Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li postoje zakonske smetnje da se lice koje radi na poslovima sa srednjom stručnom spremom (a ima višu stručnu spremu ) premesti u okviru iste ustanove na drugo radno mesto koje je upražnjeno i za koje postoji potreba da se popuni zbog povećanja obima posla?
Zakon o radu u članu 24. kaže da se radni odnos može zasnovati sa licem koje ima najmanje 15 godina života i ispunjava druge uslove za rad na određenim poslovima, utvrđene zakonom, odnosno pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova (u daljem tekstu: pravilnik). Pravilnikom se utvrđuju organizacioni delovi kod poslodavca, naziv i opis poslova, vrsta i stepen zahtevane stručne spreme, odnosno obrazovanja i drugi posebni uslovi za rad na tim poslovima, a može da se utvrdi i broj izvršilaca. Za rad na određenim poslovima, izuzetno, mogu da se utvrde najviše dva uzastopna stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja u skladu sa zakonom. Pravilnik donosi nadležni organ kod poslodavca, odnosno lice utvrđeno zakonom ili opštim aktom poslodavca. Obaveza donošenja pravilnika ne odnosi se na poslodavca koji ima 10 i manje zaposlenih.
Međutim, kako se radi o ustanovi koju osniva lokalna samouprava, odnosno o korisniku javnih sredstava, moraju se ispoštovati procedure za povećanje mase za plate zaposlenih, s obzirom da bi ovo raspoređivanje imalo za posledicu povećanje plate tog zaposlenog.
Od koje godine u Republici Srbiji inspektori lokalne samouprave mogu izdavati prekršajni nalog?
Prekršajni nalog je pravni institut koji je u naš pravni sistem uveden Zakonom o prekršajima („Sl. glasnik RS“, broj 65/13). Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja, odnosno 2. avgusta 2013. godine, a primenjuje se od 1. marta 2014. godine, kada je prestao da važi raniji Zakon o prekršajima. Praktično, početkom primene navedenog zakona, otpočela je i primena odredbi o prekršajnom nalogu u praksi.
Prema Zakonu o prekršajima, prekršajni nalog izdaje ovlašćeni organ, odnosno ovlašćeno lice, pod zakonom propisanim uslovima, ukoliko je prekršaj iz njegove nadležnosti. Pojam ovlašćenog organa, odnosno ovlašćenog lica određen je u članu 172. stav 2. Zakona o prekršajima. Koji je organ, odnosno ovlašćeno lice nadležno i ovlašćeno za izdavanje prekršajnog naloga utvrđuje se zakonom, podzakonskim aktom i lokalnom odlukom kojom se određena radnja kvalifikuje kao prekršaj. Drugi uslov za izdavanje prekršajnog naloga je da je zakonom ili drugim propisom od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu.
Dakle, inspektor JLS je mogao izdati prekršajni nalog od 1. marta 2014. godine, pod uslovom da je, ovlašćen i da je zakonom ili drugim propisom (odlukom JLS) za prekršaj iz njegove nadležnosti od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu.
Napominjemo da prema članu 42. stav 1. Zakona o inspekcijskom nadzoru, inspektor ima ovlašćenje da, ako kod nadziranog subjekta otkrije nezakonitost koja je kažnjiva prema zakonu ili drugom propisu nadležnom pravosudnom organu podnosi krivičnu prijavu, prijavu za privredni prestup ili zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno izda prekršajni nalog.
U skladu sa članom 4. stav 3. ovog zakona propisano je da se Zakon o inspekcijskom nadzoru neposredno primenjuje u postupku inspekcijskog nadzora koji vrše organi državne uprave, kao i u postupku inspekcijskog nadzora koji, kao povereni posao državne uprave, vrše organi autonomnih pokrajina i organi jedinica lokalne samouprave, kao i da se ovaj zakon shodno se primenjuje u postupku inspekcijskog nadzora koji u poslovima iz svoje izvorne nadležnosti vrše organi autonomnih pokrajina i organi jedinica lokalne samouprave.
Da li se minuli rad ostvaren u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje računa u minuli rad u organu lokalne samouprave u smislu clana 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne smouprave?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019 i 55/2020) propisano je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.
Članom 150. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018 i 46/2019 - odluka US) propisano je da je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje pravno lice sa statusom organizacije za obavezno socijalno osiguranje u kome se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i obezbeđuju sredstva za ovo osiguranje.
