Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li predsednik, zamenik predsednika i članovi Saveta mesne zajednice, kao i članova stalnih i povremenih radnih tela mesne zajednice, imaju pravo na nadoknadu (dnevnice) za svoje angažovanje u mesnoj zajednici?
Članom 74. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 – dr. zakon, 101/16 – dr. zakon, 47/18 ) propisano je da angažovanje predsednika i članova saveta, kao i članova drugih organa mesne zajednice ne podrazumeva stvaranje dodatnih finansijskih obaveza mesnoj zajednici, te stoga mišljenja smo da predsednik, zamenik predsednika, članovi Saveta, kao i članovi stalnih i povremenih radnih tela mesne zajednice nemaju pravo na nadoknadu (dnevnice) za svoje angažovanje u mesnoj zajednici.
Članom 172. stav 5. Zakona o državnim službenicima, propisano je da nameštenik ne može da bude premešten, odnosno raspoređen na radno mesto državnog službenika, osim ako nije izabrani kandidat na javnom konkursu u državnom organu. Imajući u vidu navedeno, da li i nameštenik u JLS može da bude raspoređen, odnosno premešten na radno mesto službenika u JLS, ili ne, shodno Zakonu o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave?
Članom 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon) je propisan redosled radnji pri popunjavanju radnih mesta, koji glasi:
„Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.
Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.
Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.
Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.
Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs.“
Članom 168. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon) je propisano:
U slučaju donošenja novog pravilnika, svi službenici raspoređuju se na odgovarajuća radna mesta u istom zvanju.
Ako novim pravilnikom neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici raspoređuju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
U slučaju promene pravilnika, ako neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
Ako odgovarajuće radno mesto ne postoji, u slučaju donošenja novog, odnosno promene pravilnika, prekobrojni službenik može, uz svoju saglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja, a ako takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen.
Ako se službenik iz stava 4. ovog člana ne saglasi sa raspoređivanjem, odnosno premeštajem rukovodilac donosi rešenje o prestanku radnog odnosa.
Službeniku prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o raspoređivanju, odnosno premeštaju i rešenja kojim se utvrđuje da je službenik neraspoređen.
U slučaju donošenja novog, odnosno izmene pravilnika, službenik može biti raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 133e ovog zakona i druge uslove za rad na tom radnom mestu.
U postupku pripreme pravilnika, poslodavac pribavlja mišljenje reprezentativnog sindikata.
U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja ili premeštaja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Dakle, zakonom nije propisana mogućnost premeštaja odnosno raspoređivanja zaposlenog sa namešteničkog na radno mesto službenika.
Kada se sprovodi javni konkurs, da li član komisije može biti jedan službenik koji je rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto ali je ujedno i službenik koji obavlja poslove ljudskih resursa?
Pre raspisivanja javnog konkursa za popunu izvršilačkih radnih mesta i za prijem pripravnika, službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije svojim rešenjem obrazuje konkursnu komisiju od tri člana.
Konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, odnosno prima pripravnik i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima.
U svakom pojedinačnom slučaju konkursna komisija utvrđuje koje će se stručne osposobljenosti, znanja i veštine proveravati u izbornom postupku i način njihove provere.
Vlada uredbom bliže uređuje postupak sprovođenja internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta, kao i kakve se stručne osposobljenosti, znanja i veštine vrednuju u izbornom postupku, način njihove provere i merila za izbor na radna mesta.
Uredbom iz stava 4. ovog člana utvrđuju se merila za izbor na radna mesta kojim će se predvideti davanje prvenstva jednako kvalifikovanim kandidatima pripadnicima nacionalnih manjina, u cilju postizanja odgovarajuće zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i pune ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i građana koji pripadaju većini.”
Navedeni član koji se odnosi na sastav komisije koja sprovodi izborni postupak za javni konkurs se razlikuje od člana 85. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave kojim se reguliše pitanje sastava komisije za interni konkursa, a koji glasi:
“Interni konkurs sprovodi konkursna komisija od tri člana.
Konkursnu komisiju za sprovođenje internog konkursa imenuje službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije tako da konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, službenik koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima”.
Dakle, u slučaju sprovođenja javnog konkursa, a shodno zakonskim odredbama, u sastav komisije ne ulazi rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, pa stoga u konkretnom slučaju nema nikakvih prepreka da član komisije bude službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima, što je i zakonska obaveza.
Radi se o učeniku koji je završio osnovnu školu po IOP-2 i upisao je srednju školu. Da li je potreban izlazak na Interresornu komisiju za nastavak rada po IOP-2 tokom prvog razreda srednje škole?
Za učenika koji se u osnovnoj školi obrazovao u skladu sa IOP2 i upisao je srednju školu, nije neophodan ponovni izlazak na Komisiju. Stručni tim za inkluzivno obrazovanje u školi, a na osnovu praćenja napredovanja učenika procenjuje koja vrsta podrške je potrebna detetu. Često se dešava da učeniku nije potreban IOP za sve predmete.
U slučaju da je učeniku potrebna još neka vrsta podrške iz sistema obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite, Komisija procenjuje i na osnovu toga donosi Mišljenje u kome se nalaze predložene mere. U skladu sa Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", br. 80/18), te mere mogu biti:
Da li nadležni organ koji sprovodi objedinjenu proceduru, pravosnažnu upotrebnu dozvolu koja je izdata u postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, istu dostavlja nadležnom organu za poslove državnog premera i katastra preko e-šaltera ili preko CEOP-a?
Dostava upotrebne dozvole organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra propisana je članom 48. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem (“Službeni glasnik RS” br. 113/15, 96/16 i 120/17).
Prema članu 48. Pravilnika, u roku od pet radnih dana od dana pravnosnažnosti upotrebne dozvole, nadležni organ po službenoj dužnosti dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra:
Ovim Pravilnikom, kao što je navedeno u članu 1. bliže se propisuje predmet i postupak sprovođenja objedinjene procedure kroz Centralni informacioni sistem za elektronsko postupanje u okviru objedinjene procedure u postupcima za izdavanje akata u ostvarivanju prava na izgradnju i upotrebu objekata (u daljem tekstu: CIS), a posebno način razmene dokumenata i podnesaka u objedinjenoj proceduri elektronskim putem, odnosno ovim pravilnikom je propisano da se dostava vrši kroz CIS (Centralni informacioni sistem), u cilju evidentiranja u javnoj elektronskoj bazi podataka CEOP-u (Centralna evidencija objedinjenih procedura).
Prema tome, nadležni organi dokumentaciju iz člana 48. Pravilnika dostavljaju kroz pokretanje zahteva kroz aplikativni sistem CEOP.