Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU okviru kog programa, programske aktivnosti i ekonomske klasifikacije u budžetu opštine treba planirati rashode za javnu nabavku konsultantskih usluga za izradu planskog dokumenta - Plana razvoja opštine?
U skladu sa članom 9. Zakona o planskom sistemu Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 30/2018), Plan razvoja jedinice lokalne samouprave jeste dugoročni dokument razvojnog planiranja, koji za period od najmanje sedam godina usvaja skupština jedinice lokalne samouprave, na predlog nadležnog izvršnog organa jedinice lokalne samouprave. Plan razvoja sadrži pregled i analizu postojećeg stanja, viziju odnosno željeno stanje, prioritetne ciljeve razvoja koji se žele postići, kao i pregled i kratak opis odgovarajućih mera koje se dalje razrađuju dokumentima javnih politika i srednjoročnim planom jedinice lokalne samouprave. Takođe, nadležnosti JLS za donošenje planskih dokumenata određene su i Zakonom o lokalnoj samoupravi, itd.
Obzirom da se plan razvoja jedinice lokalne samouprave odnosi na planiranje svih segmenata za koje je nadležna lokalna samouprava, mišljenja smo da je rashode za javnu nabavku konsultantskih usluga za izradu planskog dokumenta - plana razvoja opštine, potrebno planirati u okviru PROGRAMA 15 - Opšte usluge lokalne samouprave, pri čemu bi se izrada ovog planskog dokumenta mogla uvesti kao novi (npr. jednogodišnji) projekat u okviru ovog programa 15, jer se radi o fokusiranoj intervenciji oročenog trajanja. Osim ovog pristupa (budžetiranjem kroz zaseban projekat), po opredeljenju JLS moguće je (i takođe ispravno) rashode za ove usluge budžetirati u okviru Programske aktivnosti 0602-0001 Funkcionisanje lokalne samouprave i gradskih opština. Kada je reč o ostalim klasifikacijama, smatramo da je ispravno primeniti funkcionalnu klasifikaciju 132, i ekonomsku klasifikaciju 424900 – Ostale specijalizovane usluge.
Klasa 132 - Opšte usluge planiranja i statistike (KU) obuhvata administraciju i poslove opštih ekonomskih i socijalnih usluga planiranja i opštih statističkih usluga, uključujući formulisanje, koordinaciju i praćenje opštih ekonomskih i socijalnih planova i programa i opštih statističkih planova i programa. Sintetički konto 424900 - Ostale specijalizovane usluge, sadrži analitički konto na kojem se knjiže ostale specijalizovane usluge.
Roditelji su dobili mišljenje IRK za svoje dete, a u međuvremenu su se preselili u drugi grad. Da li mora da se podnese nov zahtev IRK shodno mestu novog prebivališta kako bi ostvarili svoja prava?
Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom u članu 2. stav 4. navodi da je za procenu potreba za dodatnom podrškom nadležna Komisija opštine, odnosno grada na čijoj teritoriji je prebivalište, odnosno boravište deteta, učenika i odraslog.
U skladu sa tim, iako je osoba dobila mišljenje IRK u mestu iz kojeg dolazi, potrebno je da se ponovo javi nadležnoj Komisiji u mestu prebivališta. Suštinski razlog za donošenje novog individualnog plana podrške je što IPP, pored očekivanih ishoda, aktivnosti i mera podrške, imenuje osobe/službe odgovorne za sprovođenje ovih aktivnosti i mera. U drugoj opštini su to svakako drugi stručnjaci i ustanove koje treba da se uključe u obezbeđivanje dodatne podrške.
Prema Mišljenju o primeni pojedinih odredaba Zakona o ozakonjenju objekata broj 011-00-00345/2020-09 od 07.07.2020. godine organ nadležan za poslove ozakonjenja u slučaju kada je predmet ozakonjenja objekat izgrađen na građevinskom zemljištu na kome postoji pravo susvojine, u fazi pribavljanja dokaza o odgovarajućem pravu na zemljištu, vlasniku nezakonito izgrađenog objekta naložiti dostavljanje pismene saglasnosti svih suvlasnika. Da li u ovom slučaju treba tražiti suglasnost suvlasnika koji je upisan na zemljištu ili treba tražiti i saglasnost svih upisanih imaoca prava na objektu, odnosno i suvlasnika na objektu?
Zakonom o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009, 81/2009 – ispr., 64/2010 – odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 – odluka US, 50/2013 – odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 – dr. zakon i 9/2020) je članom 105. stav 1. propisano da vlasnik objekta, odnosno posebnog fizičkog dela objekta koji nije upisan kao nosilac prava korišćenja na građevinskom zemljištu na kome je taj objekat, odnosno deo objekta izgrađen, stiče pravo svojine na katastarskoj parceli na kome je taj objekat izgrađen, u cilju uspostavljanja jedinstva nepokretnosti iz člana 106. ovog zakona, zbog čega smo mišljenja da ste u obavezi da tražite suglasnost od svih upisanih imaoca prava na objektu, odnosno posebnim delovima objekta.
