Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePreduzetnička fotografska radnja uzima u zakup poslovnu prostoriju u kojoj obavlja delatnost a reč je u stvari o zajedničkoj prostoriji svih stanara u stambenoj zgradi. Preduzetnik ima Ugovor o zakupu zajedničke prostorije sa Stambenim zajednicama koje zastupa profesionalni upravnik. Koga u ovoj situaciji zadužiti porezom na imovinu, tj. ko je poreski obveznik?
Zakon o porezima na imovinu u odredbama člana 6. stav 2) propisuje korisnu površinu kao elemenet vrednosti nepokretnosti za utvrđivanje poreske osnovice. Za objekat je to, zbir podnih površina između unutrašnjih strana obodnih zidova objekta (iz koje su isključene površine balkona, terasa, lođa, stepeništa izvan gabarita objekta, neadaptiranog tavanskog prostora i prostora u zajedničkoj nedeljivoj svojini svih vlasnika posebnih delova istog objekta, osim površine ispod nosećih zidova i nosećih stubova koji prolaze kroz objekat koji su istovremeno poseban i zajednički deo objekta), a za objekat koji nema horizontalnu podnu površinu ili obodne zodove korisna površina je površina njegove vertikalne projekcije na zaemljište. Prema navedenom prostor koji je u zajedničkoj nedeljivoj svojini, koji po položaju i nameni služi zgradi-objektu kao celini, ne uključuje se u korisnu površinu objekta, odnosno posebnog dela objekta. Prema odredbama člana 19. Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, pravo svojine na posebnom delu zgrade može postojati na stanu, poslovnoj prostoriji ili garaži, odnosno gražnom mestu. Na zajedničkim delovima zgrade i uređajima u zgradi vlasnici posebnih delova zgrade imaju pravo zajedničke nedeljive svojine.
Odredbama člana 2. Zakona o porezima na imovinu propisani su predmeti oporezivanja. Kada je u pitanju zakup, oporezivo je samo pravo zakupa, odosno korišćenja, stana ili kuće za stanovanje, konstituisano u korist fizičkog lica, što se odnosi na pravo zakupa za period duži od jedne godine ili na neodređeno vreme, za koji je propisano plaćanje neprofitne zakupnine ili zakupnine koja se obračunava primenom propisanih kriterijuma i merila, u skaldu sa zakonima kojim se uređuju:stanovanje i održavanje zgrada, odnosno u skladu sa posebnim propisima kojima je bilo uređeno stanovanje koji su prestali da važe danom početka primene zakona kojim je uređeno stanovanje i održavanje zgrada, javna svojina, prava boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca, zbrinjavanje izbeglica.
Dakle, preduzetnik koji obavlja delatnost u poslovnoj prostoriji koja ima status „zajedničke nedeljive svojine“ svih vlasnika posebnih delova te zgrade, a po osnovu ugovora o zakupu sa stambenom zajednicom, za vreme trajanja zakupa nije poreski obveznik za tu nepokretnost.
U konkretnoj poreskopravnoj situaciji nema oporezivog prava pa nema ni poreskog obveznika.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kojim propisom je regulisano donošenje prosečnih cena nepokretnosti po zonama za 2020. godinu?
Vrednost nepokretnosti, kao poreska osnovica, utvrđuje se primenom sledećih elemenata:
1) korisna površina;
2) prosečna cena kvadratnog metra (u daljem tekstu: prosečna cena) odgovarajućih nepokretnosti u zoni u kojoj se nalazi nepokretnost.
Prosečnu cenu odgovarajućih nepokretnosti po zonama na teritoriji jedinice lokalne samouprave, utvrđuje svaka jedinica lokalne samouprave aktom nadležnog organa, na osnovu cena ostvarenih u prometu odgovarajućih nepokretnosti po zonama u periodu od 1. januara do 30. septembra godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez na imovinu (u daljem tekstu: tekuća godina).
Prosečna cena u zoni u kojoj nije bilo najmanje tri prometa (u daljem tekstu: zona u kojoj nije bilo prometa) odgovarajućih nepokretnosti u periodu od 1. januara do 30. septembra tekuće godine, za te nepokretnosti utvrđuje se na osnovu proseka prosečnih cena ostvarenih u graničnim zonama u kojima je u tom periodu bilo najmanje tri prometa odgovarajućih nepokretnosti.
Granične zone su zone čije se teritorije graniče sa zonom u kojoj nije bilo prometa, koje pripadaju istoj jedinici lokalne samouprave.