Imajući u vidu da Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje nemaju status državnih organa, organa autonomne pokrajine, odnosno organa lokalne samouprave, godine provedene u radnom odnosu u ovom subjektu se ne uzimaju u obzir prilikom određivanja prava na minuli po odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave.
Profesionalni upravnik dostavio je predstavku koja se odnosi na neplaćanje obaveza vlasnika posebnog dela stambene zgrade i komunalni inspektor je doneo rešenje. Na koji način dalje postupati nakon donišenja rešenja i nepostupanja izvršenika po rešenju kako bi se postupka doveo do kraja u skladu sa Zakonom?
Zakonom o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016 i 95/2018 - autentično tumačenje) je propisano da se upravno izvršenje, u zavisnosti od predmeta izvršenja, može sprovesti: izvršenjem preko drugih lica, izvršenjem posrednom prinudom (putem novčanih kazni) i izvršenjem neposrednom prinudom.
Izvršenje posrednom prinudom (putem novčanih kazni) sprovodi se kada organ koji sprovodi izvršenje želi da prinudi izvršenika da ispuni obaveze izricanjem novčane kazne, ako izvršenje preko drugog lica nije moguće ili nije pogodno da se postigne svrha izvršenja.
Novčana kazna koja se izriče rešenjem može ponovo da se izrekne sve dok izvršenik ne ispuni obaveze iz rešenja.
Fizičkom licu se novčana kazna izriče u rasponu od polovine prosečne mesečne zarade po zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici Srbiji u prethodnom mesecu do dve prosečne godišnje zarade po zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici Srbiji u prethodnoj godini, prema podacima organa nadležnog za poslove statistike, a pravnom licu – u rasponu od polovine njegovih mesečnih prihoda do deset procenata njegovih godišnjih prihoda koje je ostvario u Republici Srbiji u prethodnoj godini.
Podatak o prosečnoj mesečnoj zaradi koja je ostvarena u Republici Srbiji u prethodnom mesecu komunalni inspektor može dobiti na sajtu Republičkog zavoda za statistiku, a podatak o mesečnom i godišnjem prihodu pravnog lica na sajtu Agencije za privredne registre (finansijski izveštaji).
Komunalni inspektor novčanu kaznu može da izriče iznova sve dok izvršenik ne ispuni obaveze iz rešenja.
Novčane kazne izrečene u izvršenju rešenja posrednom prinudom izvršava javni izvršitelj, u skladu sa propisima kojima se uređuje izvršenje i obezbeđenje (član 41. st. 5. i 6. Zakona o inspekcijskom nadzoru).
Zaključen je Ugovor u otvorenom postupku javne nabavke usluga stručnog nadzora za radove. Može li aneksom ugovora da se odobri avansno plaćanje, a da nije bilo predviđeno u dokumentaciji o nabavci i ugovoru o javnoj nabavci, s obzirom da u ugovoru stoji da su moguće izmene u skladu sa čl. 156-161. Zakona o javnim nabavkma?
Članom 154. Zakona o javnim nabavkama propisano je da se ugovor o javnoj nabavci izvršava u skladu sa uslovima koji su određeni u dokumentaciji o nabavci i izabranom ponudom. Naručilac je obavezan da kontroliše izvršenja ugovora o javnoj nabavci u skladu sa uslovima koji su određeni u dokumentaciji o nabavci i izabranom ponudom.
Posebno je propisano da naručilac ne može da vrši bitne izmene ugovora o javnoj nabavci.
Izmena ugovora smatra se bitnom u slučaju kada za posledicu ima izmenu karaktera ugovora u materijalnom smislu u odnosu na ugovor koji je prvobitno zaključen, odnosno ako bi se značajno izmenila priroda prvobitno zaključenog ugovora, pri čemu bitna izmena ugovora uvek postoji kada je ispunjen jedan ili više od sledećih uslova:
Imajući u vidu navedeno, a posebno imajući u vidu zaključke iz izveštaja o sprovedenim revizijama Državne revizorske institucije, uvođenje avansa izmenom ugovora smatra se bitnom izmenom i samim tim je nedozvoljena. Avansno plaćanje nužno zahteva i dostavljanje sredstva obezbeđenja za avansno plaćanje sa PDV-om, i takav način plaćanja, ako nije prvobitno dozvoljen konkursnom dokumentacijom i ugovorom, ne može biti predviđen aneksom ugovora.