Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li su JLS obavezne da u Budžet RS od decembarske plate zaposlenih koja je isplaćena u januaru 2020. godine uplaćuju 10% na ime razlike u plati po osnovu privremenog umanjenja osnovice, s obzirom da je Zakon prestao da važi 01.01.2020. godine?
Članom 2. Zakona o prestanku važenja Zakona o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plata odnosno zarada i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava kaže da osnovica, odnosno vrednost radnog časa, vrednost boda i vrednost osnovne zarade (u daljem tekstu: osnovica), za obračun i isplatu plata, odnosno zarada kod korisnika javnih sredstava iz člana 2. stav 1. tač. 1)-3) Zakona primenjivaće se u visini koja je utvrđena u skladu sa zakonom u trenutku stupanja na snagu ovog zakona. Osnovica za obračun i isplatu plata, odnosno zarada kod korisnika javnih sredstava iz člana 2. stav 1. tač. 4)-6) Zakona primenjivaće se u visini koja je bila utvrđena do dana stupanja na snagu Zakona.
Primeri iz drugih lokalnih samouprava ukazuju da su za decembarsku platu obračunavali i uplaćivali razliku u plati u visini od 10% po osnovu privremenog umanjenja osnovice, bez obzira da li je isplata bila u januaru.
Direktni i indirektni korisnici budžeta imaju obavezu usklađivanja finansijskih planova sa Odlukom o budžetu posle njenog usvajanja, usvajanja takvih planova na njihovim upravnim odborima - indirektni korisnici, i mesne zajednice na njihovim savetima. Da li takve usvojene finansijske planove treba da usvoji i Skupština lokalne vlasti s obzirom da je to već usvojeno usvajanjem Odluke o budžetu? Da li usaglašene finansijske planove direktnih korisnika sa Odlukom o budžetu treba da usvoji Skupština lokalne vlasti, s obzirom da je to već usvojeno Odlukom o budžetu?
Članom 50. Zakona o budžetskom sistemu propisano je da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona, odnosno odluke o budžetu, direktni korisnici budžetskih sredstava, koji su, u budžetskom smislu, odgovorni za indirektne korisnike budžetskih sredstava, vrše raspodelu sredstava indirektnim korisnicima u okviru svojih odobrenih aproprijacija i o tome obaveštavaju svakog indirektnog korisnika.
Indirektni korisnici vrše usaglašavane svojih finansijskih planova u skladu sa aproprijacijama odobrenim Odlukom o budžetu lokalne vlasti i iste je potrebno da usvoji njihov organ upravljanja (upravni odbor, savet mesne zajednice, školski odbor). Tako usaglašene finansijske planove, usvojene od strane organa upravljanja, indirektni korisnici dostavljaju nadležnom Odeljenju za finansije.
Dakle, nije potrebno ponovo da ih usvaja Skupština lokalne vlasti, obzirom da su oni već razmatrani prilikom usvajanja Odluke o budžetu.
Koji iznos dnevnice za službeno putovanje u zemlji treba isplaćivati zaposlenima u turističkoj organizaciji kao indirektnom korisniku budžeta?
Članom 118. stav 1. tačka 2) Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje), propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu za vreme provedeno na službenom putovanju u zemlji.
Članom 3. Zakona o radu propisano je da se kolektivnim ugovorom kod poslodavca, u skladu sa zakonom, uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa i međusobni odnosi učesnika kolektivnog ugovora.
Takođe, istim članom definisano je da je pravilnik o radu opšti akt preduzeća kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa kao i slučajevi u kojima se donosi pravilnik o radu:
1) ako kod poslodavca nije osnovan sindikat ili nijedan sindikat ne ispunjava uslove reprezentativnosti ili nije zaključen sporazum o udruživanju u skladu sa ovim zakonom;
2) ako nijedan učesnik kolektivnog ugovora ne pokrene inicijativu za početak pregovora radi zaključivanja kolektivnog ugovora;
3) ako učesnici kolektivnog ugovora ne postignu saglasnost za zaključivanje kolektivnog ugovora u roku od 60 dana od dana započinjanja pregovora;
4) ako sindikat, u roku od 15 dana od dana dostavljanja poziva za početak pregovora za zaključivanje kolektivnog ugovora, ne prihvati inicijativu poslodavca.
Obzirom da ne postoji kolektivni ugovor za zaposlene u turističkim organizacijama (odnosno ne postoji uopšte za oblast turizma), turistička organizacija osnovana od stane jedinice lokalne samouprave može u slučajevima predviđenim u članu 3. Zakona o radu, doneti pravilnik o radu kojim će između ostalog definisati pravo zaposlenog na naknadu troškova za službena putovanja u zemlji kao i iznos naknade (dnevnice). Pravilnik o radu donosi nadležni organ kod poslodavca, utvrđen zakonom, odnosno osnivačkim ili drugim opštim aktom poslodavca, a kod poslodavca koji nema svojstvo pravnog lica donosi ovlašćeno lice u skladu sa zakonom. Pravilnikom se ne mogu utvrditi manja prava za zaposlene niti se zaposleni može staviti u nepovoljnji položaj od onoga što je utvrđeno Zakonom o radu.
U skladu sa članom 18. stav 1. tačka 2) Zakona o porezu na dohodak građana (“Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn. i 86/2019), ne oporezuje se do 2.349,00 dinara po osnovu cele dnevnice, odnosno do pripadajućeg iznosa za polovinu dnevnice, utvrđene na način i u skladu sa propisima nadležnog državnog organa. Na iznos preko toga plaća se porez po stopi od 10%.
