Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeLPA ne poseduje podatke za dve kuće koje su bez dozvole izgrađene na jednoj gradskoj parceli. Obveznik ne prijavljuje porez na imovinu i na svako rešenje ulaže žalbu. Na poziv inspektora se ne odaziva i ne dozvoljava da se objekti popišu i ako su useljivi i imaju osnovne elemente kvaliteta. Kako postupiti sa ovim obveznicima?
Odredbama člana 55. ZPPPA stavom 4. propisano je da ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, poresko rešenje o utvrđivanu poreza poreski organ donosi bez prethodnog izjašnjenja obveznika o činjenicama koje su od značaja za odlučivanje kada se utvrđivanje poreza vrši na osnovu podataka iz evidencija nadležnih organa, odnosno dokumentacije izdate od strane nadležnih organa.
Takođe, članom 158. ZPPPA propisana je obaveza državnim organima i organizacijama, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, da na zahtev poreskog organa po službenoj dužnosti dostave činjenice koje su saznali vršeći poslove iz svoje nadležnosti, a koje su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze.
Članom 45. ZPPPA, može se zahtevati, osim od poreskog obveznika, i od drugih lica, privrednih subjekata, banaka, državnih organa i organizacija, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave da roku koji se odredi, pruže sve raspoložive informacije, kao i podatke od značaja za preduzimanje aktivnosti iz delokruga nadležnosti poreskog organa.
Konkretno, može se dopisom obratiti nekom organu ili organizaciji za koje smatra da bi mogli imati podatke koji su potrebni za utvrđivanje obaveze (urbanizmu, preduzeću koje obavlja komunalne poslove, pošti), dostavljanjem zahteva sa pozivom na napred navedene članove ZPPPA, koji uređuju obavezu dostavljanja podataka poreskom organu.
Nakon prikupljanja podataka i činjenica od značaja za oporezivanje na osnovu kojih bi trebalo da se utvrdi obaveza po osnovu poreza na imovinu, potrebno je da se sačini službena beleška o utvrđivanju činjenica od značaja za oporezivanje u kojoj će se konstatovati činjenica na kojima se zasniva utvrđivanje obaveze rešenjem iz člana 54. stav 2. tačka 2), podtačka 2) ZPPPA.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Radi se o poreskom obvezniku koji je preminuo 2011. godine. Sve vreme mu je utvrđivana poreska obaveza iz razloga što naslednik nije podneo poresku prijavu za nasleđenu nepokretnost. Naslednik je početkom 2019. godine podneo poresku prijavu za predmetnu nepokretnost. Glavni dug i kamatu koja je ostala na pokojniku, naslednik je delimično odbio da plati. Izmirio je glavnicu i deo kamate. Šta da se raditi u konkretnoj situaciji , tj. da li uraditi zaduženje 5 godina unazad, a pokojniku stornirati neosnovana zaduženja (zapravo ceo dug), i izdati prekršajni nalog?
Smrću poreskog obveznika prestaje njegova poreska obaveza. Poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva.
Ispunjenje poreske obaveze u slučaju smrti fizičkog lica uređena je odredbama člana 22. ZPPPA.
Svi postupci u odnosu na preminulo fizičko lice se obustavljaju danom smrti (član 45. Zakona o opštem upravnom postupku). Ako su donesena bilo koja akta u poreskom postupku nakon smtri poreskog obveznika, na njegov JMBG, doneta su neosnovano i potrebno je da se storniraju u poreskom računovodstvu. Storno neosnovanih zaduženja na umrlo lice, treba izvršiti ne po zahtevu njegovog naslednika, već po službenoj dužnosti, jer danom smrti on je prestao da bude poreski obveznik i nema predmet oporezivanja.
Ako nije raspravljena zaostavština, od dana smrti, obveznik poreza na imovinu na prava na nepokretnosti preminulog obveznika je držalac nepokretnosti. Obaveza je, dakle, držaoca nepokretnosti da LPA prema mestu nepokretnosti dostavi dokaz o smrti poreskog obveznika i da podnese poresku prijavu PPI-2 za utvrđivanje poreza na imovinu, na svoje ime.
Ukoliko je raspravljena zaostavština pokojnika, naslednici su u obavezi da u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja o nasleđivanju, dostave nadležnoj LPA, poreske prijave na osnovu kojih će se utvrditi godišnji porez na imovinu, naslednicima.
U oba slučaja obveznici mogu ostvariti pravo na poreski kredit ukoliko stanuju u predmetnoj nepokretnosti, znači imaju istu poreskopravnu sitaciju kao i preminuli vlasnik.
