Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeUkoliko potkrovlje ili bilo koja od etaža na porodično stambenoj zgradi nije istarašeno/a, da li se u tom slučaju računa i ta kvadraturu za poresku osnovicu?
Nastanak poreske obaveze propisan je odredbama člana 10. Zakona o porezima na imovinu. Poreska obaveza nastaje najranijim od sledećim dana:
Kod objekata koji se faktički ne koriste, nastanak poreske obaveze opredeljuje činjenica da li je objekat osposobljen za korišćenje, imajući u vidu da je pravo, ali ne i obaveza poreskog obveznika da koristi objekat. To je u svakom konkretnom slučaju faktično pitanje, pri čemu treba imati u vidu građevinski aspekt (npr. da li je objekat stavljen pod krov, ugrađena stolarija, zastakljeni otvori i sl.), izgrađenost instalacija u objektu, kao i druge elemente koji opredeljuju uobičajeno i bezbedno korišćenje objekta. Ukoliko je za objekat izdata upotrebna dozvola, objekat se smatra osposobljenim za korišćenje.
U Mišljenju Ministarstva finansija, br. 011-00-00481/2010-04 od 03.09.2010. godine, navedeno je:
Na pravo svojine na objektima poreska obaveza je nastala danom sticanja prava svojine – ako konkretni objekti predstavljaju fizičku, funkcionalnu, tehničko-tehnološku ili biotehničku upotrebnu celinu koja pruža zaštitu od vremenskih i spoljnih uticaja, sa uobičajeno potrebnim instalacijama, postrojenjima i opremom, što ih čini principijelno osposobljenim za korišćenje, nezavisno od činjenice da li se za njihovo korišćenje za posebnu namenu moraju dodatno osposobiti (na primer, obezbediti odgovarajuću elektro-instalaciju određene snage) i da li ih vlasnik koristi ili ne.
Naime, pravo je, ali ne i obaveza poreskog obveznika da svoje objekte koristi ili ne, da opredeli namenu korišćenja u skladu sa propisima, kao i da u cilju privođenja objekta toj opredeljenoj nameni vrši određena investiciona ulaganja u suštinskom ili estetskom smislu.
Ukoliko konkretni objekti nisu osposobljeni za korišćenje jer, na primer, ne raspolažu uobičajeno potrebnim instalacijama i opremom (vodovodnom instalacijom, elektro-instalacijom, stolarijom i slično) koja ih čini objektima u smislu propisa kojima se uređuju planiranje i izgradnja, obaveza po osnovu poreza na imovinu na pravo svojine na tim objektima nije nastala
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 3, Bilten 6/18.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 3, Bilten 12/17.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 6, Bilten 10/14.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 3, Bilten 2/14.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
U pitanju je postupak odjave objekata koji su u lošem stanju (npr. ispucali zidovi, krov se urušava ili je srušen u celosti). Da li je dovoljno samo izaći na lice mesta i konstatovati u zapisniku da nema elementarnih uslova za život i na taj način odjaviti poresku prijavu? Da li je potrebno da lice zaduženo za poslove građevinske inspekcije sastavi zapisnik o zatečenom stanju?
Pоrеskа оbаvеzа zа оdrеđеnu nеpоkrеtnоst pоrеskоg оbvеznikа prеstаје: prеstаnkоm pоstојаnjа prеdmеtа оpоrеzivаnjа ili prеstаnkоm svојstvа pоrеskоg оbvеznikа. Znаči, pоrеskа оbаvеzа prеstаје kаdа sе rеcimо sruši оbјеkаt ili kаdа оbvеznik otuđi svојu nеpоkrеtnоst. Kao dokaz o datumu rušenja objekta, svakako može poslužiti akt nadležne opštinske službe, uviđaj na licu mesta ili drugi dokaz.
