Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKoji je osnov Katastra nepokretnosti za obustavljanje postupka upisa javne svojine za „ostalo zemljište“?
Pitanje tzv. „ostalog zemljišta“ dugo je tumačeno na različite načine. Suština je da se radi o zemljištu čija vrsta nije utvrđena. Ukoliko se npr. radi o građevinskom zemljištu potrebno je da se uz izvod iz odgovarajućeg planskog dokumenta katastru podnese zahtev za promenu vrste zemljišta iz „ostalog“ u recimo „građevinsko“, nakon čega je moguće sprovesti konverziju u korist javne svojine JLS.
Dakle, osnovano je u ovom trenutku postupanje katastra sa ostalim zemljištem jer nad ostalim zemljištem, odnosno nad tzv. „neutvrđenim zemljištem“ nije moguće sprovoditi upis javne svojine dok se ne sprovede promena vrste zemljišta u drugo zemljište podobno za upis javne svojine.
Da li prenos osnivačkih prava obuhvata i svojinske odnose i da li to podrazumeva da će već upisana javna svojina JLS na objektima i zemljištu koje koriste Osnovne škole i Dom zdravlja biti upisana na osnivača (Republiku Srbiju, odnosno Autonomnu pokrajinu Vojvodinu)?
Pitanje upisa javne svojine nad objektima osnovnih škola je aktuelno već nekoliko godina. Katastar za upis javne svojine JLS uglavnom zahteva dokaz da je JLS bila osnivač Osnovne škole da bi se sproveo upis javne svojine. Katastar je u pojedinim slučajevima zahtevao da se dostavi izvod iz registra Privrednog suda, koji vodi registar ustanova obrazovanja, gde se vidi da je opština bila osnivač i u takvim slučajevima je vršio upis javne svojine opštine.
Pitanje prenosa imovine nad objektima osnovnih škola nad kojima je upisano pravo korišćenja Osnovne škole, a oblik svojine: državna RS, može se vršiti i prema odredbama Zakona o javnoj svojini (član 26. stav 1. tačka 3.) – prenos na drugog nosioca javne svojine bez naknade, koji postupak se vodi pred Republičkom direkcijom za imovinu, i okončava se zaključkom Vlade. Jedan od modela je i sporazum o mirnom rešavanju spora po članu 193. Zakona o parničnom postupku. Sve pomenute modalitete možemo da vam prosedimo.
Kod prenosa imovine Domova zdravlja situacija je nešto drugačija jer je Vlada RS Odlukom o preuzimanju osnivačkih prava nad domovima zdravlja (Sl. glasnik RS, 21/20) od 14.03.2020. godine preuzela osnivačka prava nad domovima zdravlja, osim domova zdravlja u AP, gde osnivačka prava dalje vrši AP. Naime AP Vojvodina je donosila pojedinačne odluke o prenosu osnivačkih prava nad svakim Domom zdravlja na svojoj teritoriji i sve odluke o prenosu su objavljene u Sl. listu APV br. 53/19.
Međutim, pitanje imovine DZ u Vojvodini kao i u ostatku Srbije nije rešeno ovim Odlukama. Ostavljen je prostor da se novi osnivač RS ili AP upiše u odgovarajući registar kao osnivač DZ. Da li će ovaj upis u registar nužno značiti i određene promene u katastru nepokretnosti u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću da kažemo. Takođe ostaje problem i pokretne imovine DZ koja je velike vrednosti i koju su opštine za potrebe DZ nabavljali iz budžeta ili donacija.
JLS je raspisala poziv za izbor privatnog partnera i dodelu javnog ugovora o javnom privatnom partnerstvu za zamenu, racionalizaciju i održavanje dela sistema javnog osvetljenja primenom mera ušteda energije na teritoriji JLS u skladu sa odobrenim projektom JPP-a od strane Komisije za JPP i Skupštine JLS. Nakon završenog postupka i otvaranja jedine prispele ponude, utvrđeno je da je pogrešno određena procenjena vrednost nabavke u postupku, jer je uneta vrednost inicijalnog ulaganja privatnog partnera na zameni sijalica koja je predviđena projektom a ne ukupna vrednost projekta u periodu od 13 godina. Da li bi se prekršio Zakon o javnim nabavkama i/ili Zakon o javno privatnom partnerstvu i koncesijama ukoliko bi se prihvatila ponuda koja je veća od pogrešno određene procenjene vrednosti a koja je po svim ostalim parametrima iz tendera i projekta JPP prihvatljiva?
