Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposleni pored zahteva/molbe, izvoda iz matične knjige umrlih (za određeno lice) treba da priloži još nešto od dokumentacije na osnovu čega bi se odredilo koji iznos do dve prosečne mesečne zarade treba isplatiti zaposlenom kako bi ostvario pravo na solidarnu pomoći za slučaj smrti člana uže porodice?
Članom 51. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019) je propisano:
„Zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć za slučaj:
1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice ili teže povrede zaposlenog,
2) nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju zaposlenog ili člana njegove uže porodice,
3) zdravstvene rehabilitacije zaposlenog,
4) nastanka teže invalidnosti zaposlenog,
5) nabavke lekova za zaposlenog ili člana uže porodice,
6) pomoć porodici za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom za slučaj smrti člana uže porodice,
7) mesečnu stipendiju tokom redovnog školovanja za decu zaposlenog čija je smrt nastupila kao posledica povrede na radu ili profesionalnog oboljenja - do visine mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, a ukoliko deca borave u predškolskoj ustanovi poslodavac je dužan da nadoknadi troškove boravka u predškolskoj ustanovi.
8) pomoć zbog uništenja ili oštećenja imovine, elementarnih i drugih vanrednih događaja - do visine neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana,
9) rođenja deteta zaposlenog - u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike,
10) pomoć zaposlenoj za vantelesnu oplodnju - najviše do tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, a na osnovu uredne dokumentacije,
11) drugu solidarnu pomoć za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja zaposlenog u skladu sa merilima propisanim opštim aktom poslodavca i raspoloživim finansijskim sredstvima.
Članovima uže porodice u smislu ovog člana, smatraju se bračni ili vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj zaposlenog.
U slučaju da je više članova uže porodice zaposleno kod poslodavca, pravo na solidarnu pomoć za člana uže porodice iz stava 1. tač. 1), 2), 5), 8) i 9) ostvaruje jedan zaposleni.
Duža ili teža bolest odnosno teža povreda u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana postoji ako je zaposleni odsutan sa rada najmanje 30 dana neprekidno zbog sprečenosti za rad usled bolesti, odnosno povrede.
Pravo iz stava 1. ovog člana zaposleni ne ostvaruje za članove uže porodice koji ostvaruju primanja iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada u trenutku podnošenja zahteva, odnosno koji primaju novčanu naknadu za tuđu negu i pomoć ili primaju penziju koja je veća od najnižeg iznosa penzije.
Solidarna pomoć u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tač. 1)-5) ovog člana priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu organa jedinice lokalne samouprave, a najviše do visine tri prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
Solidarna pomoć u slučaju utvrđenom u stavu 1. tačka 6) ovog člana priznaje se porodici i ostvaruje se, po zahtevu člana porodice koji se podnosi u roku od 90 dana od dana kada je nastupio osnov za isplatu solidarne pomoći, najviše do visine dve prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
Porodicu u smislu stava 7. ovog člana čine bračni i vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj.
Zaposleni može da ostvari pravo na solidarnu pomoć, ukoliko pravo na ortopedska pomagala, aparate za rehabilitaciju, lekove i dr. nije ostvareno u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.
Pravo na solidarnu pomoć u skladu sa ovim članom ostvaruju svi zaposleni kod kojih osnov za isplatu solidarne pomoći nastupi počev od 22. marta 2019. godine“.
S obzirom na navedene odredbe, a da bi se ostvarilo pravo na pomoć porodici za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom za slučaj smrti člana uže porodice, u konkretnom slučaju roditelja, iz člana 51. stav 1. tačka 6. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS, pored zahteva i izvoda iz matične knjige umrlih, potrebno je pribaviti uverenje Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje u pogledu ostvarivanja prava na penziju, njenu visinu odnosno primanja novčane naknade za tuđu negu i pomoć.
U pogledu visine iznosa nadležni organ JLS može da propiše i bliže uredi pitanja davanja solidarne pomoći, u skladu sa odredbama zakona i Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS.
