Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li lice može biti raspoređeno na neko drugo radno mesto ili se istom može promeniti zvanje u savetnik obzirom na 5 godina radnog iskustva u struci ili je potrebno da prođe neko određeno vreme, u cilju utvrđivanja drugačijeg koeficijent za obračun plate?
Napredovanje službenika u organima lokalne samouprave uređeno je Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon, 114/2021). Članom 133đ predviđeno je da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Na osnovu člana 133e istog zakona rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se". Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar". Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.
Dakle, ukoliko postoji upražnjeno radno mesto i ukoliko službenik ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu, dodatni uslovi za napredovanje su ocene službenika.
Upotrebna dozvola može se izdati i na osnovu konačnog rešenja o građevinskoj dozvoli i prijavi radova iz člana 148. ovog zakona, na rizik i odgovornost investitora. Po presudi upravnog suda poništena je građevinska dozvola i predmet je vraćen na ponovni postupak. Šta se dešava sa upotrebnom, da li se ona poništava pre izdavanja nove ili po pravnosnažnosti nove dozvole?
Prema odredbama člana 158. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se upotrebna dozvola izdaje na osnovu pravnosnažnog rešenja o građevinskoj dozvoli i prijavi radova iz člana 148. ovog zakona.
Konačnost rešenja o građevinskog dozvoli je nastupila ukoliko je drugostepeni organ potvrdio rešenje prvostepenog organa, i na osnovu takvog rešenja je moguće doneti upotrebnu dozvolu i to je u redu. Rešenje o građevinskoj dozvoli nije postalo pravosnažno jer je pokrenut upravni spor pred Upravnim sudom.
Međutim, kako je Upravni sud poništio rešenje drugostepenog organa i pretpostavljamo spise predmeta vratio prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje isti je u obavezi da postupi prema rešenju drugostepenog organa i presudi Upravnog suda i donese novo na zakonu zasnovano rešenje.
Novo rešenje biće osnov da se izdavanje nove upotrebna dozvola pod uslovom da se izvrši prijava radova i rešenje postane pravosnažno.
Mišljenja smo da imajući u vidu da je otpao osnov donošenja upotrebne dozvole (građevinska dozvola je poništena) da se i rešenje o upotrebnoj dozvoli mora poništiti po službenoj dužnosti od strane postupajućeg organa.
Nakon donošenja nove građevinske dozvole, uz ostale dokaze pokrenuti postupak za donošenje nove upotrebne dozvole sa pozivom na novu građevinsku dozvolu.
Da li žalba Upravnom sudu izjavljena protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja na lokalnom referendumu, odlaže datum ponovljenog glasanja, s obzirom da se isto mora sprovesti u roku od 10 dana od dana donošenja rešenja o sprovođenju ponovnom glasanja, shodno članu 117. Zakona o izboru narodnih poslanika?
Po Zakonu o izboru narodnih poslanika, žalbe Upravnom sudu se ne mogu podneti protiv odluka Republičke izborne komisije donetih u svrhu sprovođenja izbora, već isključivo protiv rešenja donetih po prigovorima izjavljenim Republičkoj izbornoj komisiji u postupcima zaštite izbornog prava, kako je to propisano članom 156. Zakona o izboru narodnih poslanika.
Tako je npr. članom 115. stav 4. Zakona o izboru narodnih poslanika propisano da se protiv rešenja kojim se po službenoj dužnosti konstatuje da se na biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja podnosi prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji Republičke izborne komisije. Žalba Upravnom sudu bi, dakle, mogla da se podnese tek po donošenju rešenja po prigovoru, a ne pre.
Odredba identičnog smisla sadržana je u članu 116. stav 4. kada je u putanju rešenje kojim se po službenoj dužnosti poništava glasanje na biračkom mestu.
Međutim, smatramo da prigovor protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja uopšte i nije dopuštena, jer takvo rešenje predstavlja akt sprovedbenog karaktera, koje se zasniva na odgovarajućim pravnosnažnim rešenjima nadležnih izbornih komisija i, stoga, ne može da bude napadana pravnim sredstvima. U tom smislu treba konstatovati da član 117. Zakona o izboru narodnih poslanika, koji uređuje ponavljanje glasanja, ne sadrži odredbu o pravnom sredstvu protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja.
Imajući navedeno u vidu, ističemo da žalba izjavljena Upravnom sudu protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja ne može da bude od uticaja na sprovođenje ponovnog glasanja, pogotovo što bi Upravni sud trebalo da tu žalbu odbaci kao nedozvoljenu.
Da li je Uredba o internom konkursu ("Sl. glasnik RS", br. 17/2016) i dalje na snazi, odnosno da li je ispravno sprovesti interni konkurs u skladu sa navedenom uredbom? Ukoliko je moguće sprovesti interni konkurs, imajući u vidu član 20. Uredbe, da li se radi o novom zapošljavanju u smislu člana 27k Zakona o budzetskom sistemu, s obzirom da se radi o zasnivanju radnog odnosa u drugom organizacionom obliku, pri čemu ukupan broj zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu lokalne samouprave ostaje isti?
Članom 35. Zakona o načinu određivanju maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015, 81/2016 - odluka US i 95/2018) predviđeno je da se ovaj zakon primenjuje do 31. decembra 2019. godine.
S obzirom da je Uredba o internom konkursu (“Sl. glasnik RS”, br. 17/2016) bila doneta na osnovu člana 18. Zakona o načinu određivanju maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, to je i uredba prestala da važi 31. decembra 2019. godine i konkursi po ovoj uredbi se ne mogu sprovoditi.
Da li su predmet Zakona o ozakonjenju i objekti za koje je u ranijem postupku izdata građevinska dozvola, ali je prilikom izvođenja radova od iste odstupljeno? Na koji način se obračunava taksa za te objekte? Da li se naplaćuje samo za taj deo koji je bespravno izgrađen, prekoračenjem dozvole?
Najpre je potrebno utvrditi da li je za predmetni objekat moguće izdati rešenje o izmeni građevinske dozvole, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji. Ukoliko to nije moguće, primenjuje se Zakon o ozakonjenju objekata (član 4. St 3).
U oba slučaja, imajući u vidu da je prilikom izdavanja prvog rešenja o građevinskoj dozvoli investitor izmirio potrebne naknade i takse, biće naplaćena taksa samo u odnosu na razliku korisne površine dograđenog dela objekta (potkrovlje). Visina takse za ozakonjenje se utvrđuje na osnovu Izveštaja o zatečenom stanju objekta koji prilaže podnosilac zahteva, u kome je navedena korisna površina i namena objekta koji je predmet ozakonjenja.