Članom 144. stav 2. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon) propisano je da naručilac može da odbije kao neprihvatljivu ponudu koja prelazi iznos procenjene vrednosti predmeta javne nabavke ili raspoloživih sredstava.
Dalje je članom 146. stav 2. Zakona propisano da naručilac može da dodeli ugovor ponuđaču čija ponuda sadrži ponuđenu cenu veću od procenjene vrednosti javne nabavke.
Dakle, iz odredaba Zakona proizilazi da naručilac može ugovor da dodeli ponuđaču i u situaciji u kojoj ponuda sadrži ponuđenu cenu veću od procenjene vrednosti javne nabavke.
Svakako, navedeno u situaciji u kojoj ima raspoloživa finansijska sredstva za realizaciju javne nabavke i ukoliko utvrdi da cena jeste realna tržišna cena.
Pri tome, odredbe Zakona ne postavljaju zahteve, odnosno ograničenja, u pogledu iznosa koji je prihvatljiv (u smislu iznosa za koji vrednost ponude veća u odnosu na procenjenu vrednost javne nabavke), iz čega proizilazi da se radi o proceni naručioca u svakom konkretnom slučaju.
U situaciji opisanoj u pitanju navodite da se u konkretnom slučaju i ne radi o situaciji u kojoj cena iz ponude suštinski prelazi procenjenu vrednost javne nabavke, već je do navedenog došlo usled greške u izradi konkursne dokumentacije i pripreme postupka javne nabavke, imajući u vidu da je vrednost nabavke ispravno određena u Projektu JPP-a, ali je u samom postupku javne nabavke naveden, kao procenjena vrednost javne nabavke, iznos koji se odnosi samo na deo ukupne procenjene vrednosti.
Imajući u vidu navedeno, može se zaključiti da naručilac u opisanoj situaciji nije dužan da donese odluku o obustavi postupka iz navedenog razloga koji se odnosi na vrednost primljene ponude, ukoliko naručilac ima raspoloživa sredstva za realizaciju ugovora i ukoliko je vrednost ponude u skladu sa tržišnim cenama. Svakako, naručilac jeste ovlašćen i da postupak obustavi, a da nakon toga sprovede novi postupak javne nabavke.
Treba ukazati da jeste od značaja okolnost da li je naručilac u sprovođenju postupka javne nabavke primenjivao odredbe Zakona i Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama koje se odnose na realnu (stvarnu) procenjenu vrednost javne nabavke.
Dakle, mišljenja smo da naručilac ne postupa protivno odredbama Zakona u slučaju u kojem bi doneo odluku o dodelu ugovora u opisanoj situaciji, a rizik na koji se može ukazati u slučaju donošenja takve odluke jeste to što je možda neki od privrednih subjekata odustao od učešće u postupku javne nabavke nakon sagledavanja procenjene vrednosti javne nabavke. Ovaj rizik svakako jeste umanjen ukoliko je iz celokupne objavljene dokumentacije o nabavci (i Projekta JPP, ukoliko je javno dostupan) jasno da se određena i objavljena procenjena vrednost odnosi na vrednost inicijalnog ulaganja.
Članom 173. stav 2. i 3. Zakona o prekršajima propisan je Model - obrazac za konačnost i izvršnost prekršajnog naloga. S titim u vezi, da li je dovoljan štambilj i pečat i gde se stavlja na obrascu? Da li je potrebno dodatno pojašnjenje kroz propratni akt? Postoji li obrazac za izvod iz računa za plaćanje novčane kazne po prekršajnom nalogu i ko ga izdaje ? Da li se račun za neplaćenu novčanu kaznu dostavlja prekršajnom sudu sa nalogom ili ne mora ako ima štambilj konačnosti?
