Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Na koji način postupa IRK kada zahtev za dodatnom podrškom u obrazovanju podnosi škola, a bez saglasnosti roditelja?

Novim Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom iz 2018. godine, uređeno je da postupak procene potreba za dodatnom podrškom pored roditelja/ zakonskog zastupnika i obrazovne, zdravstvene ili socijalne ustanove uz obaveznu saglasnost roditelja, može pokrenuti i ustanova po službenoj dužnosti.

Predlog ove dopune Pravilnika je potekao od praktičara zbog izuzetnih situacija kada odbijanje roditelja da sarađuje sa predstavnicima obrazovne, zdravstvene ili ustanove socijalne zaštite može da se podvede pod nebrigu i zanemarivanje deteta, a što dalje može imati ozbiljne pravne posledice u pogledu starateljstva nad detetom. Zbog toga mogućnost pokretanja postupaka po službenoj dužnosti ustanove treba da koriste oprezno, kao krajnju meru.

Iz ovog razloga, pre nego što podnese predlog za pokretanje procene za dodatnom podrškom po službenoj dužnosti, ustanova koja pokreće inicijativu je dužna da obavesti nadležni organ starateljstva radi preduzimanja mera iz njegove nadležnosti, kao i da obavi savetodavni rad sa roditeljima/zakonitim zastupnikom.

Preporučujemo da IRK koja dobije predlog o pokretanju postupka procene za dodatnom podrškom po službenoj dužnosti od ustanove koja je pokrenula inicijativu traži dokaze da je obavešten nadležni organ starateljstva, kao i da je ustanova realizovala savetodavni rad sa roditeljima. Sledeći korak bi bio da se obave konsultacije sa nadležnim organom starateljstva koji će, najverovatnije, morati da se uključi kako bi se procena potrebe za dodatnom podrškom sprovela u prirodnom životnom okruženju deteta.

Sistem lokalne samouprave

Da li gradske opstine Grada Beograda imaju status lokalne saouprave u smislu clana 3. stava 1. Zakona o lokalnoj samoupravi?

Polazeći od Ustava Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 98/06), članom 188. stav. 1. je propisano da su jedinice lokalne samouprave opštine, gradovi i grad Beograd. Takođe, član 189. Ustava propisuje da se na teritoriji grada mogu obrazovati dve ili više gradskih opština. Gradske opštine se obrazuju Statutom, kojim se uređuju poslovi iz nadležnosti grada koje vrše gradske opštine.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon i 47/18) članom 3. stav 1. je propisano da se lokalna samouprava ostvaruje se u opštini, gradu i gradu Beogradu (u daljem tekstu: jedinica lokalne samouprave).

Dakle, shodno važećim propisima gradske opštine nisu jedinice lokalne samouprave, već su to samo opština, grad i grad Beograd.

Sistem lokalne samouprave

Jedna od predloženih tačaka dnevnog reda za sednicu skupštine opštine je i razmatranje Rešenja o imenovanju izborne komisije opštine u stalnom sastavu. Naime, u predlogu Rešenja stoji da se u sastav izborne komisije imenuju predsednik, zamenik predsednika, 8 članova komisije i 7 zamenika članova komisije. Zakonom o lokalnim izborima propisano je da predsednik, članovi izborne komisije i njen sekretar u stalnom sastavu imaju zamenike. Ovim predlogom Rešenja jedan član izborne komisije nema zamenika. Da li članovi izborne komisije u stalnom sastavu moraju imati i zamenike?

Članom 14. stav 4. Zakona o lokalnim izborima jeste propisano da "predsednik, članovi izborne komisije u stalnom i proširenom sastavu i njen sekretar imaju zamenike", iz čega proističe da svaki član izborne komisije treba da ima i svog zamenika.

Međutim, u praksi postoje slučajevi da izborna komisija ne bude imenovana u punom sastavu, najčešće iz razloga što neki ovlašćeni predlagač-odbornička grupa nije blagovremeno dostavila predlog svog ili svojih predstavnika u izbornoj komisiji. Takva odluka se ne bi trebalo smatrati manljivom, odnosno ne bi je trebalo smatrati nepunovažnom, pogotovo iz razloga što je u praksi takođe poznato da se upražnjena mesta naknadno dopune, po dobijanju predloga ovlašćenog predlagača.