Da li je poslodavac dužan da na zahtev i priložen poziv državnog organa donese Rešenje o odsustvu sa rada radi odazivanja na poziv državnog organa i to naravno plati zaposlenom kao jednu vrstu plaćenog odsustva koja je predviđena Zakonom, a ne Posebnim kolektivnim ugovorom za JLS ili može odgovarati obaveštenjima ili uopšte ne odgovarati zaposlenom?
Članom 114. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) je propisano:
„Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa.
Poslodavac ima pravo na refundiranje isplaćene naknade zarade iz stava 1. ovog člana u slučaju odsustvovanja zaposlenog sa rada zbog vojne vežbe ili odazivanja na poziv državnog organa, od organa na čiji se poziv zaposleni odazvao, ako zakonom nije drukčije određeno“.
Shodno navedenim odredbama, zaposleni ostvaruje naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada, između ostalog, i zbog odazivanja na poziv državnog organa. Pored navedenog, poslodavac ima pravo na refundiranje isplaćene naknade zarade a u slučaju odsustvovanja zaposlenog sa rada. Pored citiranih odredbi, ukazujemo na dva mišljenja Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike.
Mišljenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, br. 011-00-730/2006-02 od 25.8.2006. godine glasi:
„U članu 114. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005 i 61/2005 - dalje: Zakon) propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade za prethodna tri meseca, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, između ostalih slučajeva i za vreme odsustvovanja sa rada zbog odazivanja na poziv organa, na čiji se poziv zaposleni odazvao. U članu 114. stavu 2. Zakona utvrđeno je pravo poslodavca na refundiranje isplaćene naknade zarade zaposlenom od organa na čiji poziv se zaposleni odazvao, ako zakonom nije drugačije određeno.“
Relevantno je i mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike, br. 011-00-00421/2008-02 od 4.5.2008. godine koje glasi:
„Prema tome, u osnov za utvrđivanje visine naknade zarade u slučajevima navedenim u članu 114. Zakona o radu, uzimaju se sva primanja koja čine zaradu, u skladu sa članom 105. stav 3. Zakona, a koja su u prethodna tri meseca, pre meseca u kome je zaposleni započeo da koristi odsustvo sa rada, isplaćena zaposlenom.
Imajući u vidu navedeno zaposleni koji nije radio na dan državnog praznika koji je neradni dan ima pravo samo na naknadu zarade, a ne i na zaradu.
U slučaju da je zaposleni radio na dan državnog praznika koji je neradni dan ima pravo na uvećanu zaradu u skladu sa članom 108. stav 1. tačka 1) Zakona, bez obzira na ugovorenu fiksnu mesečnu zaradu."
U konkretnom slučaju, zaposleni koji smatra da su mu povređena prava može da izjavi žalbu žalbenoj komisiji, a čija nadležnost je utvrđena članom 174. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon i 95/2018 - dr. zakon). Žalbena komisija je dužna, shodno članu 175. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, da odluči o žalbi u roku od 30 dana od dana njenog prijema.
Da li zaposleni koji su raspoređeni na radno mesto vozača u JLS imaju pravo na terenski dodatak? Ukoliko ima pravo, na koji način se vrši obračun visine terenskog dodatka? Da li se terenski dodatak računa dnevno u iznosu od 3% prosečne mesečne zarade u privredi RS ili mesečno? Da li zaposleni koji su raspoređeni na radno mesto vozača u JLS imaju pravo na dnevnicu za službeni put?
Članom 40. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019) je propisano:
„Zaposleni ima pravo na naknadu troškova rada i boravka na terenu (terenski dodatak) u skladu sa aktom Vlade“.
Članom 48. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS se predviđa:
„Zaposleni ostvaruju pravo na naknadu troškova službenog puta u zemlji, službenog puta u inostranstvo, troškove rada i boravka na terenu i druge troškove shodnom primenom akta Vlade iz člana 46. ovog ugovora“.