Obaveza podnošenja poreskih prijava i promena koje su od značaja za utvrđivanje poreza na imovinu, od strane poreskih obveznika, propisana je Zakonom o porezima na imovinu. Za imovinu koja se stekne, započne ili prestane da koristi u toku godine, podnosi se poreska prijava u roku od 30 dana od dana nastanka takve promene.
Dakle, porez se ne može utvrđivati i plaćati na umrlo lice, a obaveza je naslednika ili držaoca nepokretnosti, da obaveste organ o smrti poreskog obveznika, dostave dokaz kao i da dostave popunjene i potpisane poreske prijave za utvrđivanje poreza na imovinu.
U konkretnom slučaju pravilno bi bilo poništiti sva rešenja za period od dana smrti i utvrditi obavezu nasledniku za 5 godina unazad.
Međutim, u praksi se dešava da je neko vršio uplate na ime umrlog lica i nakon njegove smrti, pa se u tom slučaju može sa naslednicima napraviti dogovor o zatvaranju obaveza na ime umrlog lica zaključno sa godinom za koju je obaveza izmirena, jer po pravilu preknjižavanje ili povraćaj sredstava se može izvršiti samo po zahtevu obveznika, a obveznik je preminuo.
Ukoliko na ime umrlog lica nisu vršene uplate, tada se poništavaju obaveze koje se odnose na period nakon dana smrti obveznika i obaveza utvrđuje nasledniku pet godina unazad.
Prema tome, u rešenju svakako treba da se navede da se storniraju neosnovano utvrđena zaduženja sa pripadajućom kamatom za period od dana smrti.
Naslednik svakako treba da podnese poresku prijavu za deo perioda za koji je bio poreski obveznik, a LPA treba da utvrdi obavezu vodeći računa o zastarelosti.
Što se tiče prekršajne odgovornosti, podsećamo da je čl. 114b. uređena zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka. Prekršajni postupak za koji se u skladu sa zakonom podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno izdaje prekršajni nalog, ne može se pokrenuti ni voditi ako protekne pet godina od dana kada je prekršaj učinjen.
U nastavku se može pogledati tabelarni pregled članova ZPPPA po kojima se može izdati prekršajni nalog. Poreski prekršaji poreskih obveznika-fizičkih lica propisani su čl.180. ZPPPA.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kada se opština u potpunosti namiri iz prodaje dužnikove nepokretnosti i ostane određen iznos za povraćaj, dužniku se vraća preostali iznos i nakon namirenja tekuće obaveze. Međutim, situacija je takva da je nakon upisa hipoteka upisana zabeležba hipoteke poreske uprave. Ona će biti izbrisana nakon knjiženja kupca kao vlasnika. Da li se taj preostali iznos vraća poreskoj upravi?
Redosled namirenja hipotekarnih poverilaca uređen je članom 40. Zakona o hipoteci („Sl.glasnik RS“, broj 115/2005...83/2015) u slučajevima kada je jedan predmet hipoteke založen nekolicini hipotekarnih poverilaca, redosled po kome se isplaćuju njihova potraživanja iz cene dobijene prodajom predmeta hipoteke određuje se prema danu, času i minutu nastanka hipoteke, računajući od prijema zahteva za upis prve hipoteke.
Raspodela sredstava dobijenih vansudskom prodajom nepokretnosti uređena je članom 41. Zakona o hipoteci. Hipotekarni poverilac koji sprovodi prodaju hipotekovane nepokretnosti će u ugovor o njenoj prodaji, pored kupoprodajne cene, uneti i odredbu, odnosno prilog ugovoru kojim se utvrđuje raspodela sredstava dobijenih od prodaje, po sledećem redosledu:
Postupak sa ostvarenim prihodom od prodaje nepokretnosti uređen je i odredbama člana 111. Postupanje sa prihodima od unovčavanja uređeno je odredbama člana 93. ZPPPA.
S obzirom na to, da hipoteka u korist Poreske uprave još nije upisana, ali da je u RGZ upisana zabeležba koja se odnosi na upis založnog prava na predmetnoj nepokretnosti, mišljenja smo da bi se trebalo da obratiti Poreskoj upravi da dostavi pravni osnov za raspoređivanje preostalih sredstava iznad potraživanja koja su ostvarena prodajom nepokretnosti. Uz pravni osnov za raspoređivanje sredstava potrebno je da se dostave i instrukcije za raspoređivanje sredstava na konkretne uplatne račune.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li rešenjem kojim se poništava doneto rešenje o utvrđenoj obavezi za tekuću poresku (ili i prethodnu) godinu od strane LPA kao prvostepenog organa, po službenoj dužnosti ili po zahtevu stranke zbog neosnovanog donošenja (pogrešno upareni podaci Službe za katastar nepokretnosti, tehnička greška, otuđenje) prestaje poreska obaveza ili to jedno drugo isključuje?
