Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOsnovna škola je podnela Zahtev za pedagoškog asistenta za učenike sa smetnjama u razvoju. Škola ima potrebu da podnese odnosno da konkuriše za pedagoškog asistenta pri Ministarstvu i potrebna im je podrška od strane IRK. Da li je to u nadležnosti komisije i ako jeste u kojoj formi bi to bilo?
U Pravilniku o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom među merama koje predlaže Interresorna komisija nije navedena pedagoška asistencija.
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon i 6/2020) u članu 136. stav 3. i stav 4. propisuje da:
„Pedagoški asistent pruža pomoć i dodatnu podršku grupi dece i učenika u ustanovi, u skladu sa njihovim potrebama i pomoć zaposlenima u cilju unapređivanja njihovog rada. Pedagoški asistent u svom radu ostvaruje saradnju sa roditeljima, odnosno drugim zakonskim zastupnicima, organima jedinice lokalne samouprave, nadležnim ustanovama, organizacijama i udruženjima.
Pravilnik o pedagoškom i andragoškom asistentu ("Sl. glasnik RS", br. 87/2019) bliže uređuje uslove za rad, stepen i vrstu obrazovanja i program obuke za pedagoškog i andragoškog asistenta.
Zbog višestruke uloge pedagoškog asistenta i potrebe da neposredno sarađuje sa roditeljima dece i učenika iz osetljivih društvenih grupa, kao i sa relevantnim ustanovama i organizacijama na lokalu, očekuje se da će posao pedagoškog asistenta uspešnije obavljati kandidat koji je prepoznat u zajednici kao osoba koja deluje u korist ostvarivanja prava osoba iz osetljivih društvenih grupa i ima njihovo poverenje.
Iz ovog razloga, članom 155. stav 7. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano je da:
„U postupku izbora pedagoškog asistenta, odnosno andragoškog asistenta pribavlja se mišljenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave.
Dakle, uloga nadležnog organa jedinice samouprave je da kandidatu/kandidatima za koje smatra da će uspešno ostvariti saradnju sa roditeljima, institucijama i organizacijama u lokalnoj zajednici, da pozitivno mišljenje u procesu konkurisanja za posao pedagoškog asistenta u obrazovnoj ustanovi.
Da li licu koje je postavljeno na mesto zamenika načelnika Gradske uprave, a koje je u trenutku postavljenja u stalnom radnom odnosu (radni odnos na neodređeno vreme) u Gradskoj upravi, miruje radni odnos u Gradskoj upravi za vreme dok se nalazi na funkciji zamenika načelnika Gradske uprave?
Zakon o zaposlenima u AP i JLS ne predviđa mogućnost mirovanja radnog odnosa licima koja budu postavljena na položaj načelnika i zamenika načelnika uprave. Izuzetno, članom 198. Zakona predviđeno je da danom početka primene ovog zakona, lica koja su postavljena na osnovu sprovedenog javnog konkursa, a čije radno mesto postaje položaj, mogu da nastave sa radom na tom radnom mestu do proteka vremena na koji su postavljeni. Do proteka vremena iz stava 1. ovog člana, lica čije radno mesto postaje položaj, zadržavaju pravo na mirovanje radnog odnosa.
Gradsko, odnosno opštinsko veće postavlja i razrešava načelnika uprave i zamenika načelnika uprave. Službenika na položaju u upravi gradske opštine postavlja i razrešava organ utvrđen propisima grada. Položaji u opštinskim i gradskim upravama se popunjavaju javnim konkursom.
Ukoliko službeniku prestane rad na položaju iz razloga 1) proteka vremena na koje je postavljen, 2) podnošenjem pismene ostavke ili 3) ukidanjem položaja, on ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove. Ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz navedenih razloga (član 54. zakona).
Da li član opštinskog veća koji je u momentu stupanja na funkciju imao stalni radni odnos u ustanovi i rešenje o mirovanju radnog odnosa u toj ustanovi, a u međuvremenu raskinuo radni odnos ima pravo na naknadu plate 3 meseca posle prestanka funkcije?
Članom 14. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije.
Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona.
Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije.
Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Pravo na vraćanje na rad kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava i obaveze po osnovu rada i pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca su alternativno postavljeni, tj. isključuju jedno drugo. Na bivšem funkcioneru je da odluči koje će pravo koristiti.
Da li odbornik može da bude član OIK u stalnom sastavu?
Članom 30. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da “odbornik ne može biti zaposleni u opštinskoj upravi i lice koje imenuje, odnosno postavlja skupština opštine”.
Članom 30. stav 3. istog zakona propisano je da “danom potvrđivanja odborničkog mandata licima koje je imenovala, odnosno postavila skupština jedinice lokalne samouprave, prestaje funkcija na koju su imenovani, odnosno postavljeni”. Iz navedenih odredbi proističe i da odbornik, nakon stupanja na odborničku funkciju, ne može da se zaposli u opštinskoj upravi, niti da bude imenovan ili postavljen na drugu funkciju od strane skupštine jedinice lokalne samouprave.
Imajući u vidu da, u skladu sa članom 14. Zakona o lokalnim izborima, članove izborne komisije jedinice lokalne samouprave imenuje skupština te jedinice lokalne samouprave, odbornik, dakle, ne može da bude imenovan za člana izborne komisije, usled citirane zabrane iz člana 30. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi.
Da li lice koje je postavljeno na mesto sekretara Skupštine opštine, koje je u trenutku postavljenja u radnom odnosu na određeno vreme u opštinskoj upravi i kome miruje radni odnos u Opštinskoj upravi za vreme dok se nalazi na funkciji sekretara Skupštine opštine, može da nakon prestanka funkcije bude raspoređeno u Opštinskoj upravi u skladu sa svojom stručnom spremom, bez obzira što nije bilo u stalnom radnom odnosu u upravi?
Članom 79. Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog:
1) odlaska na odsluženje, odnosno dosluženje vojnog roka;
2) upućivanja na rad u inostranstvo od strane poslodavca ili u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva;
3) privremenog upućivanja na rad kod drugog poslodavca u smislu člana 174. ovog zakona;
4) izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca;
5) izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, u trajanju do šest meseci.
Zaposleni kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana ima pravo da se u roku od 15 dana od dana odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka, prestanka rada u inostranstvu, odnosno kod drugog poslodavca, prestanka funkcije, povratka sa izdržavanja kazne zatvora, odnosno mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere - vrati na rad kod poslodavca. Prava iz st. 1. i 2. ovog člana ima i bračni drug zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvo u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva.
U ovom konkretnom slučaju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada mirovaće samo za vreme trajanja radnog odnosa na određeno vreme, a ne do isteka vremena na koje je postavljen na funkciju.