Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeČlanom 39. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru bilo je propisano da do donošenja posebnog zakona kojim će se urediti plate i druga primanja zaposlenih u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i da do početka primene ovog posebnog zakona ostaju na snazi, odnosno da se pravo na platu i druga primanja iz radnog odnosa zaposleni na osnovu propisa koji su na snazi do početka primene posebnog zakona. Kako se rešenjima o razvrstavanju i ugovorima o radu ne zasniva radni odnos, već se nastavlјa radni odnos koji je ranije zasnovan, to se u ovim aktima konstatuje nastavak tog radnog odnosa, pa u tom smislu se konstatuje da zaposleni nastavlјa da ostvaruje pravo na platu prema važećim propisima, odnosno konstatuje se da zadržava zatečeni koeficijent, uz navođenje pojedinačnog akta kojim je utvrđena visina prava na platu, odnosno visina koeficijenta (rešenje o koeficijentu), odnosno navodi se koji je koeficijent zaposleni imao u trenutku stupanja na snagu Pravilnika (Mišljenje SKGO). Članom 37. stav 1. Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave bilo je propisano da službeniku, odnosno namešteniku čija bi osnovna plata primenom ovog zakona bila manja od zatečene plate na radnom mestu na koje je bio raspoređen, odnosno čije poslove obavlja na dan početka primene ovog zakona, utvrđene u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem plata u javnom sektoru na dan početka primene ovog zakona, zadržava pravo na platu koju je imao do početka primene ovog zakona dok njegova osnovna plata, primenom odredaba ovog zakona ne dostigne platu koju je imao. Navedeni zakoni prestali su da važe stupanjem na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, Zakona o zaposlenima u javnim službama i zakona o platama zaposlenih u javnim agencijama i drugim organizacijama koje je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave (Sl. glasnik RS“, br. 19/2025). Potpisanim Protokolom, kroz izmenu Uredbe o koeficijentima, biće usklađena zvanja sa zvanjima iz Zakona o zaposlenima u AP i JLS. Molim vas da mi dostavite mišljenje da li to znači da će, ukoliko se utvrdi dodatni minimalni koeficijent, zaposleni koji je raspoređen na radno mesto koje je razvrstano u zvanje savetnika, a koji je zadržao koeficijent samostalnog stručnog saradnika (zatečeni koeficijent), počev od maja meseca imati manju platu nego što je imao.
S obzirom da je donet Zakon o prestanku važenja Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, Zakona o zaposlenima u javnim službama i zakona o platama zaposlenih u javnim agencijama i drugim organizacijama koje je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025) prestala je i mogućnost da zaposleni ostvaruju pravo na platu prema propisima koji su važili u tom trenutku. Kako je u međuvremenu doneta Uredba o izmenama i dopuni Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Službeni glasnik RS“, br. 39/2025) potrebno je usaglasiti koeficijente zaposlenih sa Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima.
Gradska uprava ima mogućnost angažovanja lica na projektu. Planirano je angažovanje lica koje nije u radnom odnosu na neodredjeno vreme. Projekat podrazumeva angažovanje do 50% radnog vremena. Da li postoji mogućnost angažovanja lica na projektu 50% ratdnog vremena i 50% na poslovima uprave? Trajanje projekta je 30 meseci. Pitanje je vezano za ograničenje od 6 meseci u toku godine koliko lice može biti angažovano na poslovima uprave
Članom 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je, između ostalog, da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta. U ovom slučaju nije precizirano u kom procentu lice može da obavlja poslove na realizaciji projekta, odnosno da li u ostatku radnog vremena može da radi druge poslove. Ovde je bitna vremenska odrednica angažovanja na određeno vreme. U slučaju realizacije projekta to može biti najduže do završetka projekta. Što se tiče poslova uprave, rad na određeno vreme po osnovima navedenim u članu 70. zakona ima različite vremenske odrednice, pa tako radni odnos na određeno vreme može da se zasnuje radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka ili zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine, i tako dalje.
Zbog navedenih različitih osnova za zasnivanje radnog odnosa na određeno vreme, kao i različitih vremenskih odrednica, smatramo da se istovremeno ne može angažovati lice na projektu 50%, a 50% za poslove uprave, bez razdvajanja ta dva angažovanja i njegovog vezivanja za različite osnove (realizacija projekta, zamena odsutnog zaposlenog, povećan obim posla i drugo).
Dalje, treba spomenuti i perspektivu ovih angažovanja u smislu Zakona o budžetskom sistemu. Članom 27k. stav 4. Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 – izmene, 108/2013, 142/2014, 68/2015 – dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020, 118/2021, 138/2022, 118/2021 – dr. zakon, 92/2023 i 94/2024) predviđeno je da počev od 1. januara 2021. godine ukupan broj zaposlenih na određeno vreme (izuzev u svojstvu pripravnika), lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge, kao i posredstvom agencije za privremeno zapošljavanje i lica angažovanih po drugim osnovama, kod korisnika javnih sredstava, ne može biti veći od 10% ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme, osim izuzetno, uz saglasnost tela Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. Dalje se u stavu 5. kaže da se u ograničenje iz stava 4. ovog člana ne ubrajaju lica u radnom odnosu na određeno vreme radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka, lica radno angažovana posredstvom Nacionalne službe za zapošljavanje u cilju sprovođenja mera aktivne politike zapošljavanja u skladu sa propisima koji uređuju oblast zapošljavanja (javni radovi i dodatno obrazovanje i obuke), lica angažovana radi realizacije projekata koji se finansiraju sredstvima Evropske unije ili sredstvima donacija, ukoliko se naknade za njihov rad, sa pripadajućim porezima i doprinosima, finansiraju iz ovih izvora, kao i lica angažovana od strane korisnika programa obuke, akreditovanih realizatora obuke koji su upisani u Stalnu listu predavača i drugih realizatora obuka koju vodi Nacionalna akademija za javnu upravu.
