Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKoji pružaoci usluga mogu da budu finansirani iz namenskih transfera?
Sredstvima iz namenskih transfera u socijalnoj zaštiti se finansiraju usluge socijalne zaštite. Dakle, sredstva iz ovih izvora, u načelu, nisu namenjena finansiranju organizacija već finansiranju pružanja usluga. Razlika između ova dva modela se ogleda u tome što je osnov pri finansiranju organizacija trošak koji je određena organizacija imala a kod finansiranja usluga se za osnov uzima pružena usluga. Izuzetak od ovog pravila je finansiranje troškova transformacije ustanova socijalne zaštite čiji troškovi transformacije mogu da budu finansirani nezavisno od pružene usluge.
JLS može da obezbedi usluge osnivanjem ustanove ili nabavkom usluge. Obe vrste organizacija su dužne da imaju odgovarajuću licencu za pružanje usluge. Ovo znači da iz sredstava namenskih transfera može da bude plaćena usluga onoj organizaciji koja je za pružanje te usluge ostvarila odgovarajuću licencu.
Da li turistički inspektor može da vrši uvid u evidenciju korisnika usluge smeštaja preko CIS-a, a da se ne povredi Zakon o zaštiti podataka ličnosti?
Pravilnik o upotrebi CIS-a propisuje: Turistički inspektor ima pristup funkcionalnostima CIS-a i unetim podacima u delu evidencije ugostitelja i ugostiteljskih objekata, kategorizacije ugostiteljskih objekata iz člana 4. stav 1. ovog pravilnika, kao i u delu izveštavanja i analitike. Pristup funkcionalnostima CIS-a i podacima iz stava 1. ovog člana, turistički inspektor ostvaruje za sve ugostitelje i ugostiteljske objekte koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije. Pristup funkcionalnostima CIS-a i podacima iz stava 3. ovog člana, ovlašćeni inspektor ostvaruje samo za ugostitelje i ugostiteljske objekte koji se nalaze na teritoriji jedne ili više JLS na kojima je ovlašćen da vrši nadzor, u skladu sa zakonom. Lica iz st. 1. i 3. ovog člana nemaju pristup podacima korisnika usluga smeštaja, koji se odnose na podatke o ličnosti.
Da li obrađivač može da promeni vrstu ugostiteljskog objekta ako je pogrešno uneta od strane ugostitelja?
Ne može obrađivač, ali može (i treba) podnosilac zahteva da uredi zahtev i ponovo za "priloži" kroz sistem. Obrađivač može da odlučuje samo u okviru zahteva. Suprotno tome nije u skladu sa zakonom.
Ako fizičko lice obavlja ugostiteljsku uslugu smeštaja npr u ugostiteljskom objektu kuća, i označi da radi sezonski, da li ima uticaja na obračun paušalne boravišne takse ili se svejedno boravišna taksa računa za celu godinu?
Fizičko lice ugostitelj ne može da posluje sezonski, svoje obaveze plaća za sve tri godine koliko mu važi rešenje o kategorizaciji. Ukoliko to ne želi uvek može da podnese zahtev za prestanak važenja rešenja, pa pred sezonu podnosi novi zahtev za kategorizaciju.
Da li planinarski domovi koji izdaju smeštaj imaju obavezu evidentiranja u eTuristi?
Da, ukoliko obavljaju usluge smeštaja. Svako ko pruža ugostiteljske usluge i iste naplaćuje se smatra ugostiteljem.