Šta se tačno podrazumeva pod naučnom oblasti “pravne nauke“, s obzirom da se često na konkursima za određena mesta službenika na položaju kao uslov traži visoko obrazovanje iz naučne oblasti „pravne nauke“. Sa kojim sve diplomama kandidati ispunjavaju uslove da su završili pravne nauke. Da li se i diploma policijske akademije treće ili četvrte godine smatra oblašću „pravnih nauka“?
Pravilnikom o listi stručnih, akademskih i naučnih naziva ("Službeni glasnik RS", br. 53/2017, 114/2017, 52/2018, 21/2019.), koji je utvrdio Nacionalni savet za visoko obrazovanje, definisana je Lista stručnih, akademskih i naučnih naziva sa naznakom zvanja odgovarajućeg stepena studija iz odgovarajućih obrazovno-naučnih i obrazovno-umetničkih oblasti i skraćenice tih naziva.
Da li se na lice koje je izabrano na konkursu i prošlo obuku i položilo ispit za obavljanje poslova komunalnog milicionara po Zakonu o komunalnoj miliciji (Lex specialis), a u kome nema pojašnjenja odredaba o pripravničkom stažu, primenjuje čl. 125. i 126. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 113/2017 - dr. zakon)? Da li je za buduće zaposlene komunalne milicionare obavezan pripravnički staž prilikom zaposlenja na neodređeno vreme, koliko dugo i od čega zavisi dužina pripravničkog staža? Da li je pripravnički staž obavezan samo za lica koja zasnivaju radni odnos u komunalnoj miliciji, a nisu predhodno radila u organima lokalne samouprave, državne uprave ili državnim službama? Da li poslodavac može ili mora da gore navedenim licima odredi Rešenjem pripravnički staž i koliko dugo?
Članom 35. Zakona o komunalnoj miliciji („Sl. glasnik RS“, broj 49/19) je propisano:
„Komunalni milicionar, pored uslova predviđenih propisima iz člana 34. ovog zakona, mora da ispunjava i posebne uslove, i to da:
Psihofizičku sposobnost iz stava 1. tačka 1) ovog člana utvrđuje Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika Ministarstva unutrašnjih poslova i izdaje lekarsko uverenje o tome na način predviđen za proveru psihofizičke sposobnosti policijskih službenika.
Izuzetno, u radni odnos za obavljanje poslova komunalnog milicionara može se primiti policijski službenik u statusu ovlašćenog službenog lica, preuzimanjem iz Ministarstva unutrašnjih poslova, pod uslovom da ispunjava i ostale uslove predviđene ovim zakonom.
Na popunjavanje radnih mesta komunalnih milicionara putem preuzimanja na osnovu stava 3. ovog člana, shodno se primenjuju propisi koji se odnose na preuzimanje službenika“.
S druge strane, članom 34. Zakona o komunalnoj miliciji je predviđeno da na prava i dužnosti iz radnog odnosa komunalnih milicionara primenjuju se propisi koji uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
Međutim, u kontekstu postavljenog pitanja ključan je član 37. Zakona o komunalnoj miliciji, kojim je predviđeno sledeće:
„Stručno osposobljavanje za obavljanje poslova komunalnog milicionara sprovodi se pre polaganja ispita za komunalnog milicionara.
Nadležni organ jedinice lokalne samouprave sa nezaposlenim licem (u daljem tekstu: kandidat za komunalnog milicionara) zaključuje ugovor o stručnom osposobljavanju bez naknade, radi stručnog osposobljavanja za obavljanje poslova komunalnog milicionara i polaganje ispita za komunalnog milicionara.
Ugovor iz stava 2. ovog člana zaključuje se najduže na godinu dana.
Uslovi i način izbora kandidata za komunalnog milicionara za stručno osposobljavanje iz stava 1. ovog člana, elementi ugovora o stručnom osposobljavanju, kao i prava i obaveze kandidata za komunalnog milicionara i organa jedinice lokalne samouprave po okončanju stručnog osposobljavanja i druga pitanja od značaja za stručno osposobljavanje, utvrđuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
Program stručnog osposobljavanja za obavljanje poslova komunalnog milicionara, koji obavezno sadrži stručno-teorijski deo i praktični deo programa, način provere stručne osposobljenosti kandidata za komunalnog milicionara, način vrednovanja i verifikacije programa i projekciju troškova programa po jednom učesniku, sporazumno donose ministar nadležan za sistem lokalne samouprave i ministar nadležan za unutrašnje poslove.
Program stručnog osposobljavanja iz stava 5. ovog člana i proveru stručne osposobljenosti kandidata za komunalnog milicionara sprovodi ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, u saradnji sa ministarstvom nadležnim za sistem lokalne samouprave.
Po sprovedenom programu stručnog osposobljavanja iz stava 5. ovog člana i provere stručne osposobljenosti kandidata za komunalnog milicionara, ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove dostavlja nadležnom organu jedinice lokalne samouprave uverenje (sertifikat) o ostvarenom uspehu kandidata za komunalnog milicionara.
Troškovi stručnog osposobljavanja iz stava 1. ovog člana obezbeđuju se u budžetu jedinice lokalne samouprave“.
S obzirom na odredbe citiranog člana 37. Zakona o komunalnoj miliciji nema mesta primeni odredbi Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave koje regulišu položaj pripravnika i pripravničkog staža.