Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposleni u JLS po Posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u organima JLS ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za 35 godina rada iako Pravilnikom o radu ustanove nije propisano da se isplata vrši za 35 godina staža, obzirom da je PKU za zaposlene akt jače pravne snage od Pravilnika o radu i da se istim mogu utvrditi samo veća prava za zaposlenog, nikako manja, kao i da Pravilnik o radu mora biti usaglašen sa Zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u organima JLS?
Odredbama člana 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je predviđeno sledeće:
„Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom“.
Međutim, članom 1. istog posebnog kolektivnog ugovora je predviđeno da se ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor), uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave, gradskih opština, službama i organizacijama koje osniva nadležni organ jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom zakonu, međusobni odnosi učesnika Ugovora, postupak izmene i dopune Ugovora i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca. Dakle, ukoliko se radi o zaposlenom neke ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave ovaj kolektivni ugovor se ne primenjuje, a što se pravilnika o radu te ustanove tiče usklađenost tog akta se ni ne posmatra u smislu Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave jer ti akti nisu ni u kakvom odnosu. Na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u ustanovama primenjuje se Zakon o radu koji u članu 1. kaže da se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada, uređuju ovim zakonom i posebnim zakonom, u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa uređuju se i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu - samo kada je to ovim zakonom određeno. Konkretno, pravo na jubilarnu nagradu zaposleni u ustanovi ostvarivaće u skladu sa pravilnikom o radu te ustanove, kao opštim aktom, i njegovim ugovorom o radu.
Da li odluku o isknjižavanju/uknjižavanju imovine (prenos knjigovodstvene evidencije o nepokretnostima koje se vode o poslovnim knjigama korisnika u poslovne knjige osnivača) donosi Predsednik opštine ili Skupština opštine?
Kod postupka uknjižavanja/isknjižavanja imovine primenjuje se isti način postupanja kao kod raspolaganja ili sticanja imovine opštine.
Naime, ko je organ koji je nadležan za pribavljanje/otuđenje imovine iz javne svojine opštine propisano je u Statutu opštine. Isti organ je nadležan da donese i odluku da se neka imovina uknjiži/isknjiži iz poslovnih knjiga.
Da bi se imovina koja se vodi u poslovnim knjigama korisnika unela u poslovne knjige osnivača, potrebno je da najpre rukovodilac korisnika donese odluku o isknjižavanju iz svoje poslovne evidencije, kako bi nakon toga Statutom određen nadležni organ osnivača doneo odluku o uknjižavanju u evidenciju osnivača.
Dakle, pre bilo kakve radnje potrebno je da se proveri ko je nadležan organ po Statutu vaše opštine za pitanja raspolaganja/pribavljanja u javnu svojinu.
Da li postoji zakonska smetnja da na radnom mestu gde je po sistematizaciji predviđeno da zaposleni ima 180 ESPB bodova, bude zaposleno lice koje ima 240 ESPB bodova, a u pitanju je ustanova kulture?
Zakon o radu u članu 24. koji govori o uslovima za zasnivanje radnog odnosa, kaže da radni odnos može da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15 godina života i ispunjava druge uslove za rad na određenim poslovima, utvrđene zakonom, odnosno pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova (u daljem tekstu: pravilnik). Pravilnikom se utvrđuju organizacioni delovi kod poslodavca, naziv i opis poslova, vrsta i stepen zahtevane stručne spreme, odnosno obrazovanja i drugi posebni uslovi za rad na tim poslovima, a može da se utvrdi i broj izvršilaca. Za rad na određenim poslovima, izuzetno, mogu da se utvrde najviše dva uzastopna stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja u skladu sa zakonom. Pravilnik donosi nadležni organ kod poslodavca, odnosno lice utvrđeno zakonom ili opštim aktom poslodavca. Obaveza donošenja pravilnika ne odnosi se na poslodavca koji ima 10 i manje zaposlenih.
Imajući ovo u vidu, da bi lice sa 240 ESPB bodova radilo na radnom mestu na kome je predviđeno kao uslov viša školska sprema (180 ESPB bodova) potrebno je da za to radno mesto bude predviđen alternativni uslov u pogledu školske spreme, 180 ili 240 ESPB bodova, ili da lice koje se zapošljava na tom radnom mestu ima stečena oba stepena školske spreme.
