Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Urbanizam, izgradnja i stanovanje

Da li kao nadležni organ možemo izdati upotrebnu dozvolu po zahtevu investitora za objekat koji je izgrađen na osnovu pravnosnažne građevinske dozvole ako je pokrenut upravni spor koji za predmet ima zkonitost rešenja Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture?

Pitanje pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli je uslov za izdavanje upotrebne dozvole.

Stoga, rešenje o građevinskoj dozvoli obzirom da je potvrđeno rešenjem drugostepenog organa steklo je svojstvo konačnosti, ali obzirom da je protiv odluke drugostepenog organa podneta tužba, isto nije postalo pravnosnažno.

Tek nakon odluke Upravnog suda isto će biti i konačno i pravosnažno.

Stoga, nije moguće izdati rešenje o upotrebnoj dozvoli pre pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli.

Da bi se izvršio tehnički pregled završenog objekta, a potom i izdala upotrebna dozvola potrebno je da investitor:

  1. ima potvrđenu prijavu radova - za koju je prvi uslov da rešenje o građevinskoj dozvoli bude pravnosnažno i drugi uslov je da je podnet dokaz o plaćenom doprinosu za uređivanje građevinskog zemljišta;
  2. potvrdu o izgrađenim temeljima i o završetku objekta u konstruktivnom smislu - obe ove prijave se rade samo na osnovu pravnosnažnog rešenja o građevinskoj dozvoli i tehničke dokumentacije na osnovu koje je izdata građevinska dozvola.

O svemu ovome, postupajući organ je obavezi da se brine tokom čitavog postupka.

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Da li sportska organizacija koja je proglašena za organizaciju od posebnog interesa za opštinu, može dobiti više od 20% sredstava odukupnog iznosa opredeljenog za finansiranje sportskih organizacija na području opštine?

Zakon o sportu („Službeni glasnik RS“, br. 10/16) u članu 138. stav 4. navodi: „Jednoj organizaciji u oblasti sporta ne može se odobriti više od 20% sredstava budžeta jedinice lokalne samouprave predviđenih za finansiranje programa iz oblasti sporta.“

Dakle, JLS odlukom nadležnog organa može odrediti sportske organizacije od izuzetnog značaja za unapređenju razvoj sporta na teritoriji grada/opštine ali kod određivanja iznosa sredstava za određeni program moraju se primeniti opšti i posebno kriterijumi propisani zakonom, podzakonskim aktima i pravilnikom JLS.

Sistem lokalne samouprave

Da li službeniku koji je raspoređen po članu 197. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, kada stekne uslove (stepen obrazovanja) i ostane da radi na istom radnom mestu, treba raditi novo rešenje, gde se ne treba pozivati na član 197. ili ostaje na snazi staro rešenje do premeštaja ili novog raspoređivanja?

Članom 197. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano sledeće:

“Raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima, izvršiće se do početka primene ovog zakona.

Ugovori o radu sa nameštenicima, kojima se nastavlja njihov radni odnos, biće zaključeni do početka primene ovog zakona.

Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i položen državni stručni ispit.

Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i položen državni stručni ispit”.

Sama činjenica da je zaposleni u međuvremenu stekao viši stepen obrazovanja, a da je ostao da radi na istom radnom mestu, u istom zvanju, ne iziskuje izradu novog rešenja. S druge strane, svaka promena u smislu raspoređivanja, promene zvanja, radnog mesta i slično podrazumeva sačinjavanje novog rešenja.

Urbanizam, izgradnja i stanovanje

Da li stranka u postupku koji se vodi kod građevinske inspekcije može inicirati podnošenje prekršajne prijave nadležnom organu uprave, u skladu sa odredbom člana 209. st. 1. tač 5. Zakona o planiranju i izgradnji i koju vrstu odluke organ uprave može doneti u toj situaciji? Da li se u konkretnom slučaju misli na građevinskog inspektora (shodno čl. 171. Zakona)?

Zakonom o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US) je članom 167. propisano da se prekršajni postupak pokreće rešenjem suda na osnovu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka ili izdatog prekršajnog naloga povodom koga je podnet zahtev za sudsko odlučivanje.

Prema odredbama člana 179. Zakona o prekršajima, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni, pri čemu su ovlašćeni organi organi uprave, ovlašćeni inspektori, javni tužilac i drugi organi i organizacije, koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni.

Članom 180. stav 1. Zakona o prekršajima propisano je da je oštećeni ovlašćen da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka uvek osim ako zakonom nije određeno da je za pokretanje prekršajnog postupka isključivo ovlašćen organ iz člana 179. stav 2. ovog zakona.

Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019 i 37/2019 - dr. zakon), kao posebnim zakonom, kojim je članom 209. stav 1. tačka 5. propisana prekršajna odgovornost za odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne sačini program i ne sprovede izvršenje uklanjanja objekta (član 171), određeno je da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz člana 209. stava 1. tačka 5) podnosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole za tu vrstu objekta (član 209. stav 3).

