Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKada roditelji podnese zahtev za IOP 2, a škola nije pre toga radila IOP 1, da li se mišljenje komisije da mora da se uradi IOP 1 radi na obrascu 3 ili je dovoljno da se napravi interni dokument kojim bi se predmet zatvorio?
U pitanju je neuobičajena situaciju, kada roditelj iz nekog razloga traži mišljenje IRK za IOP2, a škola nije sprovodila IOP1, tako da nije jednostavno dati odgovor koji bi se odnosio samo na proceduru, a koji bi zanemario kontekst i motivaciju roditelja da podnese ovakav zahtev, kao i razloge zbog kojih škola nije primenjivala IOP1.
Preporuka je da se od roditelja i od škole pribave dodatne informacije, pa na osnovu toga da se odluči na koji način će se uputiti odgovor roditelju, eventualno i školi (i zatvoriti predmet). Oba odgovora treba da budu dovoljno instruktivna kako bi se, u skladu sa propisima, zaštitio najbolji interes deteta. Ukoliko se na osnovu prikupljenih dodatnih informacija proceni da je situacija složena i da učenik ostvaruje pravo na dodatnu podršku u skladu sa Pravilnikom, može se pristupiti proceni potreba za dodatnom podrškom iz sva tri sistema, što bi značilo da se donese zajedničko mišljenje IRK na obrascu 3.
Da li u obrascu 3 kod opisa funkcionisanja deteta sme da stoji tačna dijagnoza deteta, koju je predsednik komisije uzeo iz obrasca 2 predstavnika zdravstva? Da li članovi komisije smeju na svojim obrascima da pišu dijagnoze korisnika (na osnovu priloženih izveštaja specijalista) ili se to ne preporučuje?
Podsećamo da je rad interresornih komisija, koje predstavljaju ključni mehanizam u sprovođenju obrazovne i socijalne inkluzije, zasnovan na tzv. socijalnom modelu. Iz tog razloga, Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, propisano je da članovi IRK treba da posmatraju osobu i njeno funkcionisanje u prirodnom životnom okruženju, sagledaju prepreke za uključivanje i na osnovu toga predlože mere dodatne podrške.
Obrasci 2 i 3, koji su sastavni deo pravilnika, sadrže polja u koja se unose podaci koji su u skladu sa navedenim principima rada IRK. U Obrazac 2, u polje pod nazivom „Izvori informacija/podataka“, kako je navedeno u fusnoti, član Komisije navodi nalaze, mišljenja i izveštaje priložene uz zahtev (obrazac broj 1) i druga dokumenta koja je koristio, po potrebi. Ovde se ne unosi sadržaj tih nalaza ili izveštaja, već se navodi izvor.
U istom obrascu, u polje pod nazivom „Opis funkcionalnog statusa deteta, učenika ili odraslog“ u fusnoti 4 se nalazi sledeća instrukcija:
Član komisije opisuje funkcionalni status deteta, učenika odnosno odraslog uzimajući u obzir:
Dakle, u obrascima u koje se unosi mišljenje člana, kao i zajedničko mišljenje IRK, nigde nije predviđeno da se upisuje dijagnoza, kako zbog zaštite podataka o ličnosti, tako i zbog činjenice da funkcionisanje osoba sa istom dijagnozom može biti veoma različito. Autentičan opis funkcionisanja osobe, njenih jakih strana i kapaciteta je polazište za planiranje dodatne podrške.
Da li prosvetni inspektori opštine moraju napraviti poseban opštinski plan za prosvetnu inspekciju u skladu sa Zakonom o inspekcijsko nadzoru?
Članom 10. Zakona o inspekcijskom nadzoru („Sl. glasnik RS” br.36/15, 44/18-dr.zakon i 95/18) propisana je obaveza planiranja inspekcijskog nadzora. Ovaj član propisuje i sadržinu godišnjeg plana rada. Važno je napomenuti da stav 8. i 9. istog člana uređuju da “Ministar nadležan za odgovarajuću oblast inspekcijskog nadzora, odnosno imalac javnog ovlašćenja koji vrši inspekcijski nadzor u određenoj oblasti propisuje posebne elemente plana određenog inspekcijskog nadzora.
Nadležni organ autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave propisuje posebne elemente plana određenog inspekcijskog nadzora iz izvorne nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.„
U skladu sa tim, Plan inspekcijskog nadzora u oblasti prosvete uređen je članom 20. Zakona o prosvetnoj inspekciji ("Sl. glasnik RS", br. 27/2018) koji glasi:
„Godišnji plan inspekcijskog nadzora donosi se za školsku odnosno radnu godinu čije je trajanje utvrđeno zakonom iz oblasti obrazovanja i vaspitanja.”
