Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li odluka Skupštine da se ne usvaja izveštaj ustanove tj. turističke organizacije mora biti obrazložena?
Iako takva zakonska obaveza nije predviđena Zakonom o turozmi i Zakonom o javnim službama, smatramo logičnim i opravdanim da se navedu razlozi zbog kojih nije usvojen izveštaj i istaknu nedostaci u radu koji su takvog značaja da je Skupština opštine odlučila da ne usvoji godišnji izveštaj Turističke organizacije. Sa druge strane, moguće je da statutom opštine ili u osnivačkom aktu ustanove kojim su regulisani odnosi osnivača i ustanove postoje odredbe u tom pogledu.
Ko podnosi inicijativu za razrešenje direktora Turističke organizacije? Da li je podnosi Upravni odbor?
Što se tiče pokretanja postupka razrešenja od strane Upravnog odbora, čl. 36 Zakona o turizmu nije prevideo takvo ovlašćenje Upravnog odbora, a nije ga predvideo ni čl. 21 Zakona o javnim službama. Međutim, obzirom da su oba pomenuta zakona predvidela mogućnost da Upravni odbor „vrši i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom” smatramo da je neophodno napraviti uvid u osnivački akt ustanove, odnosno statut kojim je moguće predvideti i druga ovlašćenja tj. poslove Upravnog odbora.
Ukoliko Upravni odbor nije ovlašćen za pokretanje postupka razrešenja direktora TO, smatramo da se primenjuju opšta pravila predviđena Zakonom o lokalnoj samoupravi koji predviđa da sve predloge akata Skupštini opštine podnosi Opštinsko veće (čl. 46).
Da li se ne usvajanjem izveštaja o radu za 2019. godinu ustanove (turistička organizacija) čiji je osnivač opština može pokrenuti inicijativa za razrešenje direktora?
Turističke organizacije (u daljem tekstu: TO) su uređene Zakonom o turizmu („Sl.glasnik RS“,br.17/2019) kao posebnim zakonom koji propisuje poslove TO, organe TO i uslove za direktora TO, kao i druge elemente značajne za njihov rad i funkcionisanje. U skladu sa članom 31. Zakona o turizmu sve turističke organizacije, pa samim tim i TO čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, posluju u skladu sa propisima kojima se uređuju javne službe. Dakle, Zakon o javnim službama ("Sl. glasnik RS", br. 42/91, 71/94, 79/2005 - dr. zakon, 81/2005 - ispr. dr. zakona, 83/2005 - ispr. dr. zakona i 83/2014 - dr. zakon) je sistemski zakon koji uređuje, između ostalog i izbor i razrešenje direktora TO u skladu sa Zakonom o turizmu kao posebnim zakonom koji u tom pogledu ne predviđa nikakvu posebnu regulativu. Moramo imati u vidu i Zakon o lokalnoj samoupravi koji definiše osnivača, te u skladu sa članom 32. stav 1. tačka 9. Skupština opštine imenuje i razrešava upravni i nadzorni odbor, imenuje i razrešava direktore javnih preduzeća, ustanova, organizacija i službi, čiji je osnivač i daje saglasnost na njihove statute, u skladu sa zakonom.
Dakle, uvidom u odredbe Zakona o turizmu koji kao matični zakon uređuje rad i funkcionisanje TO čiji je osnivač JLS, možemo konstatovati da izuzev odredbi kojima se utvrđuje broj članova i poslovi upravnog i nadzornog odbora, odnosno uslova za izbor i poslovi direktora turističke organizacije jedinice lokalne samouprave, zakon ne sadrži nikakvu posebnu regulativu (u odnosu na sistemske zakone) u pogledu postupka izbora ili što je za vaš slučaj značajno, uslova za razrešenje direktora TO.
