Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeZakonom o lokalnim izborima, u članu 26. propisano je da zbirna izborna lista sadrži lična imena svih kandidata proglašenih izbornih lista. S tim u vezi, da li predlagač izbornih lista za lokalne izbore, prilikom predlaganja kandidata za odbornike skupštine opštine/grada može pored imena i prezimena kandidata za odbornike navesti i njihov nadimak po kojem su oni prepoznatljivi u sredini u kojoj žive ili koji koriste? Da li je navođenje nadimaka kandidata za odbornike skupštine opštine/grada smetnja za proglašenje takve izborne liste od strane opštinske/gradske izborne komisije? Ukoliko nije smetnja da se navedu nadimci kandidata za odbornike na izbornoj listi, da li onda shodno članu 26. Zakona o lokalnim izborima prilikom utvrđivanja zbirne izborne liste takva lista treba da sadrži pored ličnih imena svih kandidata za odbornike svih proglašenih izbornih lista i nadimke tih lica?
Članom 26. stav 1. Zakona o lokalnim izborima propisano je da „Zbirnu izbornu listu utvrđuje izborna komisija i ona sadrži sve izborne liste, sa ličnim imenima svih kandidata i podacima o godini rođenja, zanimanju i prebivalištu.“.
Članom 342. stav 1. Porodičnog zakona („Službeni glasnik RS“, br. 18/05, 72/11 - dr. Zakon i 6/15) propisano je da se lično ime sastoji od imena i prezimena.
Stavom 2. istog člana navedenog zakona propisano je da se lično ime upisuje u matičnu knjigu rođenih.
Prema tome, u Zbirnoj izbornoj listi ne može se navoditi nadimak kandidata, već isključivo njegovo lično ime (ime i prezime), onako kako je upisano u zvaničnim dokumentima koje su izdali nadležni organi i koji se, u skladu sa članom 19. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, dostavljaju uz izbornu listu.
Navođenje nadimka u izbornoj listi koju izbornoj komisiji podnosi učesnik na izborima ne može da predstavlja nedostatak koji bi bio smetnja za proglašenje izborne liste, u smislu člana 25. stav 2. Zakona o lokalnim izborima. U slučaju da za nekog kandidata na izbornoj listi bude naveden i nadimak, izborna komisija treba da taj nadimak zanemari, odnosno ne uvrsti u Zbirnu izbornu listu.
U postupku izdavanja dozvole za upravljanje otpadom, operater nam je uz zahtev priložio rešenje o ozakonjenju. Da li je neophodno da dostavi i upotrebnu dozvolu, obzirom da je prilozio rešenje o ozakonjenju objekta?
U skladu sa članom 36. Zakona o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2005, 83/2018 i 81/2020), danom pravnosnažnosti rešenja o ozakonjenju stiču se uslovi za upis prava svojine u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, odnosno za odgovarajući upis u katastar vodova.
Takođe, saglasno članu 158. st. 11-12. Zakona o planiranju i izgradnji, u roku od pet radnih dana po pravnosnažnosti izdate upotrebne dozvole, nadležni organ po službenoj dužnosti dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra upotrebnu dozvolu, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta, kao i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije. Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra donosi rešenje o kućnom broju i vrši upis prva svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, i o tome obaveštava investitora i nadležni organ uprave u roku od sedam dana od dostavljanja upotrebne dozvole, a u roku od 30 dana vrši odgovarajući upis u katastar vodova.
Iz citiranih odredbi Zakona o ozakonjenju objekata i Zakona o planiranju i izgradnji proizilazi da se na osnovu rešenja o ozakonjenju objekta, kao i na osnovu upotrebne dozvole, vrši upis prava svojine u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, odnosno odgovarajući upis u katastar vodova. Shodno tome, ne postoji potreba da se po izdavanju rešenja o ozakonjenju objekta podnosi zahtev za izdavanje upotrebne dozvole za isti objekat.
Radi se o pokretanju nabavki koje su navedene u Prilogu 7. Zakona o javnim nabavkama (društvene i druge posebne usluge), tj. na usluge restorana i keteringa. Da li je procedura i ako su izuzete od primene Zakona - ponuda, ugovor ili narudžbenice...?
Zakonom o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), koji je u primeni od 1. jula 2020. godine, u članu 27. stav 1. tačka 2), propisano je da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na nabavku društvenih i drugih posebnih usluga iz člana 75. ovog zakona čija je procenjena vrednost manja od 15.000.000 dinara kada nabavku sprovodi javni naručilac.