Poništivanje konačnog rešenja uređeno je odredbama člana 183. Zakona o opštem upravnom postupku ako sadrži neki od razloga za poništavanje koji su navedeni u odredbama člana 183. Zakona o opštem upravnom postupku. Postupanje po ovom članu zakona je u nadležnosti drugostepenog ili nadzornog organa.
Poništavanjem rešenja poništavaju se sve pravne posledice koje je rešenje proizvelo i ono se onemogućava da dalje proizvodi pravne posledice.
Ako ne postoji drugostepeni organ i nadzorni organ rešenje će, poništiti organ koji je doneo konačno prvostepeno rešenje.
Poništavanje pobijanog rešenja od strane prvostepenog organa uređeno je odredbama člana 163. Zakona o opštem upravnom postupku. Prvostepeni organ poništava pobijano rešenje ako ono sadrži neki od razloga za poništavanje iz člana 183. stav 1 tačka 1)-6) Zakona o opštem upravnom postupku.
Prestanak poreske obaveze uređen je odredbama člana 23. ZPPPA. Kod prestanka poreske obaveze važno je imati u vidu da je obaveza po osnovu javnih prihoda osnovano utvrđena i da iz zakonom propisanih razloga rešenjem utvrđujemo njen prestanak.
Prema navedenom, kod poništavanja poreske obaveze, konstatovanjem razloga ništavosti poništava se rešenje o utvrđivanju obaveze sa svim pravnim posledicama koje je proizvelo.
Kada se donosi rešenje o poništavanju pobijanog rešenja u dispozitivu se koristi samo termin „poništava se“.
Model rešenja o poništavanju pobijanog rešenja.docx
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li se rešenje o licima ovlašćenim za odlaganje poreskog duga sa izmenjenim iznosima u odnosu na dosadašnje iznose koje je doneo ministar finansija odnosi i na LPA? Ako se se odnosi, koji su iznosi u pitanju i da li može da se objavi forma rešenja?
Kada je poreski dužnik podneo uredan zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza sa traženom dokumentacijom iz koje je utvrđeno da poreski dužnik ispunjava uslove iz člana 2. Uredbe o bližim uslovima za odlaganje plaćanja poreskog duga, kao i da je dostavljeno zahtevano sredstvo obezbeđenja plaćanja (osim za kategorije obveznika iz člana 74. stav 6. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kada nije potrebno ispunjavanje dodatnih uslova za odlaganje), LPA donosi odluku o odlaganje plaćanja dugovanog poreza.
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, članom 73. stav 3. propisano je da o odlaganju plaćanja dugovanog poreza za izvorne javne prihode odlučuje gradonačelnik, odnosno predsednik opštine, odnosno lice koje on ovlasti, jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju izvorni javni prihodi čija naplata se odlaže u skladu sa ovim zakonom.
Prema tome, lokalne poreske administracije, tek po dobijanju rešenja o prenosu ovlašćenja za odlučivanje (potpisivanje) o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, na određena lica u jedinici lokalne samouprave, od strane gradonačelnika ili predsednika opštine, mogu potpisivati akt o odlučivanju po zahtevima za odlaganje plaćanja dugovanog poreza. Ako takvog ovlašćenja nema, onda sva akta o odlaganju plaćanja dugovanog poreza potpisuje gradonačelnik, odnosno predsednik opštine.
Nakon sprovedenog poreskog postupka po podnetom zahtevu za odlaganje plaćanja dugovanog poreza, u smislu ispunjavanja uslova za odlaganje, lokalna poreska administracija po podnetom zahtevu odlučiće donošenjem sporazuma/rešenja o odlaganju plaćnja dugovanog poreza, saglasno odredbama člana 73. stav 6. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Prema navedenom, na LPA je da predloži predsedniku opštine, a u skladu sa unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom radnih mesta, predloge na koja će se lica preneti ovlašćenja za odlučivanje po zahtevima za odlaganje plaćanja dugovanog poreza. Poreska uprava je imala reorganizaciju i sigurno da imaju potrebu da im se promeni dosadašnje rešenje ministra kojim su preneta ovlašćenja za potpisibvanje u postupcima odlaganja. To naravno ne obavezuje LPA.
Ovlašćenje_potpisivanje_ (primer grada Beograda).pdf
Ovlašćenje_rešenje_(primer grada Beograda).pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.