Gore navedeni akt Vlade je Uredba o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika ("Sl. glasnik RS", br. 98/2007, 84/2014, 84/2015), čijim članom 44. je predviđeno:
„Državnom službeniku i namešteniku isplaćuje se naknada troškova rada i boravka na terenu (terenski dodatak) koja iznosi 3% prosečne mesečne zarade zaposlenog u Republici Srbiji, prema poslednjem konačnom objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate.
Ako za rad i boravak na terenu nisu obezbeđeni besplatni smeštaj i ishrana, terenski dodatak uvećava se za troškove smeštaja i ishrane: za troškove smeštaja - najviše do iznosa naknade za troškove smeštaja na službenom putovanju u zemlji (član 8. ove uredbe), a za troškove ishrane - najviše za dnevnicu za službeno putovanje u zemlji (član 9. ove uredbe)“.
Shodno članu 43. Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika rad na terenu jeste rad koji se po prirodi posla vrši izvan službenih prostorija, a na koji se državni službenik ili nameštenik, po nalogu ovlašćenog lica, upućuje da izvrši službeni posao.
Terenski dodatak bi se utvrdio zbog toga što zaposleni duže vreme boravi van svog mesta rada i stanovanja, usled čega je duže odvojen od porodice odnosno utvrdio bi se radi podmirenja nekih dodatnih, nepredviđenih, troškova koje bi zaposleni mogao da ima. Terenski dodatak čini zaradu zaposlenog i podleže obavezi plaćanja poreza i doprinosa na zarade. Terenski dodatak se utvrđuje kao drugo primanje zaposlenog, a u skladu sa članom 120. stav 1. tačka 4. Zakona o radu, pa stoga i čini zaradu zaposlenog, a u smislu člana 105. stav 3. Zakona o radu.
S obzirom na opisanu prirodu i razloge za utvrđivanje terenskog dodatka vozači, imajući u vidu opis i suštinu njihovog posla, ne ostvaruju pravo na trenski dodatak, a svakako ostvaruju pravo na naknadu troškova službenog puta.
Da li udruženja građana imaju obavezu da podnesu prijavu za eko naknadu?
Na osnovu člana 2. Uredbe o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu koji nastaje obavljanjem aktivnosti, iznosima naknada (“Sl. glasnik RS”, broj 86/2019 i 89/2019) određeni su kriterijumi za određivanje negativnog uticaja aktivnosti koje utiču na životnu sredinu pravnih lica i preduzetnika utvrđuju se u okviru pretežne delatnosti koju obavlja obveznik naknade.
Pod pretežnom delatnošću, u smislu ove uredbe, smatra se ona delatnost koja je registrovana kod Agencije za privredne registre kao i delatnost čijim je obavljanjem pravno lice i preduzetnik ostvario najviše prihoda u godini koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine.
Prema stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu aktivnosti pravnih lica i preduzetnika dele se prema delatnosti na one koje imaju:
1) veliki uticaj na životnu sredinu;
2) srednji uticaj na životnu sredinu;
3) mali uticaj na životnu sredinu.
Delatnosti su razvrstane prema kriterijumima iz Priloga koji je sastavni deo Uredbe.
U slučaju da jedno pravno lice ili preduzetnik obavlja aktivnost na teritoriji više jedinica lokalne samouprave, naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine, obračunatu u skladu sa članom 3. Uredbe plaća tako što se ukupan iznos tako obračunate naknade deli ukupnim brojem jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji obavlja pretežnu delatnost.
Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika na velika pravna lica, srednja pravna lica, mala i mikro pravna lica u smislu ove uredbe vrši se shodno zakonu kojim se uređuje računovodstvo. Iznos naknade u smislu ove uredbe utvrđuje se za kalendarsku godinu.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za pravna lica i preduzetnike čija aktivnost u okviru delatnosti ima mali negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
1) velika pravna lica 500.000,00 dinara;
2) srednja pravna lica 125.000,00 dinara;
3) mala pravna lica 50.000 dinara;
4) mikro pravna lica i preduzetnika 5.000,00 dinara.
