Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Koji zakonski propisi regulišu postupak promene pravnog oblika iz sportskog udruženja u privredno sportsko društvo?

Zakon o sportu (“Službeni glasnik RS”, br. 10/2016) u članu  71. bliže objašnjava način osnivanja sportskog privrednog  društva, a konkretno u stavu 3. se navodi:

„Sportsko udruženje može da promeni pravni oblik u sportsko privredno društvo donošenjem odluke o organizovanju kao društvo sa ograničenom odgovornošću i prenošenjem osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave na čijoj teritoriji ima sedište, uz prethodnu saglasnost te jedinice lokalne samouprave.“

Dalje, u Zakonu o sportu u članu 33. se navodi:

„Radi obavljanja sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti sportska organizacija može se osnovati kao udruženje (u daljem tekstu: sportsko udruženje) ili kao privredno društvo (u daljem tekstu: sportsko privredno društvo), u skladu sa ovim zakonom, a na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se opšti propisi o udruženjima, odnosno privrednim društvima.“

Sistem lokalne samouprave

Da li Skupština glasa za odluku da je odborniku prestao mandat zbog nespojivosti funkcije preuzimanjem posla, odnosno funkcije koje su, u skladu sa zakonom, nespojive s funkcijom odbornika ili samo donosi odluku kojom utvrđuje da je odborniku prestao mandat bez glasanja?

Članom 33. Zakona o lokalnoj samoupravi propisano je da:

(1) Skupština opštine odlučuje ako sednici prisustvuje većina od ukupnog broja odbornika.

(2) Odluke se donose većinom glasova prisutnih odbornika, ukoliko zakonom ili statutom nije drukčije određeno.

(3) O donošenju statuta, budžeta, prostornih i urbanističkih planova odlučuje se većinom glasova od ukupnog broja odbornika.

Članom 46. st. 1. i 6. Zakona o lokalnim izborima propisano je da:

(1) Odborniku prestaje mandat pre isteka vremena na koje je izabran:

1) podnošenjem ostavke;

2) donošenjem odluke o raspuštanju skupštine jedinice lokalne samouprave;

3) ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest meseci;

4) ako je pravnosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti;

5) preuzimanjem posla, odnosno funkcije koje su, u skladu sa zakonom, nespojive s funkcijom odbornika;

6) ako mu prestane prebivalište na teritoriji jedinice lokalne samouprave;

7) gubljenjem državljanstva;

8) ako nastupi smrt odbornika.

(6) Ako odborniku prestaje mandat nastupanjem slučaja iz stava 1. ovog člana tač. 2) do 8), skupština jedinice lokalne samouprave na prvoj narednoj sednici, posle obaveštenja o nastupanju takvog slučaja, utvrđuje da je odborniku prestao mandat.

Članom 49. st. 1. i 2. Zakona o lokalnim izborima propisano je da:

(1) Na odluke skupštine jedinice lokalne samouprave o prestanku mandata odbornika, kao i o potvrđivanju mandata novom odborniku, dopuštena je žalba Upravnom sudu.

(2) Žalba je dopuštena i u slučaju kada skupština propusti da donese odluke iz stava 1. ovog člana.

Iz citiranih zakonskih odredbi proističe da je skupština jedinice lokalne samouprave u svim slučajevima prestanka mandata odbornika pre isteka vremena na koje je izabran dužna da donese odluku kojom utvrđuje prestanak mandata, da se ta odluka donosi glasanjem i da je odluka doneta ako je za nju glasala većina prisutnih odbornika, osim ako je statutom jedinice lokalne samouprave predviđena neka druga, kvalifikovana većina.

Sistem lokalne samouprave

Da li su lica angažovana po osnovu dopunskog rada u jedinici lokalne samouprave u obavezi da dostavljaju izveštaj o radu?

Članom 202. Zakona o radu predviđeno je da zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada. Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.

Iz navedenih odredbi se vidi da sam zakon ne predviđa obavezu dostavljanja izveštaja o radu za angažovano lice, kao obavezni deo ugovora, ali takođe ne postoji prepreka da se tako nešto ugovori.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Da li je ispravan postupak za to da se nepokretnost koja je u državini opštine unese kao i sve ostale, gde bi se u tački 8 NEP-JS obrasca, kod stavke "Isprava o korišćenju" izabrala opcija "držalac" iz padajućeg menija?

Prilikom unosa podataka u NEP-JS obrazac mogu se uneti samo oni podaci koji su vec predviđeni u padajućem meniju prilikom korišćenja aplikacije Registar nepokretnosti u javnoj svojini Republičke direkcije za imovinu. 

Obzirom da kod sekcije 8. "isprava o korišćenju" postoji opcija "držalac" može se uneti taj podatak ukoliko se neka nepokretnost nalazi u državini opštine.

Važno je da se unesu podaci kako piše u izvodu iz katastra (list nepokretnosti) obzirom da se radi o javnoj ispravi ili podatak sa javnog pristupa katastru nepokretnosti, sajt RGZ-a, sa KnWeb-a ukoliko se ne poseduje list nepokretnosti.

Sistem lokalne samouprave

Da li zaposleni u jedinici lokalne samouprave ostvaruje pravo na isplatu jubilarne nagrade i za godine rada u ustanovi kulture čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave koja je poslodavac zaposlenom?

Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano: 

“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:

1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,

2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,

3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,

4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,

5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.

Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. 

U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.

Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava

Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.

Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.

S obzirom da ustanova kulture nije organ jedinice lokalne samouprave, zaposleni neće ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za godine rada provedene u toj ustanovi.