Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li stranka u postupku koji se vodi kod građevinske inspekcije može inicirati podnošenje prekršajne prijave nadležnom organu uprave, u skladu sa odredbom člana 209. st. 1. tač 5. Zakona o planiranju i izgradnji i koju vrstu odluke organ uprave može doneti u toj situaciji? Da li se u konkretnom slučaju misli na građevinskog inspektora (shodno čl. 171. Zakona)?
Zakonom o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US) je članom 167. propisano da se prekršajni postupak pokreće rešenjem suda na osnovu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka ili izdatog prekršajnog naloga povodom koga je podnet zahtev za sudsko odlučivanje.
Prema odredbama člana 179. Zakona o prekršajima, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni, pri čemu su ovlašćeni organi organi uprave, ovlašćeni inspektori, javni tužilac i drugi organi i organizacije, koje vrše javna ovlašćenja u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem propisa u kojima su prekršaji predviđeni.
Članom 180. stav 1. Zakona o prekršajima propisano je da je oštećeni ovlašćen da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka uvek osim ako zakonom nije određeno da je za pokretanje prekršajnog postupka isključivo ovlašćen organ iz člana 179. stav 2. ovog zakona.
Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019 i 37/2019 - dr. zakon), kao posebnim zakonom, kojim je članom 209. stav 1. tačka 5. propisana prekršajna odgovornost za odgovorno službeno lice u nadležnom organu uprave ako ne sačini program i ne sprovede izvršenje uklanjanja objekta (član 171), određeno je da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz člana 209. stava 1. tačka 5) podnosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole za tu vrstu objekta (član 209. stav 3).
Članom 181. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima propisano je da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka sadrži i činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obeležje prekršaja, vreme i mesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi. Dakle, organ nadležan za podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka će zahtev podneti ukoliko ga može obrazložiti činjenicama, u kom slučaju, prema odredbama člana 209. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji ima obavezu da podnese zahtev, a ne diskreciono ovlašćenje da odluči da li će i pored činjenica koje ukazuju na povredu zakona odučiti da zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podnese ili ne.
Ukoliko se stranka nadležnom ogranu obrati sa zahtevom da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, nadležni organ će stranku dopisom obavestiti o merama preduzetim u postupku.
Na osnovu Ugovora između Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima i opštine, za rekonstrukciju objekata na teritoriji opštine, gde isplata PDV-a ide preko računa opštine, za taj iznos je povećan ukupan obim budžeta i planiran je taj rashod. Kako jedan deo sredstava za PDV neće biti prenet od strane Kancelarije do kraja godine, a jedan ugovor neće biti ni započet, da li ta sredstva rebalansom budžeta skinuti? Kako tretirati ova sredstva za isplatu PDV-a, da li kao preuzeta? Ako se ostave, ova sredstva će smanjiti izvršenje, a za narednu godinu, ako se planiraju, uvećavaju budžet. Kako postupiti u konkretnom slučaju?
Za potrebe finansiranja kapitalnih javnih investicija zaključuje se Ugovor o pravima i obavezama Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima (u daljem tekstu: KUJU) i JLS u svrhu realizacije određenog kapitalnog projekta. Ovim ugovorom se konstatuju: programski elementi ulaganja (program obnove i unapređenja objekata javne namene u javnoj svojini), investitorska prava, način obezbeđivanja sredstava za ulaganje, obaveza sprovođenja postupka javne nabavke i zaključenja ugovora sa izvođačem, obaveze dokumentovanja celokupnog procesa realizacije projekta, prava i obaveze jedne i druge ugovorne strane, odnosno način plaćanja.
Prema praksi u sprovođenju svih radnji povezanih sa realizacijom kapitalnih ulaganja finansiranih od strane KUJU, nailazimo na više problema/pitanja koja sugerišemo da JLS sagledavaju prilikom dogovora sa KUJU o otpočinjaju realizacije projekata:
Da li zaposleni u JLS imaju pravo, u skladu sa clanom 51. stav 1. tačka 11) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS, na drugu solidarnu pomoc za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja?
Pravo na solidarnu pomoć za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja u skladu sa članom 51. stav 1. tačka 11) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ostvaruje se ukoliko su sredstva obezbeđena u budžetu lokalne samouprave, kao i ako lokalna samouprava ima propisane kriterijume i merila za dodelu ove pomoći.
Kriterijumi i merila uređuju se opštim aktom. Istim aktom trebalo bi propisati, između ostalog, i način podnošenja zahteva za solidarnu pomoć za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja, kao i dokaze koji se podnose kao potpora zahtevu.
Ukoliko članu Interesorne komisije prestane radni odnos u ustanovi u kojoj je do tada radio, zbog odlaska u penziju, a i dalje radi u struci sa validnom licencom za rad, da li i na koji način je moguće da se angažovanje ovakvog člana Interesorne komisije nastavi, a samim tim i omogući nesmetano funkcionisanje rada Komisije?
Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", br. 80/18), članom 5. propisuje da se stalni član Komisije razrešava dužnosti pre isteka roka na koji je imenovan, u sledećim slučajevima:
S obzirom na to, da Komisiju kao radno telo obrazuje organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove društvenih delatnosti i da stalne članove Komisije i njihove zamenike imenuje nadležni organ, u slučaju da je stručnjak iz te oblasti deficitaran, osnivač treba da razmotri sve raspoložive resurse kako bi se omogućio nesmetani rad Komisije.
Da li Gradsko veće donosi odluku o broju i visini stipendija i nagrada pre raspisivanja javnog konkursa?
Gradsko veće može doneti odluku o broju i visini stipendija i nagrada nakon usvajanja plana budžeta JLS za narednu godinu i ukoliko su u budžetu predviđena sredstva za tu namenu i u skladu sa tim iznosom.
Pojedine jedinice lokalne samouprave u okviru Odluke o raspisivanju konkursa za sufinansiranje programa u oblasti sporta, a prema Odluci o budžetu JLS za tu godinu, navode i utvrđene ukupne iznose namenjene godišnjim sportskim organizacijama i stipendiranju perspektivnih sportista. U delu Odluke koja se odnosi na stipendiranje navode uslove, kriterijume i koje kategorije sportista mogu biti stipendirani i u kom mesečnom iznosu. Takođe, su navedeni načini apliciranja, potrebna dokumentacija, obrasci i rokovi podnošenja predloga programa.