Kаdа је pоrеskоm оbvеzniku nаstаlа pоrеskа оbаvеzа pо оsnоvu pоrеzа nа imоvinu zа tај оbјеkаt, pоrеskа оbаvеzа tоm pоrеskоm оbvеzniku zа tај kоnkrеtni оbјеkаt niје prеstаlа iz rаzlоgа štо, recimo “zbоg nеdоstаtаkа nе sаmо dа nе mоžе služiti svојој funkciji i svrsi, vеć sе višе nе mоžе smаtrаti ni zgrаdоm”. Nаimе, prаvо је pоrеskоg оbvеznikа dа sе оprеdеli dа li ćе svој оbјеkаt kоristiti ili nе, оdnоsnо dа li ćе gа rеkоnstruisаti kаkо bi gа učiniо funkcionalnim zа оdrеđеnu nаmеnu.
Dakle, samo za srušene objekte može se utvrditi dan prestanka poreske obaveze, dok za objekte koji su ruinirani i onesposobljeni za korišćenje poreska obaveza nije prestala.
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 3v, Bilten 2/16.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 1 i 4, Bilten 4/15.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 13, Bilten 11/14.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 4b, Bilten 10/14.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ukoliko je obveznik bio neosnovano zadužen u 2017. i 2018. godini, na koji način uraditi ispravku? Da li je potrebno sačiniti zapisnik o poreskoj kontroli ili pokrenuti ponavljanje postupka i doneti rešenje?
Rešenje za storniranje neosnovanih zaduženja i pripadajuća kamata .doc
Resenje o stavljanju van snage rešenja.doc
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ako poreski obveznik na istoj adresi ima više stambenih objekata (npr. 2 kuće ili kuću i letnju kuhinju), da li mu se piše da stanuje u oba objekta ili da u jednom ne stanuje? Da li može da ostvaruje popust na oba objekta?
Ako se na istoj adresi nalazi više stambenih objekata za koje je obveznik poreza na imovinu isto fizičko lice, to lice pravo na poreski kredit – umanjenje utvrđenog poreza može ostvariti za jedan od tih objekata i to onaj u kome obveznik stanuje.
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 3b, Bilten 2/16.pdf
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 7b, Bilten 4/15.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Poreski obveznik je pogrešio poziv na broj kod dve rate reprograma i uplate su otišle na opštinu. Podnet je zahtev i uplate su preknjižene. Ima li poreski obveznik pravo na otpis kamate, jer se obratio sa zahtevom za otpis iste?
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 1, pod b.pdf
ZPPPA u članu 68. stav 4. propisuje da ako poreski obveznik podnese zahtev za plaćanje poreza putem preknjižavanja, danom plaćanja poreza smatra se:
1) dan na koji je dospeo porez koji se plaća putem preknjižavanja, ako na taj dan postoji više plaćeni porez po drugom osnovu, ili
2) dan na koji je porez po drugom osnovu plaćen u iznosu većem od dugovanog, ako je porez koji se plaća putem preknjižavanja ranije dospeo.
Dan plaćanja poreza iz stava 4. ovog člana određuje se na osnovu činjeničnog stanja na dan odlučivanja po zahtevu.
S obzirom da je u Mišljenju Ministarstva finansija navedeno da se preknjižavanje može vršiti samo u okviru računa koje naplaćuje isti organ, u vašem slučaju, gde su pare otišle u drugi budžet, odnosno na račun drugog organa, može se odbiti zahtev za otpis kamate. Naime, sredstva nisu došla u budžet važe opštine, a u pitanju je greška poreskog obveznika, pa u tom smislu nema osnova za otpis kamate, što potvrđuje o mišljenje Ministarstva finansija.
Kada bi isključivo postupali po zakonskim odredbama i ne bi uzimali navedeno Mišljenje u obzir, otpis kamate bi se mogao izvršiti isključivo tako što bi pre otpisa od opštine Babušnica bio tražen dokaz kada su opštini uplaćene pare na račun javnog prihoda po toj uplati.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.