zahtev organu uprave nadležnom za finansije za otvaranje, odnosno povećanje odgovarajuće aproprijacije za izvršavanje rashoda i izdataka iz svih izvora finansiranja, osim iz izvora 01.
U slučaju da se u toku godine izvrši povećanje, odnosno smanjenje aproprijacije putem preusmeravanja, ta aproprijacija se naknadnom promenom ne može smanjiti, odnosno povećati primenom stava 7. ovog člana.
U slučaju rebalansa budžeta, za iznos izvršene promene aproprijacije putem preusmeravanja do rebalansa umanjuje se ukupan iznos moguće promene vrednosti aproprijacije, utvrđen primenom procenta iz stava 7. ovog člana.
Organizacija za obavezno socijalno osiguranje, na osnovu odluke direktora organizacije za obavezno socijalno osiguranje, može vršiti preusmeravanje aproprijacija odobrenih na ime određenog rashoda i izdatka u iznosu do 10% vrednosti aproprijacije za rashod i izdatak čiji se iznos umanjuje, a izuzetno i preko 10% za troškove zdravstvene zaštite.
Ako u toku godine dođe do promene okolnosti koja ne ugrožava utvrđene prioritete unutar budžeta, Vlada, odnosno nadležni izvršni organ lokalne vlasti, donosi odluku da se iznos aproprijacije koji nije moguće iskoristiti, prenese u tekuću budžetsku rezervu i može se koristiti za namene koje nisu predviđene budžetom ili za namene za koje nisu predviđena sredstva u dovoljnom obimu.
Ukupan iznos preusmeravanja iz stava 12. ovog člana zakona, počev od budžeta Republike Srbije za 2015. godinu, ne može biti veći od iznosa razlike između maksimalno mogućeg iznosa sredstava tekuće budžetske rezerve utvrđenog ovim zakonom i budžetom odobrenih sredstava tekuće budžetske rezerve.
U obračun maksimalno mogućeg iznosa sredstava tekuće budžetske rezerve utvrđenog ovim zakonom na godišnjem nivou ne uključuje se iznos sredstava nastao kao posledica primene stava 1, u delu koji se odnosi na prenos ovlašćenja, i st. 4. i 5. ovog člana.”
Dakle, iz navedenog člana ZOBS, može se zaključiti da se promene aproprijacija u toku godine (bez rebalansa budžeta) mogu vršiti u okviru razdela jednog direktnog korisnika budžetskih sredstava, kao i između glava (indirektnih korisnika budžetskih sredstava) unutar razdela tog direktnog korisnika budžetskih sredstava (u slučaju kada promena ne prelazi 10% dozvoljenog umanjenja).
Promene aproprijacija u toku godine ne mogu se vršiti bez rebalansa između različitih razdela, odnosno između različitih direktnih korisnika budžetskih sredstava, kao ni između indirektnih korisnika budžetskih sredstava koji pripadaju različitim direktnim budžetskim korisnicima, osim u slučajevima osnivanja novog direktnog, odnosno indirektnog korisnika, ukoliko direktni, odnosno indirektni korisnik prestane da postoji ili ukoliko se od jednog direktnog, odnosno indirektnog korisnika, obrazuje više direktnih, odnosno indirektnih korisnika budžetskih sredstava.