Delatnost udruženja na osnovu ove Uredbe i Priloga koji je njegov sastavni deo, spada u delatnosti koje imaju mali uticaj na životnu sredinu. U samom Prilogu nalaze se razvrstani pod SEKTOR S - Ostale uslužne delatnosti, šifra delatnosti 94 - delatnost Udruženja.
Savetujemo da udruženja građana pre podnošenja poreske prijave elektronskim putem posredstvom portala LPA, provere u Prilogu Uredbe da li je obuhvaćena šifra delatnosti za koju su registrovani, te ukoliko je to slučaj – da izvrše podnošenje prijave.
Na osnovu podnetih prijava, a pre izrade rešenja, ukoliko postoje određene dileme i posebnosti za specifične slučajeve, LPA može od Ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine zatražiti zvanično mišljenje i tumačenje.
Da li novoosnovana pravna lica ili preduzetnici placaju eko naknadu u tekućoj godini, imajući u vidu da nisu imali prihod u prethodnoj?
Obveznik naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine u skladu sa članom 134. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara je:
pravno lice i preduzetnik koje obavlja određene aktivnosti koje utiču na životnu sredinu, odnosno fizičko lice koje utiče na životnu sredinu;
vlasnik teretnih vozila, odnosno lica koja obavljaju transport nafte i naftnih derivata, odnosno sirovina, proizvoda i poluproizvoda hemijskih i drugih opasnih materija iz industrije ili za industriju na teritoriji JLS sa statusom ugrožene životne sredine na području od značaja za Republiku Srbiju.
U skladu sa članom 138. stav 1. Zakona, obveznik naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine iz člana 134. stav 1. ovog zakona, dužan je da podnese prijavu sa podacima od značaja za utvrđivanje naknade organu jedinice lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti utvrđivanje, kontrola i naplata javnih prihoda do 31. jula svake godine za koju se utvrđuje naknada.
U slučaju da jedno pravno lice ili preduzetnik obavlja aktivnost na teritoriji više jedinica lokalne samouprave, naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine, obračunatu u skladu sa članom 3. Uredbe o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu koji nastaje obavljanjem aktivnosti, iznosima naknada (“Sl. glasnik RS”, br. 86/19 i 89/19) – plaća tako što se ukupan iznos tako obračunate naknade deli ukupnim brojem jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji obavlja pretežnu delatnost.
Članom 2. Uredbe propisani su kriterijumi za određivanje negativnog uticaja aktivnosti koje utiču na životnu sredinu pravnih lica i preduzetnika i utvrđuju se u okviru pretežne delatnosti koju obavlja obveznik naknade. Pod pretežnom delatnošću, u smislu ove Uredbe, smatra se ona delatnost koja je registrovana kod Agencije za privredne registre kao i delatnost čijim je obavljanjem pravno lice i preduzetnik ostvario najviše prihoda u godini koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine.
Stručna služba SKGO ukazuje da je razmatranje u istom smislu bilo, pored ostalog, predmet korespodencije grada Beograda i ministarstva nadležnog za životnu sredinu i da su ova razmatranja posredstvom SKGO, preneta svim JLS u okviru relevantnih Mreža. Sa druge strane, u saradnji sa lokalnim samoupravama, SKGO i dalje uočava da se postupanje po ovom pitanju razlikuje, te je jedan od zaključaka da je u daljem radu na predmetnim propisima (pre svega, Zakonu i Uredbi) potrebno ovo pitanje preciznije urediti (posebno u smislu formulisanja/uređivanja postupanja kod novoosnovanog pravnog lica u pogledu ograničenja od 0,4% ostvarenog prihoda u prethodnoj godini u skladu sa članom 137. Zakona – budući da lice nije ni postojalo u prethodnoj godini).
S tim u vezi, u nastavku iznosimo dva glavna usmerenja u postupanju po ovo pitanju:
U prilogu je i dokumentacija koja može biti značajna i za neka druga pitanja i vezi sa predmetnom naknadom.