Članom 181. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima propisano je da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka sadrži i činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obeležje prekršaja, vreme i mesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. Dakle, organ nadležan za podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka će zahtev podneti ukoliko ga može obrazložiti činjenicama, u kom slučaju, prema odredbama člana 209. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji ima obavezu da podnese zahtev, a ne diskreciono ovlašćenje da odluči da li će i pored činjenica koje ukazuju na povredu zakona odučiti da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podnese ili ne.

Ukoliko se stranka nadležnom ogranu obrati sa zahtevom da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, nadležni organ će stranku dopisom obavestiti o merama preduzetim u postupku.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Na osnovu Ugovora između Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima i opštine, za rekonstrukciju objekata na teritoriji opštine, gde isplata PDV-a ide preko računa opštine, za taj iznos je povećan ukupan obim budžeta i planiran je taj rashod. Kako jedan deo sredstava za PDV neće biti prenet od strane Kancelarije do kraja godine, a jedan ugovor neće biti ni započet, da li ta sredstva rebalansom budžeta skinuti? Kako tretirati ova sredstva za isplatu PDV-a, da li kao preuzeta? Ako se ostave, ova sredstva će smanjiti izvršenje, a za narednu godinu, ako se planiraju, uvećavaju budžet. Kako postupiti u konkretnom slučaju?

Za potrebe finansiranja kapitalnih javnih investicija zaključuje se Ugovor o pravima i obavezama Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima (u daljem tekstu: KUJU) i JLS u svrhu realizacije određenog kapitalnog projekta. Ovim ugovorom se konstatuju: programski elementi ulaganja (program obnove i unapređenja objekata javne namene u javnoj svojini), investitorska prava, način obezbeđivanja sredstava za ulaganje, obaveza sprovođenja postupka javne nabavke i zaključenja ugovora sa izvođačem, obaveze dokumentovanja celokupnog procesa realizacije projekta, prava i obaveze jedne i druge ugovorne strane, odnosno način plaćanja.

Prema praksi u sprovođenju svih radnji povezanih sa realizacijom kapitalnih ulaganja finansiranih od strane KUJU, nailazimo na više problema/pitanja koja sugerišemo da JLS sagledavaju prilikom dogovora sa KUJU o otpočinjaju realizacije projekata:

  1. pošto se ulaganje vrši preko JLS na čijoj teritoriji se nalazi objekat obrazovanja, zdravstva ili socijalne politike/zaštite, a isti objekti nisu u javnoj svojini JLS, postavlja se pitanje - ko će vrednost ulaganja proknjižiti u svojoj glavnoj knjizi, odnosno pomoćnim knjigama osnovnih sredstava?
  2. s obzirom na ugovorenu obavezu sprovođenja javne nabavke radova/izgradnje od strane JLS, postavlja se pitanje oko planiranja ukupne pozicije/aproprijacije za konkretno kapitalno ulaganje u budžetu JLS radi sprovođenja postupka nabavke, a da bi bile primenjene odredbe Zakona o javnim nabavkama (odluka o pokretanju postupka sadrži podatke o aproprijaciji u budžetu JLS - obezbeđivanje sredstava iz budžeta);
  3. ukoliko prenos sredstava vrši KUJU direktno na račun izvođača radova, planirana aproprijacija u budžetu JLS će ostati neizvršena i takođe uticati na smanjenje relativnog izvršenja godišnjeg budžeta JLS (ili će se iskoristiti samo za prijem i dalju isplatu vrednosti PDV-a za ugovorene radove, ako je ugovorom o pravima i obavezama između Kancelarije i JLS tako predviđeno);
  4. ukoliko nema učešća JLS u finansiranju konkretnog kapitalnog izdatka, onda celokupan iznos planirane aproprijacije treba da bude pokriven izvorom finansiranja 07 - donacije i transferi od ostalih nivoa vlasti;
  5. pošto nam nisu poznati svi elementi zaključenog ugovora sa Kancelarijom oko regulisanja investitorskih prava, načina plaćanja obaveze za obračunati PDV (preko budžeta JLS), načina predstavljanja konkretnog (konkretnih) projekata u budžetu, konkretne JLS - smatramo da JLS u ulozi investitora, prema sprovedenom postupku JN, ukoliko se obračunati PDV plaća od strane Kancelarije preko budžeta JLS, treba da planira sredstva na aproprijaciji za preuzete obaveze. Iznos sredstava izračunava se na osnovu realno izvedenih radova do kraja budžetske godine, u skladu sa predviđenim rokovima realizacije građevinskih radova, prema izveštajima za svaku privremenu, odnosno okončanu situaciju, a koje su sačinjene na osnovu overenih građevinskih knjiga od strane nadzornog organa;
  6. u budžetu za narednu godinu, shodno prethodnoj stavki, potrebno je planirati aproprijaciju za realizaciju isplate PDV-a u skladu sa veličinom ostatka radova do okončanja svih ugovorenih radova predviđenih zaključenim ugovorom u postupku JN, odnosno obezbediti povećanje aproprijacije u slučaju da dođe do aneksiranja predmetnog ugovora sa izvođačem usled dodatnih (nepredviđenih) radova.