Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li opštine sa manjim brojem zaposlenih od 200 moraju da vode evidencije?
Član 47. stav 9. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti propisuje da se odredbe st. 1. i 4. ovog člana ne primenjuju na privredne subjekte i organizacije u kojima je zaposleno manje od 250 lica, osim ako: 1) obrada koju vrše može da prouzrokuje visok rizik po prava i slobode lica na koje se podaci odnose; 2) obrada nije povremena; 3) obrada obuhvata posebne vrste podataka o ličnosti iz člana 17. stav 1. ovog zakona ili podatke o ličnosti koji se odnose na krivične presude, kažnjiva dela i mere bezbednosti iz člana 19. ovog zakona.
Organi opštine, kao jedinice lokalne samouprave, predstavljaju organe vlasti, u smislu člana 4. tačka 25. istog zakona.
U opštinu je došao Crveni krst i traži podatke lica koja nisu ispunila pravo na dečji dodatak radi pružanja pomoći istima, radi se o imenu i prezimenu, imenu oca, adresi stanovanja. Da li je opština u obavezi da ustupi tražene podatke?
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, broj 87/2018) propisuje da je zakonita obrada ona obrada koja se vrši u skladu sa ovim zakonom, odnosno drugim zakonom kojim se uređuje obrada.
Član 12. istog zakona propisuje da je obrada zakonita samo ako je ispunjen jedan od sledećih uslova:
Stav 1. tačka 6) ovog člana ne primenjuje se na obradu koju vrši organ vlasti u okviru svoje nadležnosti.
Zakon o Crvenom krstu Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 107) propisuje da javna ovlašćenja koja su zakonom poverena nacionalnom društvu na teritoriji Republike Srbije vrši Crveni krst Srbije (član 6), kao i da se Crvenom krstu Srbije poverava vršenje i sledećih javnih ovlašćenja: 1) pokretanje, organizovanje i sprovođenje ili učestvovanje u redovnim i vanrednim akcijama solidarnosti u Republici Srbiji za pomoć ugroženim licima i žrtvama prirodnih, ekoloških i drugih nesreća i oružanih sukoba, kao i obezbeđenje, u skladu sa zakonom, obuke ljudi, materijalnih, finansijskih i drugih sredstava za te akcije; 2) osposobljavanje građana, dobrovoljno organizovanih za obavljanje poslova civilne zaštite na teritoriji Republike Srbije, za pružanje prve pomoći u slučaju prirodnih, ekoloških i drugih nesreća, kao i oružanih sukoba; 3) organizovanje, obučavanje i pripremanje ekipa za prvu pomoć, higijensko-epidemiološku zaštitu, negu povređenih i obolelih, socijalni rad, psihološku pomoć stanovništvu i tehničku pomoć za izvršavanje zadataka u slučaju prirodnih, ekoloških i drugih nesreća, kao i oružanih sukoba; 4) popularisanje dobrovoljnog davalaštva krvi i, u saradnji sa službama i zdravstvenim ustanovama za transfuziju krvi, učestvuju u organizovanju akcija dobrovoljnog davanja krvi.
Član 11. istog zakona propisuje da, u vršenju javnih ovlašćenja iz čl. 6. i 7. ovog zakona i sprovođenju programa iz člana 9. ovog zakona, Crveni krst Srbije sarađuje sa nadležnim državnim organima, organima teritorijalne autonomije i jedinica lokalne samouprave, kao i sa ustanovama i organizacijama u oblasti sistema zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, drugim oblicima organizovanja zaštite i spasavanja stanovništva, materijalnih i drugih dobara, crkvama i verskim zajednicama, preduzećima i drugim oblicima organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga, nevladinim organizacijama i građanima (u daljem tekstu: organi, organizacije i lica).
Član 12. istog zakona propisuje da su, na zahtev Crvenog krsta Srbije organi, organizacije i lica dužni da daju podatke kojima raspolažu u obavljanju svojih delatnosti, odnosno koje poseduju, a koji su potrebni za vršenje javnih ovlašćenja iz čl. 6. i 7. ovog zakona. Organi, organizacije i lica dužni su da, po službenoj dužnosti, Crvenom krstu Srbije dostave sve podatke utvrđene Ženevskim konvencijama i Dopunskim protokolima o licima zaštićenim tim konvencijama i protokolima, u roku od 15 dana od dana kada ostvare kontrolu nad tim licima.
Kakav je stav Poverenika kada je u pitanju uvođenje zahteva standarda ISO 27701 koji se odnosi na menadžment privatnošću informacijama i u skladu je sa GDPR. Da li uvođenje istog predstavlja dovoljan dokaz usklađenosti sa ZZPL?
Standard ISO 27701 predstavlja ekstenziju ISO 27001 standarda, koji se oslanja na novu evropsku regulativu u oblasti zaštite podataka o ličnosti, tako da se ispunjenjem uslova za standardizaciju dokazuje usklađenost i sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ali isto ne isključuje nadležnosti Poverenika u eventualnom postupku nadzora.
Da li je potrebno tražiti saglasnost Ministarstva finansija za uvođenje novih ciljeva i indikatora vezanih za ROB?
Uputstvom za pripremu programskog budžeta definisani su samo program i programske aktivnosti. Ciljeve i indikatore lokalne samouprave same definišu u odnosu na ono što finansiraju, dakle nije potrebna dozvola Ministarstva finansija pošto se ne menja programska struktura i programske aktivnosti nego se u njih ugrađuje rodno odgovorno budžetiranje.
Ko formira radno telo/tim za ROB, opštinsko veće ili nacelnik OU?
Pošto se radi o primeni zakona dakle zaposleni stvaraju preduslove da olakšaju proces, u tom smislu nije potrebna odluka veća, ima različitih primera, kada načelnik ili načelnica odeljenja za finansije donese Plan. Na kraju se može reći da se za sprovođenje formira radna grupa. Takođe, može grupu formirati i načelnik/načelnica opštinske uprave.