Ovakav zaključak može se izvesti i na osnovu odredaba člana 135. stav 8. istog zakona, kojim je propisano da se za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže i overena suglasnost tih lica.
U Planu javnih opštine došlo je do greške u podatku procenjene vrednosti JN, odnosno stavljena je veća procenjena vrednost nego što je potrebno, ali u budžetu na toj poziciji ima se i više sredstava, tako da ne dolazi do probijanja budžetskih pozicija. Da li je moguće uraditi izmene Plana javne nabavke bez rebalansa budžeta, s obzirom da se ima dovoljno planiranih sredstava u budžetu? Da li je uz svaku izmenu Plana javnih nabavki obavezan i rebalans budžeta? Kako po drugoj JN izmeniti predmet i procenjenu vrednost u Planu javne nabavke? Da li je ispravnije obrisati pogrešan naziv i celu nabavku ili samo ispraviti naziv i iznos?
Zakonom o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), koji je u primeni od 1. jula 2020. godine, u članu 88. stav 1, propisano je da plan javnih nabavki sadrži sledeće podatke: 1) predmet javne nabavke i CPV oznaku; 2) procenjenu vrednost javne nabavke; 3) vrstu postupka javne nabavke; 4) okvirno vreme pokretanja postupka.
Dalje je stavom 4. istog člana Zakona propisano da se izmenom i dopunom plana javnih nabavki smatra planiranje nove javne nabavke, izmena predmeta javne nabavke i povećanje procenjene vrednosti javne nabavke za više od 10%.
Prvo bismo ukazali da Zakon ne uslovljava izmenu plana javnih nabavki rebalansom budžeta (takvu situaciju je u određenoj meri propisivao Zakon o javnim nabavkama u periodu od 2012. do 2015. godine). S obzirom na to, rebalans budžeta bi bio potreban samo u situaciji u kojoj je neophodno za određenu javnu nabavku obezbediti dodatna sredstva koja se ne nalaze na odgovarajućoj aproprijaciji budžeta za potrebe sprovođenja javne nabavke.
Imajući u vidu navedeno, naručilac može da izmeni plan javnih nabavki bez rebalansa budžeta, u situaciji u kojoj je potrebno smanjiti procenjenu vrednost javne nabavke.
Dodatno ukazujemo da u skladu sa članom 88. stav 4. Zakona, naručilac nije dužan da u smislu odredbama Zakona izmeni ni plan javnih nabavki u opisanoj situaciji, pre pokretanja postupka javne nabavke. Drugim rečima, naručilac ima pravo da bez izmene plana javnih nabavki pokrene postupak javne nabavke sa procenjenom vrednošću koja je manja od procenjene vrednosti te javne nabavke u usvojenom planu javnih nabavki.
U vezi sa drugim delom pitanja, ukazujemo da su obe opcije u skladu sa Zakonom. Ipak, mišljenja smo da je optimalnije izmeniti predmetnu stavku plana javnih nabavki, na način da se izmeni predmet javne nabavke i procenjena vrednost javne nabavke.
Kakav je status zaposlenog na određeno vreme u kabinetu predsednika opštine, sistematizovanog u OU, a shodno članu 70. tačka 5. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, odnosno da li zaposleni ima sva prava i obaveze kao lica na neodređeno vreme? Da li se ovo radno mesto tretira kao postavljeno lice ili službenik na položaju?
U skladu sa članom 70. stav 1 tačka 5) Zakona o zaposlenima u AP i JLS radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) između ostalog i na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu).
Radni odnos na određeno vreme u kabinetu izabranog lica zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa. Ovakav radni odnos ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme i oročen je najduže dok traje dužnost tih izabranih lica.
U skladu sa članom 3. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radna mesta službenika dele se na položaje i Izvršilačka radna mesta, u zavisnosti od složenosti poslova, stepena ovlašćenja i odgovornosti. Položaj je radno mesto na kome su postavljanje na položaj, ovlašćenja i odgovornosti utvrđeni Zakonom. Izvršilačka radna mesta su sva mesta koja nisu položaji, uključujući i radna mesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica. Izvršilačka radna mesta razvrstavaju se po zvanjima. Izvršilačka radna mesta su još i radna mesta u kabinetu izabranog lica, koji je posebna organizaciona jedinica. Istom rukovodi šef kabineta, koji za svoj rad i rad kabineta odgovara izabranom licu.
Što se prava iz radnog odnosa tiče, zaposleni na određeno vreme imaju sva prava i obaveze u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS, opštim propisima o radu i kolektivnim ugovorima.