Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je u postupku određivanja zemljišta za redovnu upotrebu, ako je zemljište ispod objekta u javnoj svojini opštine, potrebna saglasnost nadležnog organa iste, kao što je takva saglasnost potrebna u slučaju kada je zemljište u javnoj svojini Republike Srbije? Da li je postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu moguće sprovesti isključivo kada je u pitanju zemljište u javnoj svojini Republike Srbije ili i kada je u javnoj svojini opštine?
Nije potrebna saglasnost nadležnog organa JLS. Nadležni organ JLS sprovodi postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu u skladu sa čl. 70. Zakona o planiranju i izgradnji, a ovaj član predviđa obavezu pribavljanja saglasnosti samo od Republičke direkcije za imovinu za slučaj da se radi o zemljištu koje je u javnoj svojini Republike Srbije. Ukoliko se radi o zemljištu koje je u svojini opštine ili grada u tom slučaju odluku o otuđenju zemljišta za redovnu upotrebu donosi nadležni organ JLS u skladu sa Statutom (skupština ili veće), tako da će u svakom slučaju opština/grad biti upoznata sa otuđenjem zemljišta koje je u njenom vlasništvu, jer bez njihove odluke isto se ne može otuđiti. Takođe, u postupak donošenja odluke o otuđenju zemljišta uključeno je i opštinsko/gradsko pravobranilaštvo. Zakon izričito ne propisuje obavezu pribavljanja saglasnosti nadležnog organa opštine/grada, ali je nesporno da su oni uključeni u proceduru otuđivanja zemljišta za redovnu upotrebu. Postupak određivanja zemljišta za redovn upotrebu moguće je sprovoditi i u situaciji kada se radi o zemljištu u svojini grada/opštine, ali i u svojini Republike Srbije, s tim što u situaciji kada je u pitanju zemljište u javnoj svojini Republike, potrebno je pribaviti saglasnost Republičke direkcije za imovinu.
Da li postavljena lica u Pravobranilaštvu mogu da imaju dodatak za dodatno oppterećenje na radu?
Član 41. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave kaže da ako po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca zaposleni radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta zbog privremeno povećanog obima posla ili poslove odsutnog zaposlenog, ima pravo na dodatak za dodatno opterećenje na radu. U pismenom nalogu se navodi i naziv radnog mesta čije poslove će zaposleni obavljati usled privremenog povećanja obima posla, odnosno ime zaposlenog koji je odsutan. Dodatak za prekovremeni rad isključuje dodataka za dodatno opterećenje na radu.
Dakle, smisao ovih odredbi je da se pravo na dodatak za dodatno opterećenje na radu ostvaruje kada se obavljaju poslovi koji nisu u opisu radnog mesta tog zaposlenog, a nalažu se usled povećanog obima posla ili zamene odsutnog zaposlenog.
Kada i kako se inernom revizoru može dodeliti dodatni koeficijent od 10% na osnovni koeficijent?
U skladu sa članom 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama („Sl. glasnik RS“, br. 34/2001, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 116/2008 - dr. zakoni, 92/2011, 99/2011 - dr. zakon, 10/2013, 55/2013, 99/2014 i 21/2016 - dr. zakon) plate izabranih, imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u organima i organizacijama teritorijalne autonomije i lokalne samouprave utvrđuju se na osnovu 1) osnovice za obračun plata (u daljem tekstu: osnovica); 2) koeficijenta; 3) dodatka na platu; 4) obaveza koje zaposleni plaća po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz plate, u skladu sa zakonom. Osnovnu platu izabranih, imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u organima i organizacijama teritorijalne autonomije i lokalne samouprave čini proizvod osnovice i koeficijenta. Osnovicu za obračun i isplatu plata utvrđuje Vlada, koja takođe aktom utvrđuje i koeficijente za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u JLS.
Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon) utvrđeni su osnovni koeficijenti za obračun i isplatu plata, kao i dodatni koeficijenti na osnovu složenosti i odgovornosti poslova. Član 5. stav 2 Uredbe predviđa da se ovako utvrđeni koeficijenti mogu uvećati:
Zaposlenom koji ima pravo na uvećanje koeficijenta po više osnova, ukupno uvećanje koeficijenta ne može biti veće od 10%.
Iz navedenih odredbi vidimo da interni revizori nisu izdvojeni kao grupa kojoj se može dodatno uvećati koeficijent obračunat u skladu sa Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima.
Na koji uplatni račun Turistička organizacija treba da uplati sredstva opštini, da li na 771- memorandumske stavke ili 745?
U skladu sa članom 17. Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem ("Sl. glasnik RS", br. 16/2016, 49/2016, 107/2016, 46/2017, 114/2017, 20/2018, 36/2018, 93/2018, 104/2018, 14/2019, 33/2019, 68/2019, 84/2019, 151/2020, 19/2021, 66/2021 i 130/2021) grupa konta 745000 - Mešoviti i neodređeni prihodi sadrži sintetički konto: 745100 - Mešoviti i neodređeni prihodi. Sintetički konto 745100 - Mešoviti i neodređeni prihodi sadrži analitička konta na kojima se knjiže prihodi po osnovu posebnih propisa, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa Republike, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa teritorijalnih autonomija, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa gradova, mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa opština i mešoviti i neodređeni prihodi u korist organizacija za obavezno socijalno osiguranje.
Grupa konta 745000-Mešoviti i neodređeni prihodi, obuhvata ostale prihode koji se ne mogu predvideti i za koje nije propisan odgovarajući konto u okviru klase 700000-Tekući prihodi.
Obzirom na napred navedeno, mišljenja smo da je indirektni budžetski korisnik jedinice lokalne samouprave (što je u ovom slučaju Turistička organizacija), sredstva dobijena od strane evropske komisije po osnovu refundacije troškova projekta iz 2021. godine, potrebno da uplati na račun budžeta lokalne samouprave na uplatni račun 745-Mešoviti i neodređeni prihodi, odnosno na odgovarajući analitički konto u zavisnosti da li je u pitanju opština ili grad (745151-Ostali prihodi u korist nivoa opština ili 745141-Ostali prihodi u korist nivoa gradova).
Potrebno tumačenje člana 27 k Zakona o budžetskom sistemu u vezi prijema novozaposlenih lica na neodređeno vreme u okviru 70%.
U skladu sa članom 27k Zakona o budžetskom sistemu između ostalog je predviđeno da u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan. Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.
Dakle, ukoliko je korisnik javnih sredstava imao pravo da u 2021. godini zaposli 3 lica bez posebnih dozvola i saglasnosti i to i učini u toj godini, u narednoj godini će se broj lica koje može da primi u radni odnos na neodređeno vreme bez posebnih dozvola i saglasnosti umanjiti za 3 novoprimljenih u prethodnoj, kao što je navedeno u članu 27k stav 1. Zakona o budžetskom sistemu.