U slučaju kada je komšija delom svog objekta ili ogradom zauzeo deo komšijske parcele, a za čiju izgradnju ima građevinsku dozvolu ili odobrenje za izvođenje radova (što znači da je u ovom slučaju odstupio od građevinske dozvole), kada i u kom delu ovog predmeta prestaje nadležnost građevinske inspekcije i počinje nadležnost suda tj. kada bi se donelo rešenje o uklanjanju ili prilagođavanju građevinskoj dozvoli, da li bi se rešenje odnosilo i na deo koji je prešao u komšijsku parcelu?
Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020 i 52/2021) je članom 175. stav 1. tačka 4. propsano da građevinski inspektor ima prava i dužnosti u vršenju inspekcijskog nadzora da proverava da li se objekat gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli i projektu za izvođenje, odnosno tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato rešenje iz člana 145. ovog zakona.
Ukoliko građevinski inspektor tokom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat ne gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli, odnosno projektu za izvođenje, ovlašćen je da naloži rešenjem obustavu radova i odredi rok koji ne može biti duži od 30 dana od dana urednog uručenja investitoru – za podnošenje zahteva sa urednom dokumentacijom za pribavljanje, odnosno izmenu građevinske dozvole, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi, odnosno ne izmeni građevinsku dozvolu, da naloži rešenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, kako je to propisano članom 176. stav 1. tačka 2. istog zakona.
Ako je nastavljeno sa izvođenjem radova i posle donošenja rešenja o njihovoj obustavi, nadležni građevinski inspektor će podneti:
Kada građevinski inspektor utvrdi da izvođač radova, odnosno odgovorni izvođač radova izvodi radove, odnosno gradi objekat suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji, na osnovu koje je građevinska dozvola izdata, podnosi krivičnu prijavu i pokreće postupak za oduzimanje licence protiv odgovornog izvođača, odnosno podnosi prijavu za privredni prestup protiv izvođača radova, kako je to propisano članom 176. stav 4. Zakona o planiranju i izgradi.
Zakonom propisane mere građevinski inspktor nalaže bez obzira na kojoj parceli se radovi izvode, tj. bez obzira na to da li je odstupanje od izdate dozvole izvršeno na parceli na kojoj je odobreno izvođenje građevinsih radova ili na susednoj parceli. Nadležnost, prava, obaveze i odgovornosti građevinskog inspektora su iste u oba slučaja i one ne prestaju.
Vlasnik parcele na koju je investitor, mimo dozvole, prešao i izvodi građevinske radove koji dozvolom nisu odobreni, nezavisno od postupka koji sprovodi građevinski inspektor, može može podnošenjem negatorne tužbe na osnovu člana 42. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa ("Sl. list SFRJ", br. 6/80 i 36/90, "Sl. list SRJ", br. 29/96 i "Sl. glasnik RS", br. 115/2005 - dr. zakon), zahtevati, od drugog fizičkog lica da prestane sa uznemiravanjem prava svojine, ako ga treće lice neosnovano uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. Pravo na podnošenje tužbe ne zastareva.
Da li je Ustanova kulture, tj. Dom Kulture dužna da isplati jubilarnu nagradu za 20 godina rada zaposlenom koji radi u ustanovi kulture godinu dana, a pre toga je radio u osnovnoj školi kao nastavnik 19 godina?
Član 30. stav 1. tačka 2) Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 106/2018 i 144/2020) predviđa da zaposleni ima pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate. Platom se u ovom smislu smatra prosečna mesečna plata zaposlenog, odnosno zaposlenih u ustanovi, odnosno prosečna zarada u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku, u prethodnih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem se isplaćuje jubilarna nagrada, u zavisnosti šta je za zaposlenog povoljnije.
S obzirom da navedene odredbe kolektivnog ugovore ne postavljaju ograničenja u smislu kod kog poslodavca je zaposleni bio prethodno u radnom odnosu jubilarna nagrada će se isplatiti i za godine rada provedene u osnovnoj školi.