Dakle, različita angažovanja na određeno vreme imaju različit tretman po članu 27k Zakona o budžetskom sistemu u smislu ograničenja broja lica i traženja saglasnosti za dodatno radno angažovanje.
Uredbom o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava („Sl. glasnik RS“, br. 159/2020 i 116/2023), utvrđeno je da jedinice lokalne samouprave dostavljaju Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave molbu za novo zapošljavanje i za odobravanje dodatnog radnog angažovanja na Obrascu PRM, da Ministarstvo Komisiji podnosi predlog akta o davanju saglasnosti za popunjavanje slobodnih, odnosno upražnjenih radnih mesta. Na prvoj strani PRM obrasca popunjavaju se podaci u pogledu tražene stručne spreme i broja izvršilaca. Molim vas da mi dostavite mišljenje da li u obrazloženju PRM obrasca treba navesti samo stručnu spremu ili treba navesti nazive radnih mesta sa zvanjima iz Pravilnika o sistematizacije za čije se popunjavanje traži saglasnost (u skladu je sa Kadrovskim planom), s obzirom da Komisija daje saglasnost za popunjavanje slobodnih, odnosno upražnjenih radnih mesta.
Članom 5. stav 3. Uredbe o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava („Sl. glasnik RS“, br. 159/2020 i 116/2023) predviđeno je da je nadležni organ dužan da razmotri prispele molbe, naročito vodeći računa o popunjenosti sistematizovanih radnih mesta, dinamici zapošljavanja kod svakog pojedinačnog podnosioca molbe iz svoje nadležnosti, kao i značaju radnih mesta čije se popunjavanje zahteva i da one molbe koje oceni opravdanim prosledi Ministarstvu finansija radi pribavljanja mišljenja, najkasnije do 10. u mesecu.
Nadležni organ u smislu navedenog člana za molbe organe jedinice lokalne samouprave je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, u skladu sa članom 4. navedene Uredbe.
Dakle, s obzirom da je navođenje radnih mesta za koje se traži saglasnost za novo zapošljavanje od značaja za odlučivanje Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave da li će molbu kao opravdanu dalje proslediti Ministarstvu finansija, smatramo da je neophodno u PRM obrascu navesti radna mesta za koja se traži saglasnost.
U slučaju da na javnom konkursu bude izabran kandidat koji je već u radnom odnosu kod poslodavca (javni konkurs za radno mesto u zvanju mlađeg savetnika a na konkursu je izabran kandidat koji je već u radnom odnosu kod poslodavca u zvanju viši referent više od 5 godina) i na taj način ne dođe do promene broja zaposlenih kod poslodavca, da li se može smatradi da ovo nije novo zaposlenje, odnosno da ne podleže ograničenju iz člana 27k Zakona o budžetskom sistemu i da se može raspisati još jedan konkurs bez traženja saglasnosti?
Članom 27k. stav 1 Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009… i 92/2023) propisano je da u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2026. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Članom 106. stav 6 Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) propisano je da ako je izabran kandidat koji nije službenik, rukovodilac u roku od 15 dana od dana prijema liste kandidata donosi rešenje o njegovom prijemu u radni odnos, a ako je izabran kandidat koji je već službenik kod poslodavca, rukovodilac donosi rešenje o premeštaju primenom odredaba ovog zakona o premeštaju posle internog konkursa.
Lice koje je u radnom odnosu nije novozaposleni kod konkretnog korisnika, već je u radnom odnosu kod njega, pa se njegovo raspoređivanje putem premeštaja ne uzima u ograničenje od 70%. Drugim rečima, ako konkretan korisnik javnih sredstava popunjava upražnjeno radno mesto premeštajem zaposlenog sa radnog mesta, sve u okviru istog korisnika – poslodavca, u okviru iste sistematizacije, onda se ne radi o novom zapošljavanju već o popunjavanju radnih mesta premeštajem.
Kako je članom 197. stav 1. tačka 3) Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje), propisano da poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa korisnikom starosne penzije, a članom 117. stav 4. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003, 64/2004 – odluka USRS, 84/2004 – dr. zakon, 85/2005, 101/2005 – dr. zakon, 63/2006 – odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 – odluka US, 86/2019, 62/2021, 125/2022, 138/2022, 76/2023 i 94/2024), propisano da se korisniku porodične penzije ne obustavlja isplata porodične penzije u slučaju kada je ostvario ugovorenu naknadu na mesečnom nivou u iznosu nižem od najniže osnovice u osiguranju zaposlenih, važeće u momentu uplate doprinosa, molimo za mišljenje da li se može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa korisnikom prevremene penzije i korisnikom porodične penzije?
Shodno članu 197. stav 1. tačka 3) Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa korisnikom starosne penzije.
Dakle, Zakon o radu nije predvideo mogućnost da se ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključuje sa korisnikom porodične penzije. Što se prevremene penzije tiče, smatramo da se radi o vrsti starosne penzije i da se sa ovim korisnicima može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.