S obzirom na to da se iz postavljenog pitanja ne može utvrditi razlog nepotpunog predloga za imenovanje izborne komisije, ukazujemo na to da je članom 14. stav 11. Zakona o lokalnim izborima propisano da je "protiv rešenja skupštine jedinice lokalne samouprave o imenovanju predsednika i članova izborne komisije u stalnom sastavu dopuštena (je) žalba Upravnom sudu u roku od 24 časa od donošenja rešenja", tako da je ovlašćeni predlagač koji je trebalo da predloži predmetnog zamenika člana u mogućnosti da svoja prava zaštiti u odgovarajućem postupku pred Upravnim sudom, ukoliko smatra da mu je povređeno zakonom garantovano pravo na imenovanje zamenika člana izborne komisije.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Koji je rok za izradu vodiča, da li treba da se usvoji od strane Opštinskog veća?

Propisima nije definisan rok za objavljivanje Građanskog vodiča kroz odluku o budžetu. Ipak, dobra praksa je da se on izradi i objavi u što kraćem roku nakon usvajanja odluke o budžetu JLS. Nije neophodno da bude usvojen od strane Opštinskog veća, ali svakako članove veća možete upoznati sa njegovom sadržinom pre objavljivanja na internet stranici Vaše JLS.

Za model ovog vodiča (kroz usvojenu Odluku o budžetu JLS), ali i drugih vodiča koji se odnose na nacrt odluke o budžetu i Odluku o završnom računu – možete pogledati informacije na internet stranici SKGO posvećenoj programskom budžetiranju: http://www.skgo.org/strane/225

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

U Uputstvu za prirpemu programskog budzeta za 2021. koji je ažuriran u septembru 2020. godine u programu 11 je dodata nova programska aktivnost 0009 - funkcionisanje lokalnih ustanova socijalne zastite, a u "Ciljevi programa i programskih aktivnosti i lista uniformisanih indikatora za programsku strukturu budzeta - predlog za gradove, opštine i gradske opštini u republici Srbiji" koji je na sajtu Ministarstva finansija objavljen 1.10.2020. godine nema ciljeva i indikatora za program 11, PA 0009 koja je od ove godine dodata. Takođe u obrascima za programski budzet 2021. u padajućem meniju nema izbora za ovu programsku aktivnost. Da li imaju noviji obrasci gde je u programu 11 ima izbor za programsku aktivnost 0009 i koji su ciljevi i idikatori za ovu novu programsku aktivnost?

Imajući u vidu da je u slučaju kod programske aktivnosti „Funkcionisanje lokalnih ustanova socijalne zaštite“ - u pitanju transfer ustanovi socijalnog rada, u skladu sa Uputstvom za izradu programskog budžeta nije nužno da definišete ciljeve i indikatore.

Ovde citiramo Uputstvo za izradu programskog budžeta, strana 15, treći pasus:

Kako je fokus programskog budžeta na korišćenju informacija o ishodima programskih aktivnosti i projekata, kao i kvantiteta, kvaliteta i efikasnosti pružanja javnih usluga, nije potrebno definisati ciljeve i pokazatelje učinka za programske aktivnosti tipa:

  • administracija i upravljanje
  • transfer
  • naknade korisnicima socijalne zaštite
  • budžetska rezerva 

Takođe, kada je reč o dokumentu koji se odnosi na ciljeve programa i PA i indikatore, treba imati u vidu da se ne mora držati te liste (ona je samo predložena i služi kao ispomoć i orijentacija), jer osnovni pristup jeste da svaka JLS samostalno definiše ciljeve i indikatore u skladu sa svojim planskim dokumentima, i naravno, na način definisan u Uputstvu za izradu programskog budžeta Ministarstva finansija.

Postavljena lista koja se nalazi na na sajtu MFIN, je sa datumom 01.10.2019. godine, dakle nije u međuvremenu ažurirana (pretpostavljamo iz istog razloga, uniformna struktura u međuvremenu evoluira, a lista ciljeva i indikatora se koristi orijentaciono).

Preporučujemo da se kao orijentir koristi uniformna struktura koja je data u Aneksu 5 Uputstva - za koju je ispravno konstatovano da je ažurirana septembra ove godine.

Kako je SKGO dostavila obrazac za pripremu programskog dela budžeta ranije tokom leta ove godine, to onda nova PA na koju se referiše, nije ušla u obrazac.

Sa druge strane, u novom informacionom sistemu za kontrolu izvršenja budžeta JLS (KIBJLS), za koji su instrukcije dobile sve JLS od Uprave za trezor i u koji su sve JLS u obavezi da unesu budžet za 2021. godinu – izvršena su prilagođavanja za uniformnu programsku strukturu budžeta JLS (programi i PA) u skladu sa ažuriranjem Uputstva (Aneksa 5) od septembra 2020. Takođe, sistem (KIBJLS) omogućava da se „ručno“ unose i projekti.