Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je za donošenje mišljenja IRK, o odlaganju polaska u prvi razred osnovne škole za godinu dana, neophodno mišljenje - nalaz pedijatra sa predlogom odlaganja, ili je dovoljno mišljenje psihologa o potebi odlaganja, ili je prepušteno IRK da odredi koji nalazi/ mišljenja su potrebni za donošenje mišljenja da je odlaganje polaska u prvi razred u najboljem interesu deteta?
Članom 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisano je upis u prvi razred detetu može odložiti škola, a na osnovu mišljenja Interresorne komisije:
„Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta, detetu se može odložiti upis za godinu dana od strane škole, a na osnovu mišljenja Interresorne komisije, koje sadrži dokaze o potrebi odlaganja i predlog mera dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške detetu u periodu do polaska u školu.“
Član 8. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom uređuje da svaki član Komisije vrši opservaciju neposredno, u prirodnom životnom okruženju (porodici, predškolskoj ustanovi ili školi) i utvrđuje potrebe deteta za dodatnom podrškom u okviru svog domena rada. Svaki član Komisije u toku postupka procene koristi podatke dobijene: od roditelja i drugih lica koja poznaju dete; iz razgovora sa detetom; na osnovu primene instrumenata za procenu iz domena njegove stručnosti; nalaza i izveštaja relevantnih stručnjaka priloženih, odnosno dobijenih uz zahtev.
Za odlaganje upisa u prvi razred osnovne škole za godinu dana, izuzetno i uz dodatno obrazloženje, kada je to u najboljem interesu deteta, važi procedura navedena u članu 8. Pravilnika, a Interresornoj komisiji je ostavljeno da proceni koji nalazi i mišljenja su potrebna za svako dete pojedinačno.
Da li službenik za vreme dok je neraspoređen ima obavezu da dolazi na posao ili ne?
Članom 169. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da dok je neraspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate prema zakonu kojim se uređuju plate u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave. Sva prava iz radnog odnosa službenik ostvaruje kod poslodavca koji je doneo rešenje da je službenik neraspoređen.
Službenik na položaju koji je neraspoređen u slučajevima iz čl. 54. i 55. ovog zakona, ostvaruje pravo na naknadu plate u visini i za vreme utvrđeno članom 54. ovog zakona. Neraspoređenom službeniku prestaje radni odnos protekom roka od dva meseca, odnosno protekom roka iz člana 54. st. 2. i 3. ovog zakona za službenike na položaju, od dana kada je rešenjem utvrđeno da je službenik neraspoređen. Službenik iz stava 4. ovog člana kome prestane radni odnos ima pravo na otpremninu prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave. Službenik na položaju kome prestane radni odnos protekom roka iz člana 54. stav 3. ovog zakona, ima pravo na otpremninu zbog odlaska u penziju prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Dakle, za vreme dok je službenik neraspoređen ima pravo na naknadu plate i neće dolaziti na posao.
Da li se stav 2. čl. 70. Zakona o zaposlenima u AP i JLS odnosi i na nameštenike?
Da. Odnosi se na sva zapošljavanja na određeno vreme, sa izuzetkom radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS.
S obzirom na to da je JLS usaglasila Pravilnik o odobravanju i finansiranju programa kojima se zadovoljavaju potrebe i interesi građana u obalsti sport, da bi isti u konačnom bio donet na veću, postoji dilema koja se odnosi na članu 49. stav 1., u smislu šta se smatra pod započetim postupkom odobrenje? S obzirom da se početkom godine objavljuje Obaveštenje za podnošenje godišnjih programa, koje je kalendarski definisano, samo je formirana Komisija, tako da nije realizovan dalji postupak odobravanja, da li se postupak okončava po odredbama ovog Pravilnika?
Izmene i dopune Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta u delu koji se odnosi na član 49. je ostao nepromenjen, a takođe i član 21. gde je navedeno: „Godišnji program izvršava se prema dinamici utvrđenoj članom 117. Zakona“.
Dakle novi Pravilnik se, u delu na koji se odnosi konkretno pitanje, ne razlikuje od prethodnog. Uz pretpostavku da su programi za 2021. godinu bili dostavljeni nakon izmene Pravilnika, a kako je Zakonom predviđen rok za dostavu godišnjih programa predlagača, odnosno nosioca programa do 01.06.2020. smatramo da u svakom slučaju ne postoji dilema u vezi pitanja koje je postavljeno.
