Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePrilikom vađenja zdravstvene knjižice kao nezaposlenom licu, koliko je dozvoljeno imati ari zemljišta da ne bi išlo preko poljoprivrede?
Pravilnik o mesečnom iznosu prihoda kao cenzusu za sticanje svojstva osiguranog lica ("Sl. glasnik RS" br. 112/2006 i 5/2009) reguliše ovo pitanje, ali ne na nivou veličine zemljišnog poseda već na nivou prihoda koji se stiče sa tog poseda (katastarski prihod). Prihod po članu domaćinstva kao kriterijum se pojmovno i kriterijumski definiše Pravilnikom, a bliže utvrđenje iznosa za kalendarsku godinu vrši RFZO na osnovu statističkih podataka.
Na osnovu ovako utvrđenih kriterijuma i cenzusa, mesno nadležna filijala RFZO, na zahtev nezaposlenog lica ocenjuje ispunjenost uslova za sticanje svojstva osiguranika na teret budžeta RS ili na teret samog osiguranika po osnovu prihoda od poljoprivrede.
Ocena ispunjenosti uslova zavisi od više faktora, od statusa poljoprivrednika, gazdinstva ili samo poseda do visine katastarskih prihoda i poreske osnovice što su kategorije koje procenjuje poreska uprava odnosno nadležna uprava (sekretarijat) javnih prihoda za odgovarajuće područje na kome je mesto prebivališta i/ili mesto gde se nepokretna imovina nalazi.
Iskustvo u obradi ovakvih predmeta pokazuje da je najčešća granica veličine poseda za sticanje prava osiguranika na teret budžeta 0,5 hektara, odnosno 50 ari, odnosno 500 kvadratnih metara obradivog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu podnosioca zahteva.
Naravno da katastarski prihod na obradivom zemljištu nije isti u zavisnosti od kategorije zemljišta, pa ovo pravilo ne treba shvatiti kao isključivo, jer bi, da je to tako ovakav cenzus bio unet u Pravilnik. Uz navedeno bitna je i činjenica da li nezaposleno lice živi na posedu čiji je vlasnik, kao i da li neko od članova porodičnog domaćinstva ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo na adresi prebivališta nezaposlenog lica. Naravno i eventualni prihodi od imovine, tipa zakupi i sl.
Pravilnik na interaktivan način gleda na postupak utvrđivanja prihoda člana porodičnog domaćinstva i podnosioca zahteva, a odgovor je dat pod pretpostavkom da je u pitanju situacija kada je podnosilac zahteva vlasnik obradivog poljoprivrednog zemljišta.
Radi se o zaposlenom koji pet godina ima zvanje viši referent, a plata obračunava po nižem koeficijentu odnosno prima lični dohodak kao mlađi referent? U rešenju/ugovoru o radu piše da će plata biti obračunavana na taj način sve do stupanja na snagu Zakona o platama. Kako prevazici taj problem?
Što se tiče utvrđivanja plate zaposlenih u JLS, do početka primene Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, nastavljaju da se primenjuju postojeći propisi, odnosno Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. Visina koeficijenta i dodatnih koeficijenata, kao i uvećanja koeficijenata, koji su utvrđeni navedenom uredbom, korespondira sa složenošću i odgovornošću poslova koji se obavljaju u odgovarajućim zvanjima.
S tim u vezi, do izmene u visini osnovnog koeficijenta koji se vezuju za zvanje službenika, kao i dodatnog koeficijenta koji se vezuje takođe za zvanje, može doći ukoliko službenik bude raspoređen, odnosno premešten na radno mesto na kome se poslovi obavljaju u drugom zvanju koje podrazumeva drugačiju složenost i odgovornost poslova.
Da li osnov za podnošenje zahteva IRK može biti ostvarenje prava na uvećani dečji dodatak, kod porodice sa izuzetno niskim socio-ekonomskim statusom. A posle u mišljenju komisije da stoje i druge vrste podrške kao što su IOP2 i drugo jer je komisija utvrdila i ove potrebe?
Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom („Službeni glasnik RS“, broj 80/2018) u članu 3. tačka 1. navodi mere dodatne podrške koje se, u skladu sa propisima, realizuju na osnovu mišljenja Komisije. Na listi ovih mera je i ostvarivanje prava na uvećanje dečjeg dodatka. U skladu sa navedenim, ostvarivanje prava na uvećani dečiji dodatak može biti osnov za podnošenje zahteva Interresornoj komisiji.
Bez obzira na razlog naveden u zahtevu, IRK je obavezna da u okviru mišljenja, odnosno individualnog plana podrške, objedini sve mere podrške za koje smatra da su potrebne detetu, učeniku ili odraslom.
Imajući u vidu odredbe člana 56. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, kao i da zakon ne predviđa slučaj da se javni konkursi za postavljenje načelnika opštinske uprave ne okonča postavljenjem načelnika opstinske uprave, da li postoji mogućnost da se vršiocu dužnosti načelnika opštinske uprave produži trajanje mandata, ako je na položaju već proveo 6 meseci, 3 plus 3? Konkurs za postavljenje načelnika opštinske uprave je raspisivan za vreme trajanja v.d. stanja više puta, ali nije uspeo jer nije bilo prijava. Nijedan od preostalih službenika iz opštinske uprave koji ispunjavaju uslove za postvaljenje na položaj vršioca dužnosti načelnika ne želi da bude postavljen na položaj ni kao vršilac dužnosti, obzirom na odgovornost i obaveze koje nosi položaj.
Postavljenje vršioca dužnosti načelnika uprave uređeno je članom 56. Zakona koji kaže da ukoliko nije postavljen načelnik uprave, kao ni njegov zamenik, do postavljenja načelnika uprave, kao i kada načelnik uprave nije u mogućnosti da obavlja dužnost duže od 30 dana, Veće može postaviti vršioca dužnosti - službenika koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, koji će obavljati poslove načelnika uprave, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa. Ukoliko službenik na položaju nije postavljen, javni konkurs za popunjavanje položaja se oglašava u roku od 15 dana od postavljenja vršioca dužnosti. U slučaju da se javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca. Po isteku ovih rokova postavljeni službenik se raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.
Iz odredbi zakona zaključujemo da nije ostavljena mogućnost da se rok od 3+3 meseca za postavljenje vršioca dužnosti može produžiti nakon isteka tog perioda, kako sa licem koje je bilo postavljeno za vršioca dužnosti, tako i sa drugim licem.
Da li zahtev za promenu tromesečne kvote odobrava Odeljenje za finansije i budžet, odnosno da li treba zahtev da ide na Opštinsko veće i veće da donese rešenje ili neki drugi interni akt?
Članom 101. stav 1. tačka 1) podtačka (2) Zakona o budžetskom sistemu, definisano je da trezor lokalne vlasti obavlja finansijsko planiranje, koje obuhvata definisanje tromesečnih i mesečnih kvota preuzetih obaveza i plaćanja. Shodno tome, zahtev za promenu tromesečne kvote potrebno je uputiti Odeljenju za finansije-lokalnom trezoru, koje će razmotriti opravdanost zahteva i obavestiti budžetskog korisnika da li mu je zahtev odobren i iznos novoodobrene kvote. Obzirom da trezor dostavlja korisnicima iznos odobrenih kvota u vidu obaveštenja ili na propisanom obrascu ukoliko je lokalna samouprava uvela procedure za odobravanje kvota, mišljenja smo da nije potrebno donositi posebno rešenje.