Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li predsednik opštine može da zaključi ugovor o radnom angažovanju nekog lica?
U skladu sa članom 44. Zakona o lokalnoj samoupravi predsednik opštine: 1) predstavlja i zastupa opštinu; 2) predlaže način rešavanja pitanja o kojima odlučuje skupština; 3) naredbodavac je za izvršenje budžeta; 4) usmerava i usklađuje rad opštinske uprave; 5) donosi pojedinačne akte za koje je ovlašćen zakonom, statutom ili odlukom skupštine; 6) vrši i druge poslove utvrđene statutom i drugim aktima opštine.
U skladu sa članom 12. Zakona o javnim nabavkama odredbe ovog zakona primenjuju se na postupak zaljučivanja ugovora o delu. Ugovor o delo predstavlja vrstu ugovora van radnog odnosa u skladu sa članom 199. Zakona o radu i njega kao zakonski zastupnik potpisuje predsednik opštine nakon sprovedenog odgovarajućeg postupka javne nabavke. Što se tiče ostalih oblika radnog angažovanja (ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o dopunskom radu, i dr.) kada ugovor za predmet ima neki od opisa posla iz delokruga rada uprave takvo angažovanje uglavnom zaključuje načelnik opštinske uprave.
Grad je osnivač tri sportska privredna društva sa 100% učešća u kapitalu. U skladu sa članovima 2. i 3. Zakona o javnim preduzećima "Javno preduzeće je preduzeće koje obavlja delatnost od opšteg interesa, a koje osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave. Pored javnog preduzeća, delatnost od opšteg interesa može da obavlja i: ...društvo kapitala čiji je jedini vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave...". U skladu sa članom 2. Zakona o sportu "Sport je delatnost od posebnog značajaza Republiku Srbiju". Imajući u vidu navedeno: da li to što je sport delatnost od posebnog značaja, u kontekstu Zakona o sportu, znači i da je delatnost od opšteg interesa, u kontekstu Zakona o javnim preduzećima? Da li je na sportska privredna društva čiji je osnivač grad potrebno primenjivati odredbe Zakona o javnim preduzećima ili Zakona o privrednim društvima?
Član 33. – uređuje organizacije u oblasti sporta, i u stavu 1. navodi: „Radi obavljanja sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti sportska organizacija može se osnovati kao udruženje (u daljem tekstu: sportsko udruženje) ili kao privredno društvo (u daljem tekstu: sportsko privredno društvo), u skladu sa ovim zakonom, a na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se opšti propisi o udruženjima, odnosno privrednim društvima.”
Član 92. - uređuje sportsko privredno društvo, i u stavu 2. navodi: “Sportsko privredno društvo može se osnovati kao društvo sa ograničenom odgovornošću ili akcionarsko društvo, u skladu sa zakonom.”
Član 110. – uređuje ustanove i privredna društva za obavljanje sportskih delatnosti. Proizilazi da ukoliko JLS osniva ustanovu, to čini u skladu sa propisima koji se odnose na javne službe; a ukoliko JLS osniva privredno društvo za obavljanje sportske delatnosti – stav 4. ovog člana upućuje da se to čini u skladu sa zakonom i na ovom mestu ukazujemo da prema našem mišljenju Zakon o sportu zapravo upućuje na Zakon o privrednim društvima.
Zakon o sportu kao poseban zakon koji uređuje oblast sporta, reguliše između ostalog, organizacione oblike koji se mogu osnivati za obavljanje sportskih aktivnosti i delatnosti. U skladu sa navedenim članovima, zakon taksativno navodi udruženje i privredno društvo kao moguće organizacione oblike, odnosno pravne forme u kojima se mogu osnivati pravna lica koja će obavljati sportske delatnosti, čime je isključenja mogućnost osnivanja drugih pravnih oblika koji bi obavljali navedenu delatnost.
Dakle, u skladu sa citiranim odredbama Zakona o sportu nije moguće formirati sportsko društvo u formi javnog preduzeća, već isključivo u formi udruženja odnosno privrednog društva.
Da li Interresorna komisija odlučuje o zahtevu ako dete nije uključeno u sistem obrazovanja?