Ako ni u graničnim zonama nije bilo prometa odgovarajućih nepokretnosti u periodu od 1. januara do 30. septembra tekuće godine, odnosno ako se vrednost drugog zemljišta ne može utvrditi u skladu sa stavom 8. člana 6. Zakona o porezima na imovinu, osnovica poreza na imovinu za te nepokretnosti u zoni u kojoj nije bilo prometa jednaka je osnovici poreza na imovinu te, odnosno odgovarajuće nepokretnosti u toj zoni obveznika koji ne vodi poslovne knjige za tekuću godinu.
Prema navedenom, odredbe člana 6. Zakona o porezima na imovinu uređuju način utvrđivanja prosečnih cena odgovarajućih nepokretnosti po zonama na teritoriji JLS. Izmenama Zakona o porezima na imovinu koje su na snazi od 16.12.2018. godine, granične zone su zone u okviru iste JLS,a ne zone koje pripadaju drugim JLS.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
U postupku prodaje nepokretnosti, kada je prodata nepokrtnost ostalo je nakon namirenja dugovanja višak sredstava na računu. Sačekan je momenat pravosnažnosti rešenja o upisu hipoteke Poreske uprave, kako bi se po njihovoj instrukciji vratio novac. Međutim obveznik je ušao u stečaj, tako da stečajni upravnik sada sugeriše da taj novac ulazi u stečajnu masu. Kome treba da se vrati novac? Da li poreskoj upravi ili da se postupi po instrukciji stečajnog upavnika?
Postupak sa ostvarenim prihodom od prodaje nepokretnosti u postupku prinudne naplate, uređen je odredbama člana 111. ZPPPA.
Uplata iznosa za koji je izvršena prodaja nepokretnosti, kupcu, vrši se na evidencioni račun, sa obavezom poreskog organa da bez odlaganja, donese rasporedno rešenje iz člana 93. stav 4. ZPPPA , kojim se raspoređuje uplata sa evidencionog računa na račune javnih prihoda propisane Pravilnikom o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i raspored sa tih računa, prema redosledu namirenja iz člana 70. ZPPPA. U isto vreme vrši se raspoređivanje i uplata za iznos troškova prinudne naplate i uvećanje poreskog duga koji u sebi ne sadrži kamatu i koji je predmet prinudne naplate na propisane uplatne račune.
Rasporedno rešenje se, zajedno sa popunjenim nalozima za prenos, bez odlaganja, dostavlja na izvršenje Upravi za trezor – nadležnoj filijali. Broj popunjenih naloga za prenos mora da odgovara broju računa na koje se vrši raspored sredstava (preknjižavanje sa evidencionog računa na račune javnih prihoda na kojima je iskazan dug).
Poštujući i odredbe Pravilnika o poreskom računovodstvu da se uplate moraju dnevno raspoređivati na uplatne račune iz grupe 843, smatramo da ste do sada morali rešiti (prema dokumetaciji kojom raspolažete) da li se višak sredstava od prodaje nepokretnosti vraća poreskom obvezniku ili smatrate da imate zakonski osnov da čekate pravnosnažnost rešenja drugog hipotekarnog poverioca i da višak sredstava držite i dalje na evidencionom računu. Uplaćeni javni prihodi i primanja raspoređuju se korisnicima svakog radnog dana (član 27. Pravilnika o uslovimai načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i raspopred sredstva sa tih računa).
Smatramo da je dan raspoređivanja sredstava sa prolaznog računa za uplatu javnih prihoda u postupku prinudne naplate na račune grupe 843, (kada ste namirili vaše potraživanje), dan kada ste morali da odredite i vaše postupanje prema višku sredstava od prodaje nepokretnosti u postupku prinudne naplate, a sve u zavisnosti od vremena sticanja založnog prava od strane Poreske uprave, kao drugog hipotekarnog poverioca. Takođe smatramo da ukoliko odlučite da višak sredstava vratite poreskom obvezniku, sada stečajnom dužniku, ta sredstva bi trebalo da budui deo stečajne mase za podelu stečajnim poveriocima.
Pojam stečajne mase uređen je članom 101. Zakona o stečaju a opšta pravila deobe članom 138. navedenog Zakona. Stečajnu masu čini celokupna imovina stečajnog dužnika u zemlji i inostranstvu na dan otvranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka. Stečajnu masu za podelu stečajnim poveriocima (deobnu masu), čine novčana sredstva stečajnog dužnika na dan otvaranja stečajnog postupka, novčana sredstva dobijena nastavljanjem započetih poslova i novčana sredstva ostvarena unovčenjem stvari i prava stečajnog dužnika, kao i potraživanja stečajnog dužnika naplaćena u toku stečajnog postupka.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Doneta je Odluka o koverziji potraživanja grada po osnovu izvornih javnih prihoda za AD preduzeće. Učešće grada u osnovnom kapitalu iskazano kroz akcije iznosi - 254 akcije, koje se nalaze u Centralnom registru hartija od vrednosti u depou. Šta treba preduzeti da se iste upišu u vlasništvo grada?