Članom 173. st. 2 i 3. Zakona o prekršajima (ZOP) propisano je da ako lice protiv koga je izdat prekršajni nalog u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga ne plati izrečenu kaznu ili ne podnese zahtev za sudsko odlučivanje o izdatom prekršajnom nalogu, smatraće se da je prihvatilo odgovornost propuštanjem, a prekršajni nalog će postati konačan i izvršan. U tom slučaju, prekršajni nalog sa konstatacijom konačnosti i zabeleškom da novčana kazna nije plaćena ovlašćeni organ dostavlja nadležnom prekršajnom sudu da izrečenu novčanu kaznu unese u registar i sprovede postupak izvršenja u skladu sa zakonom.
Sadržina prekršajnog naloga propisana je odredbama člana 170. Zakona o prekršajima, a njegova forma Pravilnikom o obrascu prekršajnog naloga („Službeni glasnik RS”, broj 13/14). Pravilnik propisuje izgled i sadržinu prekršajnog naloga, dok izgled zabeleške o konačnosti naloga i konstataciji da li je nalog plaćen, nije propisan.
Konstatacija konačnosti i zabeleška da li je novčana kazna plaćena stavlja se na vidnom mestu na kopiji prekršajnog naloga, pa je za to većina izdavalaca prekršajnih naloga-inspekcija izradila štambilj u koji upisuje podatke, potpisuje i overava pečatom.
Prekršajni nalog sa konstatacijom konačnosti i zabeleškom da li je novčana kazna plaćena dostavlja se nadležnom prekršajnom sudu. Zakon ne propisuje obavezu da se nalog dostavlja uz drugi akt, ali u praksi, radi preciznosti i prglednosti, nalog se dostavlja u prilogu dopisa u kojem se naznačava da se dostavlja ne/plaćeni prekršajni nalog uz navođenje neophodnih podataka.
Model štambilja i dopisa dat je u Vodiču za kažnjiva dela u inspekcijskom nadzoru.pdf (pogeldaj i preuzmi)
Pre nego što dostavi konačan prekršajni nalog sudu, lice koje ga je izdalo utvrđuje da li je nalog plaćen ili ne, pribavljanjem dokaza o tome od organizacione jedinice nadležne za javne prihode, na način koji međusobno urede odnosne organizacione jedinice (dnevno ili periodično dostavljanje podataka ili uvid u uplatni račun ako za to postoje mogućnosti).
U deo prekršajnog naloga koji se odnosi na podatke od značaja za uplatu izrečene kazne, obavezno se unose podaci o tome u korist kog budžeta se vrši uplata, uplatni račun i poziv na broj. (Računi za plaćanje novčanih kazni po prekršajnom nalogu određeni su Pravilnikom o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i raspored sredstava sa tih računa. Istim pravilnikom, u članu 13, definisana je struktura elementa poziv na broj odobrenja). Samim tim, dostavljanjem prekršajnog naloga prekršajnom sudu, dostavljaju se i podaci o broju računa i pozivu na broj za uplatu .
Kada je reč o odbijnju potpisivanja prekršajnog naloga potrebno je imati u vidu član 172. Zakona o prekršajima, koji uređuje dostavljanje prekršajnog naloga. Način dostavljanja prekršajnog naloga zavisi od okolnosti da li je lice kojem se izdaje prekršajni nalog prisutno ili odsutno.
Kada je lice za koje se smatra da je učinilo prekršaj prisutno, prekršajni nalog se uručuje u momentu otkrivanja prekršaja. Tada lice protiv koga je izdat prekršajni nalog svojim potpisom na odgovarajućem mestu u nalogu potvrđuje njegov prijem (član 172. stav 2. ZOP-a). Ako to lice odbije da primi nalog, odnosno da svojim potpisom potvrdi njegov prijem, službeno lice (inspektor) će ga upozoriti na posledice odbijanja prijema, uneti u nalog zabelešku o odbijanju prijema, dan i čas kada je prijem odbijen čime se smatra da je prekršajni nalog uručen (član 172. stav 2. ZOP-a). Zabeleška o odbijanju prijema se unosi u deo naloga koji glasi: „Zabeleška službenog lica”.
