Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li i na koji način JLS može od svojih sredstava da izvrši popravku protivgradne lansirne stanice kako bi se stavila u rad?
Zakon o odbrani od grada („Sl. glasnik RS“, br. 54/2015) u članu 16. navodi da Republika Srbija finansira mreže lansirnih stanica i angažovanje izvršilaca za delovanje na gradonosne oblake-strelce na lansirnim stanicama odnosno da se sredstva za finansiranje sistema odbrane od grada obezbeđuju u budžetu Republike Srbije. Samim tim, JLS nemaju pravo da finansiraju navedeno i nažalost, mislimo da za sada ne postoji način da lokalne samouprave sufinansiraju ili finansiraju protivgradne strelce, dok je ovakav Zakon na snazi.
Da li JLS može da izmeni, odnosno odredi dodatne bodove za Pravilnik o merilima za utvrđivanje reda prvenstva za dodelu stambene podrške („Sl. glasnik RS“, br. 75/2017) ili da donese svoj Pravilnik o merilima i kriterijumima za dodelu stambene podrške, shodno primeni na lokalnom nivou?
Imajući u vidu da su kriterijumi reda prvenstva propisani Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada (dalje: Zakon), a merila po tim kriterijumima navedenim pravilnikom, kao i da ne postoji odredba koja bi omogućavala naknadno dodavanje nekog kriterijuma sa određenim merilima, to znači da to nije moguće na drugačiji način regulisati lokalnim aktom.
Inače, samo skupština lokalne samouprave može doneti opšti akt, a to svakako nije pravilnik. Pravilnik kao opšti akt može samo da donese ministar i to ukoliko ima jasan pravni osnov u zakonu koji je donela Narodna skupština RS kao zakonodavni organ.
Ključni opšti akt JLS u ovom slučaju može biti odluka i pravni osnov za odluku o raspolaganju stanovima u javnoj svojini u svrhu stambene podrške je u članu 121. stav 1. tačka 8) Zakona.
Lokalni akt koji bi mogao da posluži za fokusiranje na određenu ciljnu grupu, odnosno specifičnu podgrupu u okviru kategorija korisnika iz člana 89. Zakona ili na određeni obuhvat stanovništva u stambenoj potrebi (npr. mladi) koji bi se odnosio na jednu ili više kategorija (npr. socijalno ugroženi, profesije od interesa za JLS i sl.) je lokalni Program stambene podrške, a pravni osnov za taj akt je član 121. stav 1. tačka 1) Zakona.
Primeri lokalnih akata za stambenu podršku mogu se pronaći u Priručniku za pružanje stambene podrške u JLS.pdf (pogledaj/preuzmi)
Da li je moguće da izborna komisija rešenjem dodeljuje mandat pre konstatovanja prestanka mandata od strane Skupštine opštine, a nakon podnošenja ostavke odbornika, kako bi se moglo na istoj sednici konstatovati podnošenje ostavke i potvrđivanje mandata novom odborniku?
Način na koji će skupština jedinice lokalne samouprave postupati u pogledu konstatovanja prestanka mandata nekom odborniku pre isteka vremena na koji je izabran i popunjavanja tog upražnjenog odborničkog mesta nije predmet uređivanja od strane Zakona o lokalnim izborima, već ta pitanja predstavljaju materiju koja treba da bude uređena poslovnikom skupštine jedinice lokalne samouprave. Član 72. Zakona o lokalnim izborima o popunjavanju upražnjenog odborničkog mesta ne tretira rad skupštine, već lokalne izborne komisije, te odredbe ovog člana ne sprečavaju lokalnu skupštinu da na istoj sednici i konstatuju prestanak i potvrde mandat novom odborniku ukoliko takvu mogućnost dozvoljava poslovnik skupštine. Da li će lokalna izborna komisija odluku o dodeli mandata doneti istog dana ili dva dana po konstatovanju prestanka mandata može i treba da bude predmet dogovora i konsultacija, a činjenica da je zakon propisao tako kratak rok za postupanje lokalne izborne komisije ukazuje na potrebu hitnog postupanja u ovim situacijama, što može dovesti do toga da se mandat dodeli i potvrdi istog dana kada je i konstatovan prestanak tog mandata prethodnom odborniku.
Imajući u vidu formulaciju odredbe člana 72. stav 1. Zakona o lokalnim izborima, prema kojoj „mandat koji prestane odborniku pre nego što istekne vreme na koje je izabran izborna komisija rešenjem dodeljuje prvom narednom kandidatu sa iste izborne liste kojem nije bio dodeljen mandat odbornika u roku od dva dana od dana kada je konstatovano da je prestao mandat“, mišljenja smo da nije pravno moguće da izborna komisija donese rešenje o dodeli mandata radi popune upražnjenog odborničkog mesta pre donošenja odluke skupštine o konstatovanju prestanka mandata. Ovo i stoga što, formalno gledano, izborna komisija tek objavljivanjem i dobijanjem odluke skupštine o prestanku mandata nema zvaničnih saznanja o tome da je nekom odborniku prestao mandat.
Imajući navedeno u vidu, redosled koraka treba da bude sledeći: donošenje odluke skupštine o konstatovanju prestanka mandata, zatim lokalna izborna komisija donosi rešenje o dodeli mandata sledećem odborniku u skladu sa čl. 72. i 73. Zakona o lokalnim izborima i, nakon toga, donošenje odluke skupštine o potvrđivanju mandata novog odbornika.
