Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeVlasnik objekta je upisan u List nepokretnosti sa upotrebnom dozvolom. Na zemljištu postoji vise vlasnika i to Državna lutrija Srbije kao držalac sa udelom, grad kao držalac sa udelom, Republika Srbija svojina državna sa udelom i 3 privatna lica sa pravom korišćenja i udelima. Da li podnosiocu zahteva, tj. vlasniku objekta može da se dodeli zemljište za redovnu upotrebu objekta?
Organ gradske/opštinske uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove shodno članu 70. stav 10) tačka 1, 2 i 3) Zakona o planiranju i izgradnji nije nadležan za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu zgrade u upravnom postupku, ukoliko je zgrada izgrađena sa upotrebnom dozvolom.
U ovom konkretnom slučaju, potrebno je da vlasnik objekta u smislu člana 3. Zakona o prometu nepokretnosti pred nadležnim sudom pokrene parnični postupak.
Pre pokretanja parničnog postupka potrebno je kod RGZ-a izvršiti promenu vrste prava upisanih sopstvenika zmljišta (iz državine u pravo korišćenja ili pravo svojine).
Da li konkursna komisija prilikom sastavljanja zadataka za testiranje kandidata u internom i javnom konkursu, zadatke sastavlja proizvoljno ili je u obavezi da ispoštuje metodologiju Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu i zadatke koje je predložila Služba za upravljanja kadrovima?
U skladu sa članom 18. Uredbe o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u organima AP i JLS ("Službeni glasnik RS", br. 95/16 i 12/22) u izbornom postupku konkursna komisija može da ocenjuje samo one stručne osposobljenosti, znanja i veštine kandidata koje su navedene u oglasu o konkursu i na način koji je naveden u oglasu o konkursu. U izbornom postupku za prijem pripravnika ne može da se proverava stručna osposobljenost. Izborni postupak sprovodi se pisanom i/ili usmenom proverom stručne osposobljenosti, znanja i veština i razgovorom sa kandidatom. Oblici pisane provere mogu biti: esej i pisana simulacija, praktičan rad i test znanja. Oblik usmene provere je usmena simulacija.
Dalje se u članu 20. iste uredbe kaže da konkursna komisija sastavlja tri različita zadatka za svaku usmenu i pisanu proveru stručnih osposobljenosti, znanja i veština najranije 24 sata pre početka provere. Ako organizacioni oblik nema odgovarajuće stručnjake za oblast iz koje se pismeno proveravaju osposobljenost, znanje i veštine, sastavljanje zadatka, kao i njihova provera može da se poveri stručnjacima izvan organa ili odgovarajućoj organizaciji. Svaki zadatak se izrađuje u onoliko primeraka koliko ima kandidata i čuva u odvojenim zapečaćenim kovertama.
Dakle, zaključujemo da je konkursna komisija prilikom sastavlja zadatke uslovljena jedino odredbama Uredbe o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u organima AP i JLS.
Ukoliko sekretar skupštine konkuriše na Javni konkurs za prijem radnika u Opštinskoj upravi, to je neophodno da podnese ostavku na mesto sekretara. Međutim dolazi do situacije da je potrebno ponovno postavljenje istog lica na mesto sekretara skupštine. Koji je najbolji način da se navedena procedura sprovede?
U skladu sa članom 40. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon, 47/2018 i 111/2021 - dr. zakon) skupština opštine ima sekretara koji se stara o obavljanju stručnih poslova u vezi sa sazivanjem i održavanjem sednica skupštine i njenih radnih tela i rukovodi administrativnim poslovima vezanim za njihov rad. Sekretar skupštine se postavlja, na predlog predsednika skupštine, na četiri godine i može biti ponovo postavljen. Za sekretara skupštine opštine može biti postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti pravne nauke na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, sa položenim stručnim ispitom za rad u organima uprave i radnim iskustvom od najmanje tri godine. Skupština opštine može, na predlog predsednika skupštine, razrešiti sekretara i pre isteka mandata. Sekretar može imati zamenika koji ga zamenjuje u slučaju njegove odsutnosti. Zamenik sekretara skupštine opštine postavlja se i razrešava na isti način i pod istim uslovima kao i sekretar.
Javni konkurs za popunjavanje radnog mesta u organima jedinice lokalne samouprave uređen je članovima od 101. do 111. Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon), kao i odredbama Uredbe o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 95/2016 i 12/2022).