Saglasno navedenim odredbama, odbijanje lica da primi nalog, odnosno da svojim potpisom potvrdi prijem naloga, ne sprečava inspektora da prekršajni nalog sa zabeleškom o odbijanju prijema, po nastupanju konačnosti, dostavi prekršajnom sudu.
Dostavljanje prekršajnog naloga putem pošte ili dostavne službe ovlašćenog organa vrši se odsutnom licu, ali i licu koje je bilo prisutno u vreme vršenja inspekcijskog nadzora, ali okolnosti otkrivanja i priroda prekršaja zahtevaju da se nalog dostavi naknadno poštom ili preko dostavne službe. Ovo je čest slučaj u praksi kada zbog prirode ili složenosti prekršaja inspektor nema još uvek sve činjenice i podatke neophodne za izdavanje prekršajnog naloga. To može biti slučaj i kad prisutno lice napusti mesto izvršenja prekršaja. U ovom slučaju dostavljanje se vrši u skladu sa odredbama o dostavljanju iz zakona koji uređuje opšti upravni postupak (član 172. stav 5. ZOP-a).
Da li je moguće radno mesto popuniti putem internog ili javnog konkursa pre donošenja novog pravilnika usklađenog sa izmenama i dopunama Zakona?
Član 7. stav 1 Uredbe o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, koji govori o sadržini oglasa o internom konkursu, kaže da se u oglasu o internom konkursu za popunjavanje izvršilačkog radnog mesta navode podaci o: organu, organizaciji ili službi, uslovima za rad na radnom mestu, mestu rada, stručnoj osposobljenosti, znanjima i veštinama, naročito iz oblasti znanja i veština koje su za to radno mesto utvrđene u okviru posebnih funkcionalnih kompetencija, koje se ocenjuju u izbornom postupku i načinu njihove provere, roku u kome se podnose prijave na interni konkurs, imenu i prezimenu lica zaduženog za davanje obaveštenja o internom konkursu, adresi na koju se podnose prijave, datumu oglašavanja, dokazima koji se prilažu uz prijavu, mestu, danu i vremenu kada će se obaviti provera stručne osposobljenosti, znanja i veština kandidata u izbornom postupku.
Član 13. stav 1 iste Uredbe, koji govori o sadržini oglasa o javnom konkursu, kaže da oglas o javnom konkursu sadrži podatke o: radnom mestu preuzete iz Pravilnika i uslovima za zaposlenje na radnom mestu kao i stručnoj osposobljenosti, znanjima i veštinama, naročito iz oblasti znanja i veština koje su za to radno mesto utvrđene u okviru posebnih funkcionalnih kompetencija, koje se ocenjuju u izbornom postupku i načinu njihove provere, roku u kome se podnose prijave na javni konkurs, telefon i ime osobe zadužene za davanje dodatnih obaveštenja o javnom konkursu, adresi na koju se prijave podnose kao i podatke o dokazima koji se podnose i pribavljaju uz prijavu.
Iz navedenih odredbi proizilazi da je preduslov za raspisivanje oglasa internog i javnog konkursa da se odrede kompetencije za radno mesto za koje se raspisuju ovi oglasi, u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS i Uredbom o određivanju kompetencija za rad službenika u organima AP i JLS.
U skladu sa članom 47. stav 5 Zakona o zaposlenima u AP i JLS radna mesta službenika, uslovi za rad na njima, potrebne kompetencije i broj službenika određuju se Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta. Kompetencije za radno mesto utvrđene u obrascu kompetencija čine sastavni deo pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, u skladu sa članom 35. Uredbe o određivanju kompetencija za rad službenika u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave.