Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Sistem lokalne samouprave

Ukoliko odredba odluke o stupanju na snagu bude suprotna ustavu, da li će Ustavni sud samo tu odredbu oglasiti neustavnom ili će neustavnom biti oglašena cela odluka?


U dosadašnjoj ustavnosudskoj praksi, prema brojnosti i učestalosti postupaka za ocenu ustavnosti i zakonitosti lokalnih propisa, izdvajaju se pojedine grupe predmeta sa istim spornim pitanjem, među kojima su predmeti u kojima je sporno pitanje vezano za objavljivanje i stupanje na snagu propisa.

Iako su pravila vezana za objavljivanje i stupanje na snagu decenijama ustaljena, postupanje u praksi JLS uvek je bilo šarenoliko. Zbog toga je Ustavni sud još 2003. godine objavio stavove vezane za ova pitanja, kako slede u nastavku:

  1. Ustavni sud će zaključkom odbaciti predlog, odnosno incijativu za ocenu ustavnosti opšteg akta koji nije objavljen, jer takav akt nije stupio na snagu u skladu s Ustavom i ne proizvodi pravno dejstvo.
  2. Ako opšti akt, koji je objavljen, sadrži odredbu kojom je određeno da taj opšti akt stupa na snagu pre objavljivanja, Ustavni sud će odlukom utvrditi da ta odredbaopšteg akta nije u saglasnosti s Ustavom.
  3. Ako opšti akt sadrži odredbu kojom je predviđeno stupanje na snagu opšteg akta u roku kraćem od osam dana od dana objavljivanja, a Sud utvrdi, na osnovu obrazloženja akta ili dokumentacije o postupku donošenja, da je donosilac akta utvrdio da za takvo stupanje na snagu opšteg akta postoje konkretni naročito opravdani razlozi, Sud će odbiti predlog, odnosno neće prihvatiti inicijativu za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti.

Ustavni sud će odlukom utvrditi da nije u saglasnosti s Ustavom odredba opšteg akta, kojom je predviđeno stupanje na snagu opšteg akata u roku kraćem od osam dana od dana objavljivanja, a Sud u toku postupka utvrdi da donosilac opšteg akata u postupku donošenja tog akta, nije utvrdio da za takvo stupanje na snagu opšteg akta postoje naročito opravdani razlozi.

Da biste imali potpuniji uvid u način odlučivanja Ustavnog sud po ovom pitanju, predlažemo da se pogledaju pojedine odluke Ustavnog suda koje se odnose na ovo pitanje (na primer, odluka IU-139/2006, objavljena u „Službenom glasniku RS“ broj 82/09; IUo-430/2012 - „Službeni glasnik RS“, broj 43/13;  IU-207/2005 - „Službeni glasnik RS“, broj 123/08, kao brojne druge koje se mogu naći u Biltenima Ustavnog suda).

Sistem lokalne samouprave

Kako numerisati novi pododeljak koji se dodaje Odlukom o dopuni Odluke?

Dodavnje novog pododeljka vrši se na isti način kao dodavanje stavova.

Naime, ukoliko se dodaje novi pododeljak posle poslednjeg pododeljka u propisu, dodati pododeljak treba da se označi narednim malim slovom azbuke sa drugim delom zagrade, a obeležavanje postojećih pododeljaka se ne menja.

Na primer:

 a) „naziv pododeljka“,

 b) „naziv pododeljka“, a zatim dodajemo novi pododeljak koji se označava

 v) „naziv novog pododeljka“.

Ukoliko se novi pododeljak umeće između postojećih pododeljaka, novi pododeljak se označava narednim malim slovom koje sledi posle slovne oznake pododeljka posle kojeg se dodaje, s tim što se slovne oznake pododeljaka koji slede menjaju, odnosno određuju prema novom redosledu proizašlom iz dodavanja pododeljka (vrši se „prenumeracija“ tih pododeljaka).

Na primer,

a) „naziv pododeljka“

b) „naziv novog pododeljka“

v) „naziv pododeljka“, stim što se u odredbi kojom se o dodaje novi pododeljak utvrđuje da dotadašnji pododeljak b) postaje pododeljak v).

Sistem lokalne samouprave

S obzirom da prečišćen tekst odluke ne stupa na snagu, ukoliko nakon izrade zvaničnog prečišćenog teksta treba odluku staviti van snage, šta se navodi u "ličnoj karti" odluke koja se stavlja van snage?

Prečišćen tekst predstavlja skup svih važećih odredaba jednog propisa, ali nije propis – ne stupa na snagu, niti se kasnije donetim propisom iste vrste i predmeta uređivanja, može stavljati van snage.

Kada se stavlja van snage odluka za koju je zvanično utvrđen prečišćen tekst, u završnoj odredbi nove odluke navodi se pun naziv odluke koja prestaje da važi i svi brojevi službenog glasila u kojima su objavljeni: osnovni tekst, sve izmene i dopune (objavljene pre i posle utvrđivanja prečišćenog teksta), kao i sve ispravke, autentična tumačenja i odluke Ustavnog suda, ukoliko ih je bilo. Broj službenog glasila u kojem je objavljen prečišćen tekst tog propisa, se ne navodi, jer, kao što smo naveli, prečišćen tekst nije propis.

Sistem lokalne samouprave

Ukoliko je Poslovnikom skupštine opštine dato ovlašćenje statutarnoj komisiji za utvrđivanje prečišćenog teksta odluka, da li je potrebno i posebno ovlašćenje predvideti odlukom o izmenama i dopunama konkretne odluke?

Da, nužno je dati posebno ovlašćenje tom radnom telu da utvrdi prečišćen tekst upravo te odluke. Ovo posebno ovlašćenje predstavlja pravni osnov za utvrđivanje prečišćenog teksta te odluke i navodi se u uvodnom delu prečišćenog teksta.

Poslovnička odredba koja se navodi, samo određuje koje je radno telo za to ovlašćeno.

Sistem lokalne samouprave

Kako se menja pravilnik?

Pravilnik se menja pravilnikom o izmeni i/ili dopuni pravilnika. Kao i svaki drugi opšti akt, menja se aktom koji ima istu formu i pravnu snagu, po istom postupku kao i akt koji se menja, odnosno dopunjuje, a donosi ga nadležni organ (po pravilu, isti je donosilac oba akta).