Ako je u javnom konkursu učestvovao kandidat koji je postavljen za sekretara skupštine u toj jedinici lokalne samouprave i ukoliko je sa najboljim rezultatom ispunio merila za izbor te ga nakon sprovedenog javnog konkursa rukovodilac organa izabere sa liste za izbor, to lice će morati da podnese ostavku na funkciju sekretara skupštine pre stupanja na rad. Ovde bi trebalo posebno navesti odredbe o stupanju na rad (član 107. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave) u kojima se kaže da je izabrani kandidat dužan da stupi na rad u roku od 15 dana od dana konačnosti rešenja o prijemu u radni odnos, izuzev ako mu poslodavac iz opravdanih razloga ne produži rok. Ako izabrani kandidat ne stupi na rad u roku koji mu je određen, smatra se da rešenje o prijemu u radni odnos nije doneto, a rukovodilac može da izabere drugog kandidata sa liste za izbor. Dakle, stupanje zaposlenog na rad je trenutak kada se stiču prava i preuzimaju obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa.
Naposletku, ukoliko to isto lice bude predloženo od strane predsednika skupštine za sekretara skupštine, skupština ga može postaviti na jednoj od narednih sednica.
Da li inspektor JLS može da naloži izmeštanje prihvatilišta za pse koje je u privatnom vlasništvu i izgrađeno je u neposrednoj blizini osnovne škole, kada na nivou lokalne samouprave nije doneta odluka o uslovima za izgradnju prihvatilišta? Po kom zakonskom osnovu se može naložiti premeštanje prihvatilišta za pse?
Komunalni inspektor JLS nije ovlašćen da vrši nadzor nad ispunjenosti uslova za rad prihvatilišta za napuštene životinje pa samim tim nije ni ovlašćen da nalaže izmeštanje prihvatilišta.
Prihvatilište za životinje uređeno je Zakonom o dobrobiti životinja („Službeni glasnik RS“, br. 41/09) i Zakonom o veterinarstvu („Službeni glasnik RS”, br. 91/05, 30/10, 93/12, 17/19 - dr. zakon).
Prihvatilište za napuštene životinje mora ispunjavati uslove za zaštitu dobrobiti životinja u pogledu prostora za životinje, prostorija i opreme, u skladu sa Zakonom o dobrobiti životinja i mora biti upisano u Registar objekata koji vodi ministarstvo nadležno za veterinarstvo, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu.
Inspekcijski nadzor nad primenom navedenih zakona vrši veterinarska inspekcija sa propisanim pravima i dužnostima, odnosno ovlašćenjima za preduzimanje mera u slučaju nepoštovanja zakona i podzakonskih akata donetih na osnovu zakona.
Kako postupiti u situaciji kada je poreski obveznik izjavio žalbu na rešenje o porezu na imovinu za 2023. godinu u momentu kada mu isto još uvek nije ni uručeno? U žalbi se navodi da još nije primljeno rešenje, tako da žalba ne sadrži ni broj rešenja na koje se žali? Da li žalbu odbaciti kao nepotpunu?
U skladu sa članom 159. Zakona o opštem upravnom postupku propisana je sadržina žalbe:
(1) U žalbi se mora navesti rešenje koje se pobija i označiti naziv organa koji ga je doneo, kao i broj i datum rešenja i potpis žalioca. Dovoljno je da žalilac u žalbi izloži u kom je pogledu nezadovoljan rešenjem, ali žalbu ne mora posebno obrazložiti.
(2) U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, ali je žalilac dužan da obrazloži zbog čega ih nije izneo u prvostepenom postupku.
(3) I kad podnesak nije označen kao žalba, smatra se kao žalba ako iz njegove sadržine proizlazi jasna namera stranke da pobija rešenje.
Zakon o opštem upravnom postupku članom 58. uređuje pojam podneska:
(1) Podnesci su zahtevi, predlozi, obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obaveštenja, saopštenja i druge vrste pisanog obraćanja stranke organu.
(2) Podnesak mora da bude razumljiv i da sadrži sve što je potrebno da bi po njemu moglo da se postupa, a naročito: lično ili poslovno ime, prebivalište, odnosno boravište, sedište i naziv organa kome se podnosi, upravnu stvar koja je predmet postupka, svrhu podneska, adresu na koju organ stranci treba da dostavlja akte i potpis podnosioca podneska.
U skladu sa članom 59. ovog zakona:
(1) Podnesak je neuredan ako ima nedostatke koji organ sprečavaju da postupa po njemu, ako nije razumljiv ili ako nije potpun. U tom slučaju organ u roku od osam dana od prijema podneska obaveštava podnosioca na koji način da uredi podnesak i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana, uz upozorenje na pravne posledice ako ne uredi podnesak u roku.
(2) Ako podnesak ne bude uređen u roku, organ rešenjem odbacuje podnesak.
(3) Ako podnesak bude uređen u roku, smatra se da je od početka bio uredan, ako zakonom nije drukčije predviđeno.
Shodno navedenim zakonskim odredbama, podnesak koji je primljen (koji obveznik smatra žalbom) mora da se uredi da bi se postupalo po njemu. U tom slučaju, dopisom je potrebno da organ obavesti podnosioca na koji način je potrebno da uredi podnesak da bi se po njemu postupalo, imajući u vidu i odredbe Zakona o opštem upravnom postupku koje propisuju sadržinu žalbe.