Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKoji rukovaoci/obrađivači moraju da odrede lice za zaštitu podataka o ličnosti?
Odredbom člana 56. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 87/18) predviđeno je da rukovalac/obrađivač mora odrediti lice za zaštitu podataka o ličnosti, i to:
U drugim slučajevima, rukovalac/obrađivač može odrediti lice za zaštitu podataka o ličnosti.
Odsek za javne nabavke Gradske uprave je dobio, nakon svih dobijenih odobrenja za koncesioni akt, nalog da pomogne u izradi konkursne dokumentacije, za poveravanje komunalne delatnosti gradskog i prigradskog prevoza na teritoriji grada partneru po modelu javno privatnog partnerstva. Po članu 20. Zakona o javno privatnom partnerstvu ("Sl. glasnik RS", br. 88/2011, 15/2016 i 104/2016), na postupak odabira koncesionara/privatnog partnera, primenjuju se postupci javne nabavke, određeni zakonom kojim se uređuju javne nabavke. Po starom Zakonu o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 68/15) pozivi i konkursna dokumentacija su objavljivani u posebnom delu Portala javnih nabavki, u delu javni ugovori. Međutim, novi Zakon o javnim nabavkama koji je stupio na snagu 01.07.2020. godine, nigde ne navodi postupak izbora javno privatnog partnera a novi Portal javnih nabavki, ne pruža mogućnost obavljanja takvih postupaka. Takođe i konkursnu dokumentaciju na novom Portalu, sam Portal formira, unošenjem podataka od strane naručioca . Da li se navedena dokumentacija za izbor javno-privatnog partnera, objavljuje na Portalu javnih nabavki i da li se uopšte sprema klasična konkursna dokumentacija za navedeni postupak za izbor javno-privatnog partnera? Kakav je uopšte postupak izbora javno-privatnog partnera? Koji je redosled postupaka naručioca nakon dobijanja odobrenja za koncesioni akt?
Članom 20. Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama („Službeni glasnik RS“, broj 88/2011, 15/2016 i 104/2016, u daljem tekstu: ZJPPK) propisano je da je postupak izbora privatnog partnera ili postupak javne nabavke određen zakonom kojim se uređuju javne nabavke ili postupak davanja koncesije određen ovim zakonom. Ovim članom zakona su propisana i pravila u pogledu toga u kojim situacijama se primenjuju odredbe ovog zakona za izbor privatnog partnera, a kada se primenjuje postupak javne nabavke.
Po pravilu se privatni partner bira u postupku javne nabavke. Ipak, pretpostavka je da je ovaj podatak sadržan u odobrenom koncesionom aktu.
Dalje je u stavu 5. ovog člana propisano koje odredbe zakona kojim se uređuju javne nabavke se ne primenjuju u postupku izbora privatnog partnera, te je u tom pogledu naročito potrebno imati u vidu odredbe o ovim pravilima koja su uređena ZJPPK.
U pogledu objavljivanja na Portalu javnih nabavki, pre svega ukazujemo da su na Portalu javnih nabavki na kome se objavljuju postupci javnih nabavki koji su pokrenuti u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015), oglasi, konkursna dokumentacija i druga dokumenta objavljivani u delu u kome se objavljuju i „redovne“ javne nabavke, dok su samo javni ugovori objavljivani u delu Portala „Javni ugovori“.
S tim u vezi, ukazujemo da i u slučaju pokretanja postupka za izbor privatnog partnera primenom odredaba Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019), koji je u primeni od 1. jula 2020. godine, javni poziv, konkursnu dokumentaciju i druge dokumente sačinjavate i objavljujete u delu novog Portala javnih nabavki u kojem biste pokrenuli i „redovni“ postupak javne nabavke.
U pogledu pravila postupka za izbor privatnog partnera u postupku javne nabavke, potrebno je da primenjujete odredbe Zakona o javnim nabavkama, izuzev u delovima koji su propisani članom 20. stav 5. ZJPPK, kada primenjujete odredbe ZJPPK.
Priprema konkursne dokumentacije se na novom Portalu javnih nabavki vrši u delovima, odnosno ne priprema se jedan dokument konkursne dokumentacije, i to na način da pojedine delove sačinjavate pre slanja na objavljivanje putem Portala (na primer, model javnog ugovora, obrazac strukture cene i dr.), dok pojedine delove kreira Portal nakon unosa potrebnih podataka (kriterijumi za dodelu ugovora, kriterijumi za kvalitativni izbor privrednog subjekta i uputstvo ponuđačima kako da sačine ponudu).
U koju amortizacionu grupu svrstati dron koji je deo opreme jedinice lokalne samouprave a služi za potrebe snimanja Grada u okviru urbanističkih projekata?
Pravilnikom o nomenklaturi nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amortizacije („Sl. list SRJ“, br. 17/97 i 24/2000) propisana je Nomenklatura nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa godišnjim stopama amortizacije.
