Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePočele su da stižu elektroniski poreske prijave PPI-1, međutim kada se validiraju pokazuju se neke greške kao što su: nedostaje broj dana, površina, i sl. Na koji način da se to ispravi, s obzirom na to, da sada ne može da se menja prijava podneta preko portala, a do sada je to rađeno zaključkom kojim se nalagalo da se otkloni greška odnosno dopuni prijava?
Aplikacija elektronskog prijema poreskih prijava ne vrši dovoljne validacije (zbog kratkog vremena za njenu izradu), tako da u sistem stižu prijave koje su nepotpune ili matematički neispravne. Poreska prijava za koju je obveznik dobio potvrdu da je primljena u LPA, po pravilu bi trebalo da znači i da je po njoj utvrđen porez, odnosno da je prošla osnovne formalne I matematičke kontrole. Međutim, pošto aplikacija to sada ne obezbeđuje, prijave koje su ušle u sistem moraće da se obrađuju, u smislu da se proverava ispravnost.
Nakon prijema elektronske poreske prijave prvo treba izvršiti prenos prijave i izvršiti proveru kroz validaciju, koja će izbaciti sve osnovne formalne i matematičke greške, ako postoje.
Članom 117g. ZPPPA propisano je da se u postupku prijema i obrade poreske prijave proverava tačnost i potpunost poreske prijave i da ako poreska prijava sadrži nedostatak, tada poreski organ obaveštava podnosioca prijave o tim nedostacima. LPA će sada morati da koristi ovu odredbu kao osnov da obveznika obavesti da prijava PPI-1 koja je podneta sadrži nedostatke i da treba da dostavi novu, ispravnu prijavu. Obaveštenje iz člana 117g. ZPPPA može biti poslato obvezniku mejlom ili u pisanoj formi putem pošte ili na drugi način, pri čemu je bitno da se isprati da li je obveznik po njemu postupio i podneo novu prijavu.
Aplikacija ne daje mogućnost da se neispravna prijava vrati obvezniku, već on mora podneti novu koja će proći validacije.
Nakon podnošenja nove prijave, stara (neispravna) prijava može biti stavljena u status “odbijena”, jer ista ne treba da bude proknjižena.
Da bi se razlikovale prijave koje su proverene kroz validaciju i one koje nisu, može se za one za koje su poslata obaveštenja prebaciti privremeno u status “nepotpuna”, a onda nakon prijema nove prijave (dostavljene po obaveštenju) u status “odbijena”.
Svakako ova prva validacija ne znači i suštinsku kontrolu same prijave, tako da će se u postupku poreske kontrole naknadno proveravati i ta vrsta ispravnosti utvrđenog poreza (npr. osnovica fer vrednost, pogrešna zona, pogrešna cena, poresko oslobođenje bez osnova i dr.). Da bi se poreska kontrola vršila u ovoj godini primenom ZPPPA biće potrebno da aplikacija omogući prijem poreske prijave u postupku poreske kontrole, koja mora imati poseban naziv, bilo da je podneta od poreskog obveznika ili od strane LPA, da bi se razlikovala od redovnih poreskih prijava i izmenjenih poreskih prijava.
Za sada je bitno da se poreske prijave prime što tačnije u smislu potpunosti i matematičke ispravnosti.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Postupajući po nalogu drugostepenog organa, vraćen je predmet na ponovni postupak. Kako je reč o postupku (nekadašnje) kancelarijske kontole koja je sprovođena prema odredbama čl. 119-122. ZPPPA, da li u ponovnom postupku treba primeniti važeći ZPPPA (s obzirom na to da su čl. 119-122. brisani) ili ipak treba ponavljati postupak po “starom zakonu” i sačinjavati zapisinik o kontroli po članu 121. “starog“ Zakona?
Članom 5. ZPPPA uređeno je vremensko važenje poreskih propisa. Prema stavu 3. ovog člana ZPPPA, radnje u poreskom postupku regulisane su propisima koji su na snazi u vreme kada se preduzimaju. Prema tome, u ponovnom postupku, koji se sprovodi u 2019. godini, nakon stupanja na snagu novih odredbi ZPPPA o poreskoj kontroli, primeniće se nove odredbe ZPPPA i sprovešće se poreska, a ne kancelarijsku kontrolu. Napominjemo da je stavom 1. ovog člana ZPPPA propisano da se poreska obaveza utvrđuje na osnovu propisa koji su bili na snazi u vreme njenog nastanka, osim ako je, u skladu s ustavom i zakonom, za pojedine odredbe zakona predviđeno da imaju povratno dejstvo. Navedeno znači da, ako se npr. u ponovnom postupku utvrđuje porez na imovinu za 2017. godinu, primenjivaće se odredbe Zakona o porezima na imovinu koje su tada bile na snazi, kao i akta jedinice lokalne samouprave (zone, cene, stope) koje su važile za 2017. godinu.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Poreskom obvezniku - DOO (pravno lice) uručena je opomena sa stanjem duga na dan 27.02.2019. godine na računu Komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru. Poreski obveznik je podneo primedbu na knjigovodstveno stanje iskazano u opomeni i pozvao se na član 114ž. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji - apsolutna zastarelost. Činjenično stanje porerskog obveznika je sledeće: 2006. zadnji put utvrđena obaveza; 2010. godine na dan 1.01. urađen je otpis zaduženja iz prethodnih godina (iznos rešenja 2006. godine) i storno zaduženje zatezne kamate iz prethodnog perioda; 2010. godine je bilo uplata - preknjiženja 2013. godine izvršen otpis 50% kamate po odluci (Zakon o uslovnom otpisu kamata i mirovanju poreskog duga); 2014. godine izvršen otpis 50% kamate; 2015. i 2016. godine glavni dug podeljen na rate. Kako postupiti u navedenom slučaju?