Dakle, opštinska prosvetna inspekcija donosi godišnji plan inspekcijskog nadzora, a jedina razlika je u periodu za koji se plan donosi. Prosvetni inspektor planira nadzor za jednu školsku, odnosno radnu godinu (a ne za kalendarsku godinu).
Predškolska uprava podnela je zahtev nadležnoj IRK gde se predlaže postupak procene da dete uzrasta od 3,5 godine nastavi vaspitno-obrazovni rad u skraćenom vremenskom periodu po individualizovanom načinu rada. Da li je postupak procene u nadležnosti IRK za podneti zahtev?
Pravo na obrazovanje bez diskriminacije po bilo kom osnovu ostvaruje se kroz stvaranje jednakih mogućnosti za uključivanje, učešće i napredovanje u obrazovanju za svako dete i učenika. Nije opravdano da interresorna komisija limitira vremenski period tj. skraćuje vreme boravka deteta u ustanovi. Uloga IRK je da predloži mere podrške koje će omogućiti duži boravak deteta u predškolskoj ustanovi.
Nakon opservacije funkcionisanja deteta u prirodnom okruženju (u vrtiću i u porodici) i uvida u dokumentaciju (medicinsku a i dokumentaciju koju vam je dostavila predškolska ustanova) mogu se preporučiti mere koju mogu biti u najboljem interesu deteta, a uz poštovanje prava na razumno prilagođavanje individualnim potrebama deteta kako bi im se omogućilo obrazovanje na ravnopravnoj osnovi sa vršnjacima. Neke od mera mogu biti: obezbeđivanje igrovnih, didaktičkih i nastavnih sredstava u pristupačnim formatima; obezbeđivanje asistivnih tehnologija ili pomagala; prilagođavanje okruženja u skladu sa potrebama deteta; obezbeđivanje obuke, vaspitača i stručnih saradnika neposredno angažovanih u vaspitno-obrazovnom radu.
Za adekvatnu preporuku neophodna je i relevantna dokumentacija iz predškolske ustanove - pedagoški profil, plan individualizacije, plan adaptacije za uključivanje deteta u vaspitnu grupu, rezultate praćenja Tima za dodatnu podršku detetu. Posebno su važni rezultati praćenja koji podrazumevaju analizu realizacije postavljenih ciljeva iz perspektive svih članova tima, uključujući i roditelje. Ta analiza treba da sadrži i strategije vaspitača i planirane oblike podrške, analizu učešća porodice, analizu iskustva deteta i vršnjačke grupe.
Očekuje se od ustanove da je izvršila i analizu resursa koji su neophodni za podršku detetu - predlog ustanova i organizacija koje mogu da pruže podršku detetu i porodici. Na osnovu ovako koncipirane dokumentacije od strane predškolske ustanove, interresorna komisija može da predloži ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja (obezbeđivanje ličnog pratioca detetu; obezbeđivanje usluga psihosocijalne podrške porodici kroz savetodavno terapijske i socijalno edukativne i druge inovativne usluge u zajednici).
Da li predsednik opštine može da zaključi ugovor o radnom angažovanju nekog lica?
U skladu sa članom 44. Zakona o lokalnoj samoupravi predsednik opštine: 1) predstavlja i zastupa opštinu; 2) predlaže način rešavanja pitanja o kojima odlučuje skupština; 3) naredbodavac je za izvršenje budžeta; 4) usmerava i usklađuje rad opštinske uprave; 5) donosi pojedinačne akte za koje je ovlašćen zakonom, statutom ili odlukom skupštine; 6) vrši i druge poslove utvrđene statutom i drugim aktima opštine.
U skladu sa članom 12. Zakona o javnim nabavkama odredbe ovog zakona primenjuju se na postupak zaljučivanja ugovora o delu. Ugovor o delo predstavlja vrstu ugovora van radnog odnosa u skladu sa članom 199. Zakona o radu i njega kao zakonski zastupnik potpisuje predsednik opštine nakon sprovedenog odgovarajućeg postupka javne nabavke. Što se tiče ostalih oblika radnog angažovanja (ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o dopunskom radu, i dr.) kada ugovor za predmet ima neki od opisa posla iz delokruga rada uprave takvo angažovanje uglavnom zaključuje načelnik opštinske uprave.