Članom 2. ovog pravilnika, propisano je da nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva, pravno lice raspoređuje u amortizacione grupe i delove amortizacionih grupa propisane u Nomenklaturi. U Nomenklaturi, u koloni prvoj, amortizacione grupe obeležene su arapskim brojevima, a delovi amortizacionih grupa - arapskim brojevima sa zagradom, slovima i alinejama. U koloni drugoj navedeni su nazivi amortizacionih grupa i delova amortizacionih grupa, a u koloni trećoj - godišnje stope amortizacije.
Dalje u članu 3. stav 1 i stav 2. definisano je da osnovna sredstva koja po nazivu ili bližem opisu naziva nisu navedena u Nomenklaturi, pravno lice raspoređuje u amortizacione grupe, odnosno delove amortizacionih grupa u koje su raspoređena njima najsličnija osnovna sredstva. Sličnost osnovnih sredstava određuje se prema nameni kojoj služe, a u okviru iste namene - prema vrsti materijala upotrebljenog za njihovu izgradnju, odnosno izradu.
Dakle, imajući u vidu da dron kao osnovno sredstvo nije navedeno u Nomenklaturi, a obzirom da isti služi jedinici lokalne samouprave za potrebe snimanja Grada u okviru urbanističkih projekata, isti bi se mogao razvrstati u deo XI. – Oprema za uređenje i za održavanje kancelarijskih i drugih prostorija, za obavljanje kancelarijskih poslova i za obavljanje tehničkih, poslovnih i finansijskih usluga, amortizaciona grupa 109. - Kancelarijski, pogonski i ostali nameštaj i druga oprema za obavljanje kancelarijskih poslova, deo amortizacione grupe 8) - Ostala (nepomenuta) oprema, sa godišnjom stopom amortizacije 11. Druga mogućnost je svrstati ovo osnovno sredstvo u amortizacionu grupu 111. - Merni i kontrolni uređaji, instrumenti, pribor i aparati – elektronski, sa godišnjom stopom amortizacije 20.
Na koji način postupa IRK kada zahtev za dodatnom podrškom u obrazovanju podnosi škola, a bez saglasnosti roditelja?
Novim Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom iz 2018. godine, uređeno je da postupak procene potreba za dodatnom podrškom pored roditelja/ zakonskog zastupnika i obrazovne, zdravstvene ili socijalne ustanove uz obaveznu saglasnost roditelja, može pokrenuti i ustanova po službenoj dužnosti.
Predlog ove dopune Pravilnika je potekao od praktičara zbog izuzetnih situacija kada odbijanje roditelja da sarađuje sa predstavnicima obrazovne, zdravstvene ili ustanove socijalne zaštite može da se podvede pod nebrigu i zanemarivanje deteta, a što dalje može imati ozbiljne pravne posledice u pogledu starateljstva nad detetom. Zbog toga mogućnost pokretanja postupaka po službenoj dužnosti ustanove treba da koriste oprezno, kao krajnju meru.
Iz ovog razloga, pre nego što podnese predlog za pokretanje procene za dodatnom podrškom po službenoj dužnosti, ustanova koja pokreće inicijativu je dužna da obavesti nadležni organ starateljstva radi preduzimanja mera iz njegove nadležnosti, kao i da obavi savetodavni rad sa roditeljima/zakonitim zastupnikom.
Preporučujemo da IRK koja dobije predlog o pokretanju postupka procene za dodatnom podrškom po službenoj dužnosti od ustanove koja je pokrenula inicijativu traži dokaze da je obavešten nadležni organ starateljstva, kao i da je ustanova realizovala savetodavni rad sa roditeljima. Sledeći korak bi bio da se obave konsultacije sa nadležnim organom starateljstva koji će, najverovatnije, morati da se uključi kako bi se procena potrebe za dodatnom podrškom sprovela u prirodnom životnom okruženju deteta.
Da li gradske opstine Grada Beograda imaju status lokalne saouprave u smislu clana 3. stava 1. Zakona o lokalnoj samoupravi?
Polazeći od Ustava Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 98/06), članom 188. stav. 1. je propisano da su jedinice lokalne samouprave opštine, gradovi i grad Beograd. Takođe, član 189. Ustava propisuje da se na teritoriji grada mogu obrazovati dve ili više gradskih opština. Gradske opštine se obrazuju Statutom, kojim se uređuju poslovi iz nadležnosti grada koje vrše gradske opštine.
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon i 47/18) članom 3. stav 1. je propisano da se lokalna samouprava ostvaruje se u opštini, gradu i gradu Beogradu (u daljem tekstu: jedinica lokalne samouprave).
Dakle, shodno važećim propisima gradske opštine nisu jedinice lokalne samouprave, već su to samo opština, grad i grad Beograd.