Da li je potrebna saglasnost zaposlenog za umanjenje zarade poosnovu pogrešno obračunate i isplaćene zarade u prethodnim mesecima? Odnosno, da li JLS kao poslodavac može refundirati iznos više obračunate i isplaćene zarade zaposlenom u prethodnim mesecima tako što će u tekućem mesecu umanjiti obračunatu zaradu u samom obračunu (ne kao obustavu)? Da li je za ovakav način povraćaja više isplaćene zarade dovoljno da poslodavac pisanim putem obavesti zaposlenog ili je neophodno da zaposleni da pisanu saglasnost?
U skladu sa članom 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama („Službeni glasnik RS”, br. 34/2001, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 116/2008 - dr. zakoni, 92/2011, 99/2011 - dr. zakon, 10/2013, 55/2013, 99/2014 i 21/2016 - dr. zakon, 62/06...21/16 - dr. zakon), plate zaposlenih kod korisnika sredstava budžeta JLS utvrđuju se na osnovu:
osnovice za obračun plata;
koeficijenta;
dodatka na platu;
obaveza koje zaposleni plaća po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz plate, u skladu sa zakonom.
Prilikom obračuna i isplate plata zaposlenih kod korisnika budžeta lokalne vlasti primenjuju se osnovice utvrđene zaključcima Vlade Republike Srbije.
Koeficijenti zaposlenih utvrđuju se na osnovu Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Službeni glasnik RS”, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon), do početka primene odredaba Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru.
Dodatak na platu pripada zaposlenom za:
vreme provedeno u radnom odnosu (minuli rad) - u visini od 0,4 % od osnovice, za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca,
dežurstvo i druge slučajeve rada dužeg od punog radnog vremena određene propisima (prekovremeni rad);
rad na dan državnog i verskog praznika;
dnevnu naknadu za povećane troškove rada i boravka na terenu (terenski dodatak);
rad noću (između 22,00 i 6,00 časova narednog dana), ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju koeficijenta.
Dakle, obračun i isplata plata zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave vrši se u skladu sa rešenjem kojim se utvrđuje koeficijent zaposlenog, donetim od strane poslodavca u skladu sa važećim propisima, zatim u skladu sa propisanom osnovicom, kao i mesečnim izveštajem o ostvarenim radnim satima zaposlenog.
U poslovnom procesu događa se da dođe do pogrešnog obračuna i isplate zarade zaposlenom, bilo da se radi o više ili manje obračunatoj zaradi i u tom slučaju potrebno je obaviti korekcije, kako bi se ispravila greška. U praksi se korekcija vrši tako što obračunski radnik:
uradi ispravan obračun zarade za mesec/e u kome je došlo do greške i iz koga se može utvrditi razlika pogrešno obračunate i isplaćene zarade;
sačini službenu belešku o razlozima zbog kojih je doslo do pogrešnog obračuna u prethodnom/im mesecu/ima (pogrešno sabrani prekovremeni sati, pogrešno obračunata vrsta bolovanja i slično), mesec/e u kojima je došlo do pogrešnog obračuna i o potrebi korekcije greške i istu priloži uz obračun za tekući mesec;
za utvrđenu razliku umanji (odnosno uveća) obračun i isplatu zarade zaposlenom u tekućem mesecu.
Bitno je da ukupni (kumulativni) obračun i isplata zarada zaposlenom za mesec/e u kojima je načinjena greška i mesec/e u kome se greška ispravlja bude u skladu sa donetim aktima.
Za umanjenje zarade po osnovu pogrešno (više) obračunate i isplaćene zarade u prethodnim mesecima nije potrebna pisana saglasnost zaposlenog, obzirom da se ne radi o obustavi u smislu člana 123. Zakona o radu, odnosno ne radi se o obustavi zarade radi naplate novčanog potraživanja prema zaposlenom (sudska presuda, samodoprinos, rata za kredit i slično).
Poslodavac je svakako u obavezi da zaposlenom prilikom svake isplate zarade i naknade zarade dostavi obračun. Međutim, dobra je praksa da se obračunski radnik i zaposleni usaglase (bilo pismeno ili usmeno) o potrebi umanjenja obračuna tekuće zarade kojom se ispravlja više obračunata i isplaćena zarada za prethodni/e mesec/e.