Može li državni službenik kome je zasnovan radni odnos na neodređeno vreme u državnom organu, primenom odredbe čl. 91. stav 2. Zakona o zaposlenim u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, a u vezi sa članom 49v Zakona o državnim službenicima?
Član 91. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave kaže da organ, služba ili organizacija iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona može preuzeti, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme u drugom organu, službi ili organizaciji kod istog poslodavca. Poslodavac može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme. Preuzimanje službenika vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju uz saglasnost službenika koji se preuzima. Pre preuzimanja iz st. 1. i 2. ovog člana može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Član 49v. Zakona o državnim službenicima, sa druge strane, kaže da službenik koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme u organu autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, gradske opštine, službi i organizaciji koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine na koje se primenjuju propisi kojima se uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima autonomne pokrajine i jedinicama lokalne samouprave, a koji je prijavljen na Evidenciji internog tržišta rada, može biti preuzet bez konkursa u državni organ, ako se o tome sporazumeju rukovodioci koji rukovode navedenim organima, odnosno službom i organizacijom i ako službenik na to pristane. Na preuzimanje službenika iz stava 1. ovog člana shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o preuzimanju državnih službenika.
Iz navedenih odredbi oba zakona može se zaključiti da se službenici zaposleni na neodređeno vreme u organima autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave i službenici zaposleni na neodređeno vreme u državnim organima mogu kretati iz jednih organa uz druge primenom pravila o preuzimanju službenika, uz dodatni uslov za službenike u organima AP i JLS koji se pre preuzimanja u državne organe mora prijaviti na Evidenciju internog tržišta rada, u skladu sa Uredbom o internom tržištu rada državnih organa.
Naručilac ima dva objekta (bazen i salu za održavanje sportskih aktivnosti). Na jednom objektu ima hidro radove za bazen, a na drugom objektu održavanje rasvete. Da li je naručilac u obavezi da sprovede otvoreni postupak sa obe nabavke ili se može postupiti u skladu sa članom 27. stav 1. Zakona o javnim nabavkama?
Naručilac nema smetnji da sprovede dva razdvojena postupka nabavke za navedena dva objekta (bazen i salu za održavanje sportskih aktivnosti). Naime, na bazenu se sprovode hidro radovi, dok se na objektu sprovode usluge (odnosno radovi) održavanja rasvete.
Te dve nabavke su po predmetu radova razdvojene i smatramo da ne predstavljaju tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu.
Međutim, treba voditi računa o iznosu procenjene vrednosti radova sa PDV-om, i u tom smsilu ukazujemo da se ista iskazuje bez PDV-a u smislu člana 30. stav 1. Zakona, te ako je taj iznos ispod iznosa od 3.000.000 dinara bez PDV-a, to ove nabavke (ukoliko su obe nabavke radova) čini nabavkama na koje se Zakon ne primenjuje u smislu odredbe člana 27. stav 1. tačka 1) Zakona.
Dakle, procenjena vrednost se u Planu javnih nabavki iskazuje bez PDV-a i to je relevantan iznos kako za određivanje vrste postupka, tako i za podnošenje i vrednovanje ponuda. I u internom planu nabavki na koje se Zakon ne primenjuje, odnosno u internoj evidenciji tih nabavki svakako treba navesti procenjenu vrednost bez PDV-a kao relevantnu.
Zaključujemo da ukoliko je vrednost nabavke hidro radova ispod 3.000.000 dinara bez PDV-a, tada se na ovu nabavku ne primenjuju odredbe Zakona, ali Naručilac svakako može, ukoliko želi, da i ovu nabavku sprovede kroz otvoreni postupak javne nabavke.
Takođe, ukoliko je vrednost nabavke održavanja rasvete (ako su ovo radovi) ispod 3.000.000 dinara bez PDV-a, nema primene odredbi Zakona.
Međutim, ako su u pitanju usluge održavanja rasvete (a ne radovi), tada je prag primene Zakona 1.000.000 dinara bez PDV-a, i tada bi ova nabavka morala da se sprovede kao javna nabavka u nekom od postupaka po Zakonu.
Naime, prema članu 27. Zakona, za nabavku dobara i usluga procenjene vrednosti 1.000.000 dinara, naručioci će biti dužni da sprovedu postupak javne nabavke, dok za vrednost do 1.000.000 dinara, odnosno 999.999,00 dinara ta nabavka bi bila ispod limita određenog Zakonom.
Za nabavku radova procenjene vrednosti 3.000.000 dinara, naručioci će biti dužni da sprovedu postupak javne nabavke, dok za vrednost do 3.000.000 dinara, odnosno 2.999.999,00 dinara ta nabavka bi bila ispod limita određenog Zakonom.
Odredbom člana 29. Zakona je propisano da nije dozvoljeno određivanje procenjene vrednosti u cilju izbegavanja primene zakona.
Takođe, nije dozvoljena podela predmeta javne nabavke na više nabavki u cilju izbegavanja zakona.
Dodatno, Zakonom je propisano da je naručilac dužan da predmet javne nabavke odredi na način da isti predstavlja tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu.
Imajte u vidu način planiranja budžeta, koji je po pravilu na godišnjem nivou, pravila o određivanju procenjenih vrednosti, a imajući u vidu prethodno navedene odredbe kojima nije dozvoljeno određivanje procenjene vrednosti u cilju izbegavanja primene zakona.