Stečaj se, u smislu Zakona o stečaju, sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom.
Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca iz vrednosti celokupne imovine stečajnog dužnika, odnosno stečajnog dužnika kao pravnog lica.
Pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem dužničko-poverilačkih odnosa, statusnim promenama dužnika ili na drugi način koji je predviđen planom reorganizacije.
Po donošenju rešenja o bankrotstvu, stečajni upravnik započinje i sprovodi prodaju celokupne imovine, imovinske celine ili pojedinačne imovine stečajnog dužnika, odnosno prodaju stečajnog dužnika kao pravnog lica (način unovčenja), u skladu sa Zakonom o stečaju i nacionalnim standardima za upravljanje stečajnom masom.
Predmet prodaje može biti stečajni dužnik kao pravno lice, uz saglasnost odbora poverilaca i uz prethodno obaveštenje razlučnih i založnih poverilaca. Posle prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, stečajni postupak se u odnosu na stečajnog dužnika obustavlja. Novac dobijen prodajom stečajnog dužnika, kao i imovina stečajnog dužnika ulaze u stečajnu masu u odnosu na koju se stečajni postupak nastavlja.
Stečajna masa registruje se u registru stečajnih masa koji vodi organ nadležan za vođenje registra privrednih subjekata i zastupa je stečajni upravnik. U registru privrednih subjekata i drugim odgovarajućim registrima registruju se promene (pravne forme, osnivača, članova i akcionara i drugih podataka) na osnovu rešenja iz člana 133. stav 13. Zakona o stečaju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata.
Stečajnu masu za podelu stečajnim poveriocima (deobnu masu), čine novčana sredstva stečajnog dužnika na dan otvaranja stečajnog postupka, novčana sredstva dobijena nastavljanjem započetih poslova i novčana sredstva ostvarena unovčenjem stvari i prava stečajnog dužnika, kao i potraživanja stečajnog dužnika naplaćena u toku stečajnog postupka.
Odredbama člana 163a. stavom 1. tačka 3) ZPPPA, propisano je da se u vanbilansnom poreskom računovodstvu vode neplaćene poreske obaveze koje su predmet namirenja u skladu sa zakonom kojim se reguliše stečajni postupak putem bankrotstva, do okončanja stečajnog postupka.
Uzimajući u obzir da se stečajni postupak, nakon prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, dalje nastavlja nad PIB STEČAJNE MASE, kao i činjenicu da se stečajni postupak može sporovoditi samo bankrotstvom ili reorganizacijom, nakon isknjižavanja potraživanja sa PIB stečajnog dužnika na PIB stečajne mase (u redovnom računovodstvu), u vanbilansno poresko računovodstvo se prema ZPPPA prenose neplaćene poreske obaveze sa PIB stečajne mase.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
U pitanju je situacija gde je izvršena prodaja stečajnog dužnika a.d. kao pravnog lica i novi vlasnik traži rasknjiženje obaveza nastalih pre prodaje iz stečaja. Neophodno pojašnjenje oko donošenja rešanja i načina knjiženja u vanbilansna potraživanja.
U vezi prenosa akcija koje su upisane u postupku konverzije potraživanje po osnovu neizmirenih izvornih javnih prihoda u trajni ulog u kapitalu privrednog društva, obaveštavamo Vas sledeće:
Nakon upisa vlasništva nad akcijama kod CRHoV u vašu korist, koje se nalaze na privremenom računu potrebno je dopisom se obratiti vašem brokeru da se izvrši prenos akcija na vlasnički račun poverioca. Prenos akcija vrši se sačinjavanjm NALOGA ZA PRENOS FINANSIJSKIH INSTRUMENATA od strane brokera kome ćete u pomenutom dopisu dostaviti neophodne podatke:
1) Tačan naziv poverioca;
2) PIB i MBR poverioca;
3) Broj vlasničkog računa HoV;
4) Lice ovlašćeno za potpis naloga za prenos.
U prilogu dopisa takođe dostaviti i pravni osnov za upis vlasništava nad akcijama i ako je potrebno i drugu dokumentaciju.
Broker će dostaviti četiri primerka naloga za prenos hartija od vrednosti, koja ćete popuniti i dva naloga potpisana i overena od strane nalogodavca dostaviti brokeru na dalje postupanje u postupku preknjižavanja hartija od vrednosti sa privremenog računa na vlasnički račun.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.