U skladu sa navedenim, možemo zaključiti da se na imenovanje i razrešenje direktora TO čiji je osnivač JLS primenjuje Zakon o javnim službama (čl.18) i Zakon o lokalnoj samoupravi (čl.32 stav 1 tačka 9), koji predviđaju da osnivač (Skupština opštine/grada) imenuje i razrešava direktore ustanova, u šta spada i TO u skladu sa pomenutim članom 31. Zakona o turizmu. Takođe, Zakonom o turizmu kao posebnim zakonom nisu definisani posebni razlozi za razrešenje direktora. U skladu sa navedenim, obzirom da sistemski zakon, kao i posebni zakon nisu predvideli razloge za razrešenje direktora TO, smatramo da Skupština opštine/grada može doneti arbitrarnu odluku o razrešenju direktora TO iz razloga zbog kojih nije usvojen godišnji izveštaj o radu ustanove. Smatramo da je neophodno da ti razlozi budu jasno navedeni u obrazloženju akta o razrešenju direktora TO, kako bi se predupredile moguće negativne posledice u slučaju radnog spora.
Da li je za zasnivanje radnog odnosa izabranog predsednika Skupštine nadležno skupštinsko radno telo ili Skupština?
U skladu sa članom 3. Zakona o zaposlenim u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017 i dr.) „zaposlenim u smislu zakona, smatraju se funkcioneri koji na osnovu zakona (osnov je Zakon o lokalnoj samoupravi, član 38. stav 5, predsednik Skupštine može biti na stalnom radu u Opštini), imaju obavezu, odnosno koriste pravo da zasnuju radni odnos radi vršenja dužnosti.
Članom 4. stavovima 1. i 4. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je uređeno da je poslodavac funkcionera, jedinica lokalne samouprave, a da za funkcionere u jedinicama lokalne samouprave, prava i dužnost u ime poslodavca vrši skupština opštine, odnosno radno telo skupštine (najčešće je to Komisija za administrativno mandatska i imunitetska pitanja).
Članom 10. Zakona o zaposlenima u AP i JLS izabrani i imenovani funkcioneri prava iz radnog odnosa kod poslodavca ostvaruju na osnovu akta o izboru ( tj. odluke/rešenja o izboru predsednika Skupštine opštine).
Konačno, članom 11. Zakona o zaposlenima u AP i JLS rešenje o plati, naknadi i ostalim primanjima funkcionera, donosi organ, odnosno nadležno radno telo Komisija.
Dakle, pomenuti zakon jasno razlikuje, Skupštinu opštine kao organ koji donosi akt o izboru određenog lica na funkciju Predsednika skupštine, a da potom na osnovu tog akta o pravima i obavezama iz radnog odnosa rešava radno telo skupštine koje se ex lege pojavljuje u ulozi poslodavca.
U skladu sa gore navedenim, smatramo da je Radno telo Skupštine opštine ovlašćeno da vrši prava i dužnosti u ime poslodavca, te u skladu sa tim, Radno telo skupštine u skladu sa Poslovnikom Skupštine, ovlašćeno je da na osnovu akta skupštine o izboru predsednika skupštine opštine donese akte kojim će urediti radno pravni status Predsednika skupštine, što podrazumeva donošenje: Rešenja kojim se utvrđuju prava i dužnosti iz radnog odnosa i Rešenje o plati, naknadi i ostalim primanjima funkcionera.
Prilikom popunjavanja nep obrazaca potrebno je uneti podatak o ispravi o svojini određene nepokretnosti i istu priložiti. S tim u vezi, da li je moguće kao ispravu o svojini navesti list nepokretnosti, a umesto istog, priložiti izvod sa javnog pristupa katastra nepokretnosti u pdf formatu, kao u prilogu?
Prilikom popunjavanja elektronskog NEP JS obrasca putem softvera Registar jedinstvene evidencije nepokretnosti u javnoj svojini, podaci isprave o svojini (broj dokumenta, naziv dokumenta i datum) su obavezni podaci međutim, prilaganje skeniranog obrasca nije obavezano. Poželjno je ipak da se priloži a i korisno, jer će priloženi dokument tako uvek biti dostupan.
U svakom slučaju, može se priložiti izvod sa javnog pristupa katastra nepokretnosti u (.pdf) formatu s tim da se u tom slučaju i u nazivu dokumenta navede da je u pitanju izvod iz katastra nepokretnosti.