Prema navodima u pitanju propizilazi da je obaveza za 2006. godinu stornirana, što znači da je dug na dan 31.12.2006. godine trebalo da sadrži obaveze zaključno sa 31.12.2005. godine (poslednja mesečna obaveza za decembar 2005. je verovatno dospela 15 .januara 2006., zbog toga se polazi od duga iz 2006).
Prema odredbama ZPPPA o zastarelosti, LPA je trebalo da do 31.12.2011. godine preduzme radnju protiv poreskog dužnika u cilju naplate dugovanog poreza, kako bi izvršila prekid zastarelosti.
Storniranje neosnovanog zaduženja za 2006. godinu u 2010. ne može se smatrati radnjom LPA u cilju naplate duga.
To znači da pošto nije bilo prekida zastarelosti, relativni rok za zastarelost istekao je 31.12.2011., što znači da je nastupila zastarelost prava na naplatu 1.1.2012. godine.
Ulazak u mirovanje i reprogram nakon toga, koji su izvršeni po službenoj dužnosti, nisu mogli da prekinu zastarelost jer su se desili nakon isteka relativnog roka zastarelosti od 5 godina.
Takođe, ni opomena izdata u 2019 nije mogla da prekine zastarelost.
Prema tome, za ovog obveznika je zastarelost nastupila još 1.1.2012. godine(relativna), a apsolutni rok za zastarelost ovom obvezniku je svakako istekao 31.12.2016. godine.
Pošto se obveznik pozvao na zastarelost, smatramo da ima osnova da mu se donese rešenje o prestanku poreske obaveze zbog zastarelosti.
Napominjemo da su sve uplate koje su izvršene do 31.12.2016, kada je istekao rok za apsolutnu zastarelsot, naplatile dospela dugovanja i ne mogu ostati kao preplata.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako je počelo elektronsko podnošenje poreskih prijava pravnih lica, da li je potrebno štampati prijave iz programa i zavoditi ih kroz pisarnicu, odnosno formirati novi predmet za svaku od prijava ili ne? Na koji način evidentirati svaku od prijava i šta priložiti u novoformirani predmet, ukoliko je to potrebno?
Poreske prijave PPI-1 primljene elektronskim putem ne treba štampati, jer elektronski prijem poreskih prijava je upravo i uveden da se iste ne bi dostavljale u papiru. Prilikom prijema poreskih prijava PPI-1 elektronskim pitem, svaka prijava ima svoj broj i datum. Aplikacija dozvoljava da se broj prijave može izmeniti, što je ostavljeno na volju svakoj LPA. Nema potrebe menjati broj prijave koji je dodeljen i svakako je jedinstven jer je to broj o kome je i obveznik obavešten.
Aplikacija bi trebalo da omogući da se primljene prijave (sve ili za pojedine statuse) eksportuju u excel tabelu, koja bi u tom slučaju predstavljala popis akata.
Ukoliko želite da pravite posebnu evidenciju primljenih prijava kroz „ručni“ popis akata, u tom slučaju mora se voditi računa da se svakoj prijavi dodeli poseban broj koji mora biti jedinstveni.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li su obveznici koji vode poslovne knjige a nemaju imovinu u obavezi da podnose prazne PPI-1 odnosno da popunjavaju PPI-1 sa nulama preko JLS, s obzirom na to da su knjigovođe prijavile da sistem to ne dozvoljava, odnosno da Insitut Mihajlo Pupin nije predvideo tu opciju?
Obavezu podnošenja poreske prijave imaju obveznici za nepokretnosti za koje postoji predmet oporezivanja propisan članom 2. Zakona o porezima na imovinu.
Znači, obveznici koji nemaju pravo, korišćenje ili državinu na nepokretnosti koja je oporeziva po navedenom članu zakona, ne podnose poresku prijavu.
To važi kako za pravna lica tako i za fizička lica.
Obveznici koji imaju nepokretnosti za koje postoji predmet oporezivanja, a imaju pravo na poresko oslobođenje, dužni su da podnesu poresku prijavu u propisanom roku i da u Prilogu 2 popune podatke, a u poreskoj prijavi PPI-1 unesu iznos utvrđenog poreza nula dinara.
Znači, mora se razlikovati postojanje oporezivog prava, državine ili korišćenja u skladu sa članom 2. Zakona o porezima na imovinu i ostvarivanje prava na poresko oslobođenje.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.