Članom 75. stav 1. Zakona propisano je da su društvene i druge posebne usluge navedene u Prilogu 7. ovog zakona. U Prilogu 7 su obuhvaćene i usluge restorana, sa određenim šiframa iz Opšteg rečnika nabavki (Usluge restorana i usluge posluživanja hranom, Usluge pripremanja obroka, Usluge dostavljanja obroka).
Članom 27. stav 2. Zakona propisano da se u slučaju iz stava 1. ovog člana primenjuju se načela ovog zakona na način koji je primeren okolnostima konkretne nabavke, te da je članom 49. stav 2. Zakona propisana obaveza za naručioce da posebnim aktom bliže urede, između ostalog, i način planiranja i sprovođenja nabavki na koje se zakon ne primenjuje, kao i nabavki društvenih i drugih posebnih usluga.
Imajući u vidu navedeno, ukoliko je procenjena vrednost nabavke „istovrsnih“ društvenih i posebnih usluga manja od 15.000.000 dinara, naručilac je dužan da postupa u skladu sa procedurom koju je propisao svojim internim aktom. Ova procedura treba da bude zasnovana na načelima Zakona, pa i načelom obezbeđivanja konkurencije.
Dakle, naručilac po pravilu poziva više ponuđača koji mogu da izvrše predmet nabavke, vrši ocenu ponuda i izdaje narudžbenicu i sl. Svakako, naručilac može u zavisnosti od predmeta nabavke propisati i specifičnu proceduru, kao što po pravilu naručioci donose poseban unutrašnji opšti akt u vezi sa uslugama reprezentacije, pa i uslugama restorana.
Da li se nad zaposlenim mogu kumulativno sprovoditi disciplinske mere (i za težu i za lakšu povredu dužnosti iz radnog odnosa), po oba pravosnažna rešenja o disciplinskim merama, odnosno novčane kazne od 30% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena u trajanju od 6 meseci i novčana kazna od 20% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena ili se disciplinske mere tj. novčane kazne ne mogu sabirati, te teža disciplinska mera konzumira lakšu disciplinsku meru?
Članom 145. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano:
„Za lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne novčana kazna do 20% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena.
Za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne:
1) novčana kazna od 20% do 30% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do šest meseci;
2) određivanje nižeg koeficijenta u rasponu do početka neposredno nižeg platnog razreda, koji ne može biti niži od početnog koeficijenta zvanja čije poslove službenik obavlja, prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave;
3) zabrana napredovanja od četiri godine;
4) premeštaj na radno mesto u neposredno niže zvanje uz određivanje koeficijenta prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave;
5) prestanak radnog odnosa.
Novčana kazna izvršava se administrativnim putem“.
U konkretnom slučaju ne može doći do konzumiranja disciplinske mere za počinjenu lakšu povredu radne dužnosti disciplinskom merom za počinjenu težu povredu radne dužnosti. Institut izricanja jedinstvene kazne odnosno odmeravanja jedinstvene kazne za dela u sticaju je prisutan u Zakoniku o krivičnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014 i 35/2019) i ne može se primeniti na disciplinsku odgovornost utvrđenu sprovođenjem odredbi Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Rešenjem o građevinskoj dozvoli izdate 2002. godine odobreno je investitoru izgradnja vikend objekta. Da li je uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole investitor sada u obavezi da pored ostale dokumentacije propisane Zakonom i Pravilnikom priloži i sertifikat o energetskim svojstvima objekta odnosno energetski pasoš?
Zakonom o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon i 9/2020), članom 4. propisano je da Sertifikat o energetskim svojstvima zgrada čini sastavni deo tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole, a članom 158. da se uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilaže i sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima.
Pravilnikom o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada („Sl. glasnik RS“, br. 69/2012 i 44/2018), član 6. propisano je da Energetski pasoš moraju imati sve nove zgrade, kao i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, adaptiraju, saniraju ili energetski saniraju, osim zgrada koje su ovim Pravilnikom izuzete od obaveze energetske sertifikacije, što je uređeno članom 7. ovog pravilnika.
Zakon o planiranju i izgradnji ni u osnovnim, kao ni u prelaznim ili samostalnim odredbama ne predviđa izuzeće od obaveze energetske sertifikacije za objekte za koje je građevinska dozvola izdata u skladu sa ranijim propisima.
S obzirom da vikend objekat ne spada u zgrade za koje je članom 7. navedenog Pravilnika predviđeno izuzeće od obaveze energetske sertifikacije, kao i da je postupak za izdavanje upotrebne dozvole započet i da se vodi prema važećem Zakonu, u konkretnom slučaju potrebno je da Investitor uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole pored ostale dokumentacije propisane Zakonom priloži i sertifikat o energetskim svojstvima objekta odnosno energetski pasoš.