Pravo na obrazovanje bez diskriminacije po bilo kom osnovu ostvaruje se kroz stvaranje jednakih mogućnosti za uključivanje, učešće i napredovanje u obrazovanju za svako dete i učenika. U skladu sa ovim principom, uloga IRK je da predloži mere podrške koje će omogućiti uključivanje deteta u predškolsku ustanovu.
Ukoliko se radi o detetu sa smetnjama u razvoju ili detetu iz neke druge osetljive društvene grupe navedenog uzrasta, čiji se roditelj obratio IRK-u samo zbog upisa deteta u predškolsku ustanovu, tada se roditelj može uputiti na Pravilnik o bližim uslovima za utvrđivanje prioriteta za upis dece u predškolsku ustanovu na osnovu kojeg može ostvariti ovo pravo.
Ukoliko je potrebno da se detetu obezbede podrške iz drugih sistema, koje su preduslov da se dete uključi u predškolsko vaspitanje i obrazovanje, onda treba da se uključi IRK i donese zajedničko mišljenje koje sadrži jasan individualni plan podrške za ovo dete.
Napominjemo da neke predškolske ustanove u okviru prioritetnog upisa u predškolsku ustanovu (regulisano Pravilnikom o bližim uslovima za utvrđivanje prioriteta za upis dece u predškolsku ustanovu) interno regulišu da je za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom čiji roditelji podnose zahtev za prioritetni upis, potrebno i mišljenje interresorne komisije.
Koje je najniže zvanje službenika, koji obavlja poslove matičara ili zamenika matičara? Da li navedene poslove mogu obavljati i mlađi saradnici, ili službenici sa najnižim zvanjem saradnika?
Shodno članu 11. Zakona o matičnim knjigama ("Sl. glasnik RS", br. 20/2009, 145/2014 i 47/2018) matičar, odnosno zamenik matičara može biti lice koje ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, položen poseban stručni ispit za matičara i ovlašćenje za obavljanje poslova matičara.
Članom 65. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano sledeće:
„U zvanju mlađeg saradnika obavljaju se jednostavniji stručni poslovi kao i administrativno-tehnički poslovi uz nadzor, uputstva i detaljna usmerenja službenika u višim zvanjima. Ovi poslovi se sastoje od ograničenog kruga međusobno povezanih zadataka u jednoj oblasti.
Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca.“
S obzirom na navedeno, matičaru odnosno zameniku matičara može da se odredi zvanje mlađeg saradnika.
Da li u slučaju promene prebivališta kandidata za odbornika, Opštinska izborna komisija može da izda uverenje o izboru za odbornika i da li, u tom slučaju, skupština opštine može da potvrdi mandat takvom kandidatu za odbornika, a s obzirom na član 46. stav 1. tačka 6) važećeg Zakona o lokalnim izborima. Dakle, reč je o promeni prebivališta kandidata za odbornika, kome još uvek nije potvrđen mandat.
Opštinska izborna komisija, u postupku popune upražnjenog odborničkog mesta u skupštini opštine, nije ovlašćena da utvrđuje da li kandidat za odbornika kome bi trebalo da bude dodeljen mandat ispunjava uslove za potvrđivanje mandata, u smislu člana 6. stav 2. Zakona o lokalnim izborima. Izborna lista koja je postala pravnosnažna u izbornom postupku ostaje punovažna, pravnovaljana i nepromenljiva i nakon izbora, te izborna komisija nema više nadležnosti da utvrđuje ispunjenost uslova kandidata sa te izborne liste da budu odbornici.
Shodno navedenom, u slučaju da je nekom odborniku prestao mandat pre isteka vremena na koje je izabran, izborna komisija treba da postupi na način propisan članom 48. Zakona o lokalnim izborima, odnosno dodeli mandat u skladu sa odgovarajućom odredbom člana 48. st. 2. do 4, dok će odluku o potvrđivanju ili nepotrvrđivanju mandata novom odborniku doneti skupština opštine, u skladu sa članom 56. Zakona o lokalnim izborima, s obzirom na to da je zakonom jedino skupština opštine ovlašćena za odlučivanje o mandatima odbornika.